Arhive kategorija: 1992.ratna

Dobrovoljačka

31 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici Sarajevo

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas obilježeno 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Sarajevu.

Dobrovoljačka

Sa područja opštine Prnjavor u koloni JNA zarobljen je  3.5.1992. godine i Milinčić Zdeno ,1973. godište, iz Gornjih Smrtića, pripadnik komande stana 2. VO Sarajevo, razmijenjen živ.

Banja Luka 2022.

Iz atlasa zločina – Zločin u Dobrovoljačkoj

OBILJEŽENO STRADANJE VOJNIKA JNA

Nakon pet godina pauze, 3.5.2022. godine, u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu obilježeno stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj.

3.5.2022.

3.5.2022.

Zvaničnici Srpske: Istina o Dobrovoljačkoj kad-tad izaći će na vidjelo

Jake policijske snage u centru Sarajeva zbog obilježavanja godišnjice u Dobrovoljačkoj

4.5.2021.

novosti 4.maj 2021str.10-11 UN, KUKANJAC I ALIJA ZNALI DA VOJSKA IDE NA KLANICU!

Dobovoljačka, ulica u Sarajevu

Obilježavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Dobrovoljačka 2011.

Nastavite sa čitanjem

Motajica 1992.

IZILAZAK JEDINICA TERITORIJALNE ODBRANE OPŠTINE PRNJAVOR NA GRANICE OPŠTINE-MOTAJICU, DAN OPŠTINE

31 godina od izilaska na Motajicu.

Početkom 1992. godine kada još nije stvorena Vojska Republike Srpske, a polazeći od  procjene ugroženosti opštine Prnjavor ratnim dejstvima iz pravca Derventa[1] , stalnog praćenja vojnopolitičke situacije od organa lokalne vlasti. I dalje se organizuju formirane jedinice TO po mjesnim zajednicama na izvršavanje obezbjeđenja važnih objekata i uspostavljanja vojnih punktova na pojedinim putnim komunikacijama u mjesnim zajednicama po naređenjima rejonskih štabova TO..

Počinje formiranje novih ratnih jedinica. Pored formiranih rejonskih štabova teritorijalne odbrane Prnjavor, Potočani, Donji Vijačani i Šibovska, formira se jedinica vojne policije i baterija PVO.

U Šibovskoj od jedinica rejonskog štaba Šibovske, Potočana i čete Trstenaca, koja je bila u sastavu 327.mtbr JA koja se rasipala, počinje formiranje Drugog teritorijalnog odreda opštine Prnjavor[2] i prilagođavanje na ratnu situaciju. Nastavite sa čitanjem

Aktivnosti Teritorijalne odbrane opštine

U prvoj polovini 1992. godine

Prnjavor

Poslije izvršene mobilizacije jedinica Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, odred TO, kao operativna jedinica u sastavu 2.partbr TO upućuje se na Zapadno- Slavonsko ratište, dok na postoru opštine ostaju prostorne snage teritorijalne odbrane opštine samostalni vodovi i čete TO u svim mjesnim zajedinicama opštine koje izvršavaju zadatke obezbjeđenja objekata i teritorije opštine. Slijede nekoliko događaja koji su ostavili zapise o tim događajima.

Beli orlovi

Na prostor Ribnjaka Prnjavor 11.5.1992. stigao je i zanoćio 5.bvp i izvršio neophodne pripreme za sutrašnje izvođenje borbenih dejstava u gradu Derventi. Bili su tu i starješine 5.KJA i načelnik CSB Banja Luka.(Monografija 1.bvp-birani da budu najbolji, Banja Luka, 2016. str. 56)

Nastavite sa čitanjem

Stradanje boraca

Sjećanje na žrtve pripadnika TO opštine

U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika  vode kao bolesni borci.

Ukupni gubici OS JNA i TO iznosili su 343 žrtve. vojnika 263, podoficira 59 i oficira 21.

grupa  Svega    %  vojnici   podoficiri   oficiri
ranjeni 106 30,90% 86 13 7
povređeni 30 8,75% 22 6 2
samoranjavanje 2 0,58% 1 1
bolesni 146 42,57% 100 36 10
pogoršanje 1 0,29% 1
zarobljeni 2 0,58% 2
poginuli 54 15,74% 49 3 2
nestali 2 0,58% 2
Ukupno 343 100% 263 59 21

 

 

Pregled žrtava  TO opštine: 7 poginulih, 48 ranjenih i 24 povrijeđenih pripadnika TO opštine. Bolesnih 122

jedinica Svega % poginuLI   ranJENI   samorAnj.   povrijeĐ.   bolesNI
Odred TO 5 2,46% 1 4
87 42,86% 3 1 1 11 71
2.OdTO i JTO 68 33,50% 14 1 8 45
11 5,42% 3 6 1 1
5 2,46% 4 1
27 13,30% 1 23 2 1
Ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca. 

jedinica   Svega % MES-a  oboljenja    streljačko     udes/udar
Odred TO 5 2,46% 4 1
87 42,86% 4 71 3 9
68 33,50% 16 44 4 4
2.OdTO i JTO 11 5,42% 8 1 2
5 2,46% 2 2 1
27 13,30% 22 1 3 1
ukupno 203 100% 52 121 12 18

Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo,  9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.

Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška

Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u  Hrvatskoj  [1]

ZSR

Zapadno-Slavonsko ratište

Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.

Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.

Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.

Svega % Derventa    Nova Gradiška    Prnjavor
160 78,82% 150 10
2 0,99% 1 1
23 11,33% 21 2
4 1,97% 4
1 0,49% 1
1 0,49% 1
1 0,49% 1
5 2,46% 5
4 1,97% 4
2 0,99% 2
203 100,00%  37  151  15

U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok  kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.

1.pč

Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:

jedinica Svega %  poginuli   ranjeni    samoranj.   povrije.    bolesni
OdTO 5 2,46% 1 4
OdTO 87 42,86% 3 1 1 11 71
OdTO 68 33,50% 14 1 8 45
OdTO 1 0,49% 1
2.OdTO 5 2,46% 1 3 1
pdv 5 2,46% 2 3
2.OdTO 1 0,49% 1
hab 1 0,49% 1
larv 1 0,49% 1
lpav 1 0,49% 1
rjVV 1 0,49% 1
OdTO 1 0,49% 1
2.OdTO 17 8,37% 1 16
hab 3 1,48% 3
PbTO 1 0,49% 1
rjVV 3 1,48% 3
tomz 2 0,99% 1 1
ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

Prema kategoriji [2] i ratnoj jedinici, najviše pogođeni dio tijela: ektremiteti 49 ili 24 odsto, glava i vrat 9, grudni koš 13, kičma 2, trbuh 6, internističe bolesti 49, neuropsihijatrijske bolesti 31, zarazne 6, i ostala oboljenja.

Kategorija jedinica   Svega % poginuo rana samoran povreda  bolest
Ekstremiteti OdTO 1 0,49% 1
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 1 0,49% 1
Zarazni bolesnici OdTO 1 0,49% 1
Ostala oboljenja        (očni, ušni, kožni) OdTO 2 0,99% 2
Glava i vrat OdTO 2 0,99% 2
Grudni koš OdTO 2 0,99% 1 1
Trbuh i karlica OdTO 3 1,48% 2 1
Kičma OdTO 2 0,99% 1 1
Ekstremiteti OdTO 9 4,43% 1 1 6 1
Internističke bolesti OdTO 32 15,76% 1 31
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 16 7,88% 16
Zarazni bolesnici OdTO 14 6,90% 14
Ostala oboljenja (očni,ušni, kožni) OdTO 7 3,45% 7
Glava i vrat OdTO 5 2,46% 5
Grudni koš OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti OdTO 13 6,40% 8 1 3 1
Internističke bolesti OdTO 16 7,88% 16
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 13 6,40% 13
Zarazni bolesnici OdTO 3 1,48% 3
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) OdTO 17 8,37% 5 12
Internističke bolesti 1.OdTO 1 0,49% 1
Grudni koš 2.OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti 2.OdTO 4 1,97% 3 1
Glava i vrat pdv 1 0,49% 1
Grudni koš pdv 3 1,48% 2 1
Ekstremiteti pdv 1 0,49% 1
Ekstremiteti 2.OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti hab 1 0,49% 1
Grudni koš larv 1 0,49% 1
Ekstremiteti lpav 1 0,49% 1
Grudni koš rjVV 1 0,49% 1
Neuropsihijatrijskebolesti OdTO 1 0,49% 1
Grudni koš 2.OdTO 3 1,48% 1 2
Trbuh i karlica 2.OdTO 2 0,99% 2
Ekstremiteti 2.OdTO 12 5,91% 12
Ekstremiteti hab 3 1,48% 3
Ekstremiteti PbTO 1 0,49% 1
Glava i vrat rjVV 1 0,49% 1
Grudni koš rjVV 1 0,49% 1
Ekstremiteti rjVV 1 0,49% 1
Trbuh i karlica tomz 1 0,49% 1
Ekstremiteti tomz 1 0,49% 1
ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

311  žrtava rata pripadnika sa područja opštine,domicili ili 7% od brojnog stanja TO opštine, odnosno 68,39% od ukupno stradalih na području opštine do 20.maja 1992. godine. JNA 116 pripadnika ili 37% i 195 TO opštine sa 63% žrtava.[2]

Svega   poginulih    ranjenih    samoranjavanje  povrijeđenih   bolesnih   nestalih
311 47 100 2 29 131 2

Po kategoriji pripadnika,  2 oficira, 4 podoficira i 41 vojnika iz rezervnog sastava.

zima 1992.

U istoriji Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor ostaće upamćeno i po 7 boraca, odnosno 47 junaka JNA  opštine , koji su u odbrani otadžbine dali sve što su mogli, dali svoje živote. Sjećanje na herojske poginule i tuge za poginulim junacima neprebolne za 626 poginulih tokom rata sa opštine Prnjavor. Tragedija do tragedije i za 4 porodice sa opštine sa dva poginula borca Vojske Republike Srpske.

1.pč

Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja  i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.

Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.

[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke  u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)

Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine

Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .

Opština Svega % poginuli      nestali     ranjeni    povrede
Banja Luka 1 0,29%
Benkovac 1 0,29% 1
Bihać 4 1,17% 2 2
Borovo 1 0,29% 1
Bosanska Krupa 1 0,29% 1
Brač 1 0,29% 1
Brod 1 0,29% 1
Derventa 72 20,99% 12 55 4
Doboj 2 0,58% 1
Dubrovnik 1 0,29% 1
Glamoč 2 0,58% 1 1
Glina 1 0,29% 1
Gradiška 2 0,58%
Grahovo 1 0,29%
Han Pijesak 1 0,29% 1
Jasenovac 3 0,87% 3
Karlovac 2 0,58%
Kneževo 1 0,29%
Kupres 14 4,08% 12
Lipik 3 0,87% 1 2
Lipovac 1 0,29% 1
Ljubiško 1 0,29%
Mostar 1 0,29%
Nova Gradiška 161 46,94% 5 19 17
Novska 4 1,17% 3 1
Okučani 8 2,33% 4 1 3
Otočac 1 0,29%
Pakrac 4 1,17% 2 2
Petrovac 1 0,29% 1
Prnjavor 21 6,12% 3 2 4
Psunj 1 0,29% 1
Sarajevo 4 1,17% 3
Šibenik 1 0,29% 1
Sisak 2 0,58% 1 1
Sombor 1 0,29%
Tenj 2 0,58% 2
Teslić 1 0,29%
Tuzla 2 0,58% 1 1
Vukovar 7 2,04% 2 4 1
Zavidovići 4 1,17% 1 2
Ukupno 343 100,00% 54 2 107

Prema vojnoj pošti JNA i TO:

Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor

Vojna pošta Svega   % poginuli    nestali     ranjeni   povrede
1318/6 Knin 1 0,29% 1
1455 Banja Luka 1 0,29% 1
1524 Han Pijesak 1 0,29% 1
1552 Beograd 1 0,29% 1
1709 Svilajnac 1 0,29% 1
2460/11 Banja Luka 1 0,29% 1
2875/38 Vršac 1 0,29% 1
3164 Derventa 32 9,33% 8 19 4
3193 Prnjavor 2 0,58% 1 1
3326 Mrkonjić Grad 1 0,29% 1
3363 Banja Luka 2 0,58%
3422 Banja Luka 2 0,58% 2
4022 Banja Luka 2 0,58% 2
4352 Banja Luka 1 0,29% 1
4470 Drvar 1 0,29% 1
4795 Beograd 4 1,17% 4
4795 Sombor 1 0,29%
6372 Banja Luka 1 0,29% 1
6817 Banja Luka 2 0,58% 2
7001/34 Srbac 1 0,29% 1
7015 Banja Luka 1 0,29% 1
7029 Petrovo 1 0,29% 1
7039 Banja Luka 2 0,58%
7057 Doboj 1 0,29%
7161 Bileća 1 0,29% 1
7312 Petrovo 1 0,29% 1
7322 Banja Luka 2 0,58% 1
7327 Sarajevo 1 0,29% 1
7404 Kneževo 1 0,29%
7421 Sanski Most 2 0,58% 2
7440 Drvar 1 0,29% 1
7446 Drvar 2 0,58% 2
7454-1 Mostar 1 0,29% 1
7463 Petrovac 2 0,58% 2
7484 Banja Luka 1 0,29%
7500 Glamoč 1 0,29% 1
7512 Lukavica 1 0,29% 1
7529 Kupres 1 0,29% 1
7531 Grahovo 1 0,29%
7577 Sarajevo 1 0,29% 1
7954 Tuzla 2 0,58% 1 1
8164 Maribor 1 0,29% 1
8304 Banja Luka 1 0,29% 1
8840 Banja Luka 167 48,69% 5 20 18
8860 Sarajevo 1 0,29%
9062 Pakrac 1 0,29% 1
9162 Prijedor 2 0,58% 1
9162 TO Okučani 5 1,46% 3 1 1
9227/7 Glina 1 0,29% 1
T-22206 Prnjavor 56 16,33% 7 36 3
TO Borovo 1 0,29% 1
TO Knin 1 0,29% 1
TO Kostajnica 1 0,29% 1
TO Kupres 13 3,79% 10
TO Novska 1 0,29% 1
TO Okučani 4 1,17% 4
TO Sisak 1 0,29% 1
Ukupno 343 100,00% 54 2 107  30

[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina

Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).

Kretanje članaka

 

Doboj 1992.

31 godina od Dobojskog ratrišta

Bandera – Smajine vode – Blaževića brdo – Pašići – Jevadžije – Ćemani – Gojakovac.

Stanovi

Brigada dobija novi zadatak i 14.12.1992. godine posjeda položaje u zoni odbrane na Dobojskom ratištu: Bandera – Smajine vode- Blaževića brdo – Pašići- Jevadžije- Ćemani -Gojakovac.

Komanda brigade smještana je u selu Donja Grabovica. 3.lpb u rejonu Cerovice.

U z/o brigade nema značajnijih borbenih dejstava, zona odbrane dobro je organizovana, vrše se povremena izviđanja prednjeg kraja protivnika, uz sadejstvo brigadnih izviđača, a neprijatelj povremeno dejstvuje na položaje. Vrši se privođenje boraca koji su samovoljno napustili jedinice i popunjava se linija odbrane brigade. 13.12. 1992 godine u PKM bataljona dolaze nove zimske uniforme za borce. Borci Dobojske brigade napustili liniju, koju sada pokriva 1.lpb.

video, Prnjavor, novembar 1993.

U Prnjavoru 18.12.1992. godine održana je osnivačka skupština Udruženja boraca 1991- 92. godine, za predsjednika izabran k1k Ratko Desić, ranjeni k-dant 3.lpb,  prisutni su i delegati iz naše brigade.

Usljedili su vjerski praznici i pokloni i posjete iz KSS i privrednika sa područja opštine Prnjavor.

Nastavite sa čitanjem

Vozuća 1992.

31 godina od dolazka na Vozućko ratište

s.Stog

Zbog izuzetno teške situacije na ozrenskom ratištu, po naređenju pretpostavljene k-de OG Doboj, 70 dobrovoljaca 1. i 3. pješadijskog bataljona i vojna policija s komandantom Vladom Živkovićem odlaze na južni dio Ozrena prema r. Krivaji, Vozućko ratište, kako bi pomogli u stabilizaciji linije i spriječili masovno iseljavanje stanovništva sa Ozrena i Vozuće.  19.12.1992. godine po naređenju komandanta brigade, komandant 3.lpb sa 2.pč 3.lpb upućuje se u rejon Vozuće, opština Zavidovići na uspostavljanju linije odbrane na pravcu Ljeskovac (1017m) i jedna pješadijska četa 1.lpb sa komandantom brigade i zamjenikom komandanta 1.lpb  vod Tubak zauzima položaje na vijencui Stolići preko r. Krivaje iznad Vozuće.[1]

krajiskiReportaža sa prnjavorskim borcima na Vozućoj, Zavidovići  u odbrani položaja krajem 1992. godine u dolini Krivaje, na vijencu Stolici prema s.Mahoje, sa borcima 1. pješadijskog bataljona, a nekoliko kilometara uz vijenac dalje i bila je i  2. četa 3.pješadijskog bataljona na prevoju Kamenička premet prema s. Gostoviću.

SLOBODU DONOSE KRAJIŠNICI (Krajiški vojnik, list 1.KK, broj 12, januar 1993. god. str. 17)

– Dobar je ovo narod. Prihvatili su nas kao braća i pomažu nam kada je najpotrebnije. Naravno, ima i onih koji su napustili svoja sela i umjesto da brane rodno ognjište , otišli negdje u Srbiju, ili još dalje, kaže Zoran Milošević, iz voda mb82mm 1.pješadijskog bataljona 1.prnjavorske lpbr.

– Naučili smo da ratujemo daleko od kuće, svuda gdje je ugrožen srpski narod i gdje se brane srpske teritorije. Poslije Dragalića u Zapadnoj Slavojniji, Dervente, Broda i Teslića evo došli smo i ovdje kod Zavidovića, i brzo smo se snašli, kaže Braco Ćućić, iz voda mb82mm.

Sa svojim borcima na položaju je komandant 1. bataljona Nikica Merlović, kapetan 1 klase, Po nacionalnosti je Ukrajinac.

–  Naša jedinica nije, kako kažu, etnički čista. Naravno, najviše je Srba, ali ima dosta i Ukrajinaca, Poljaka, Hrvata, Roma… Svi smo jedinstven vojnički kolektiv i tu nema nikakve razlike niti problema.. Ovaj bataljon već drugu godinu bije bitku za pravdu i slobodu naroda koji nije izazvao niti želeo ovaj užasni rat. Borilo se i vjerujemo u bolje sutra, u sretniju i mirniju budućnost naše djece , poručuje kapetan Merlović.  A njegov zamjenik , Brane Tubak bio je običan vojnik, sada je poručnik. Sposoban momak, prava junačina, veliki borac. Njegovi saborci kažu da je izvrstan strijelac, odličan artiljerac. Zajedno sa majorom Vladom Živkovićem, komandantom prnjavorske brigade i još nekoliko boraca krenuli smo dalje , gore u planinu , do prve vatrene linije i položaja prema muslimanskom uporištu Mahoje. Put je bio naporan. Više od dva časa pješačenja  uz brdo. Hrana, voda i municija  se mogla iznijeti samo sa samaricom. A kad smo stigli , dočekali su nas Alijini snajperisti. Morali smo u zaklon. Uz kafu koju su pripremili  Rade Jusupović, Duško Marić i družina  razgovarali smo o pretnjama vojnom intervencijom.

– Ma kakva vojna intervencija. Borci i ovaj srpski narod  su već navikli na stalne prijetnje. Mogu oni i intervenisati, ali ja im ne preporučujem  da dolaze u ove planine, kaže jedan borac 1. bataljona lpbr Prnjavor.

Nastavite sa čitanjem

1992.ratna

RATNI PUT  TO,  lpbr, 1.udarnog bataljona 1.KK „Vukova sa Vučijaka“  i 1/327.mtbr u 1992. godini trajao je 920 dana

ratište Opstina brigada Dana  zapovjest KM %dana
Zapadno-Slavonsko  Nova Gradiška 329.okbr JA 166 odbrana Nova Gradiška 4,17%
Derventsko  Derventa TO opštin 57 odbran-napad Derventa 1,43%
Derventsko  Derventa 327.mtbr 109 napad Derventa 2,74%
Derventsko Derventa 27.mtbr 91 napad Derventa 2,29%
Formiranje brigade Prnjavor lpbr 30 domob-ilizacija Prnjavor 0,75%
Koridor Derventa lpbr 18 napad Derventa 0,45%
Drenova Prnjavor TO  opštin 14 odmaranje Prnjavor 0,35%
Koridor Derventa 27.mtbr 11 napad Derventa 0,28%
Modričko  Modriča 27.mtbr 7 napad Modriča 0,18%
Modričko Modriča lpbr 5 marš Modriča 0,13%
Odžačko Odžak lpbr 16 napad Odžak 0,40%
Prnjavor Prnjavor lpbr 27 odmaranje Prnjavor 0,68%
Brodsko Brod lpbr 108 odbrana-napad s.Grk- Sijek 2,71%
Gradačansko Gradačac lpbr 10 napad Gradačac 0,25%
Brodsko  Brod 27.mtbr 114 napad kasarna 2,87%
Teslićko Teslić lpbr 1 izviđanje Teslić 0,03%
Jajce Jajce lpbr 3 napad Jajce 0,08%
Dobojsko  Doboj lpbr 27 odbrana Stanovi 0,68%
Vozućko  Zavidovići lpbr 89 odbrana Stog 2,24%
Bratunačko  Bratunac 27.mtbr 9 odbrana Bratunac 0,23%

Brojno stanje lpbr u 1992.godini  je 3.178 pripadnika, ukupno ratno brojno stanje brigade  6.346 boraca

Brojno stanje po kategoriji

86 pripadnika lpbr je izbačeno iz stroja i nisu više na vojnom spisku-brojnom stanju. Nestali vode se 2 pripadnika, 35 poginulih, 2 samoubistvo,  44 teško ranjenih i 3 bolesnih koji su upućeni na dalje liječenje (nepovratni gubici brigade

Prošlo kroz osnovne ratne jedinice brigade:

jedinica svega % 1992. Starost
1.lpb 833 13,13% 362 29,63
2.lpb 1011 15,93% 621 30,91
3.lpb 861 13,57% 377 31,98
4.lpb 1465 23,09% 1099 42,61
bre 8 0,13% 37,61
brp 5 0,08% 4 29,61
čmb120 92 1,45% 29,43
hav105 15 0,24% 28,61
inžv 31 0,49% 26 31,74
iv 105 1,65% 58 23,13
k-dabr 46 0,72% 26 40,35
ks 91 1,43% 42 30,44
lpav 71 1,12% 32 27,50
mab 46 0,72% 26,19
mpov 17 0,27% 15 28,86
odredVV 192 3,03% 25,62
pozč 239 3,77% 99 33,22
pv 55 0,87% 40,07
rb 539 8,49% 45,01
rjVV 439 6,92% 310 26,07
tv 37 0,58% 24 28,50
vv 53 0,84% 21 26,90
vvp 95 1,50% 62 24,98
Ukupno 6.346 100,00% 3.178 31,26

 

Pregled ranjenih pripadnika lpbr u 1992. godini

ratna jedinica 1992. %
1.lpb 76 23,24%
2.lpb 119 36,39%
3.lpb 48 14,68%
4.lpb 1 0,31%
inžv 1 0,31%
iv 7 2,14%
ks 3 0,92%
larv 11 3,36%
pov 4 1,22%
rjVV 40 12,23%
tv 4 1,22%
vv 1 0,31%
vvp 12 3,67%
ukupno ranjenih 327 100,00%

Pregled poginulih pripadnika lpbr u 1992. godini-36

ratna jedinica 1992. %
1.lpb 9 25,00%
2.lpb 13 36,11%
3.lpb 2 5,56%
4.lpb 1 2,78%
iv 4 11,11%
k-abr 1 2,78%
lpav 1 2,78%
rjVV 2 5,56%
tv 1 2,78%
vvp 2 5,56%
Ukupno poginulih 36 100,00%

Koridor 92-Prva operacija VRS kojom je prekinuta 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

Teslić 1992.

30 godina od Teslićkog ratišta

 Već 3.11.1992. godine, po naređenju komandanta1. KK, brigada se premješta na Teslićko ratište. Položaje na Brodskom  ratištu predali smo Osinjskoj brigadi i 327.mtbr  12.11.1992. godine. [1]Izvršeno je potrebno komandantsko izviđanje u novi rejon razmještaja na Teslićkom ratištu.

Operativne grupe Doboj

Na Teslićko ratište kreće 560 boraca brigade marševskom kolonom pravcem Brod – Prnjavor- Stanari- Čečava – Teslić, i 12.11.1992. godine brigada, po kišnom vremenu,  se razmješta u rejonu Banje Vrućice. 1lpb i 3.lpb  smješten je u hotel Dalmacija ,a 2.lpb u hotel Kardijal.

Već 14.11.1992. godine, počele su borbe za Stražu- Hatkina njiva – Todićevo. Neprijatelj je bio izuzetno dobro utvrđen, miniran p/k „paštetama“ , dobro organizovao odbranu kao otpornu tačku, težak i nepristupačan teren onemogućio je uvođenje tehnike, vođene su žestoke borbe, neprijatelju su nanijeti veliki gubici, ali nismo uspjeli pomjeriti ga.

Hatkinju njivu

U napadu na Hatkinu njivu učestvuje borbena grupa brigade sastava  vod vojne policije brigade sa komandantom brigade i pješadijskom četom 3.lpb kapetana Ratka Desića, dijelovi 2. i 4.lpb .Izvršen je upad u liniju rovova HVO.

Vod mb82mm 1.lpb daje vatrenu podršku borbenoj grupi brigadena pravcu napada Hatkinu njivu – komunikacija Novi Šeher – Tešanj.

U ovim borbama imali smo gubitaka, među ranjenima bio je i k-dant 3. bataljona KIK Ratko Desić – Roda.Teže ranjeni su Brane Janković i Ilija Golić iz 1.pč, 3.lpb. Nakon uspješnog izviđanja uređenih položaja izvršenje napad i zauzeti su nekoliko bunkera bez naših gubitaka. Nakon zadržavanja i čekanja jedinice koja bi zauzela osvojene bunkere i produžila napad, protivnik je udario žeskoko minobacačkom vatrom po svojim tanšejima i krenuo u protivnapad. Poslije ranjavanja naših boraca, napad je prekinut i jedinica se povukla na polazne položaje.

Nastavite sa čitanjem

Jajce 1992.

Oslobođeno Jajce, 29.10.

Sa linije odbrane u rejonu Broda i Sjekovca , 25.10.1992. godine, u borbu za oslobođenje Jajca, krenula je borbena grupa brigade. Odabran je 61 borac, a drugu je lično predvodio komandant major Vlado Živković i komandant 3. bataljona k1k Ratko Desić.

 

Po naredbi komandanta TG-3 formirana je borbena grupa od boraca Prnjavorske i Osinjske brigade. Komandant BG je major Boro Bukovica.[1]

ppuk Boro Bukovica

Za četiri dana, koliko su trajale borbe, oslobođeno je Jajce, zavijorila se srpska zastava na Kuli.

Za svoj doprinos grupa je lično pohvaljena od komandanta 1. KK VRS generala Momira Talića. 

 

U nadi da će spriječiti novi žestok napad na Jajce, snage HVO i TO RBiH 9. septembra 1992. godine pokreću niz napada na linije VRS kod Donjeg Vakufa i na planini Vlašić. Ipak, napad je bio već 12. septembra potpuno zaustavljen, gotovo bez ikakvog učinka. Uvidjevši da neće biti u stanju zaustaviti novi napad VRS, komanda HVO 9. oktobra otpočinje pregovore sa VRS sa ciljem prestanka borbi, a zauvrat HVO će opskrbljavati Banja Luku i okolna srpska mjesta električnom energijom. Obzirom da je TO RBiH bila izuzeta iz ovog ugovora, pregovori su odbijeni zbog bojazni da bi došlo do srpsko – hrvatske saradnje. Stanje se dodatno pogoršalo 21. oktobra 1992. godine kada dolazi do sukoba Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO u Travniku, Novom Travniku i Bugojnu, što je direktno uticalo na rutu opskrbe koja je išla iz pravca Travnika. Time je, zapravo, došlo do raspada odbrane grada Jajca. Nastojeći iskoristiti ovakvu situaciju 30. divizija VRS 25. oktobra 1992. godine otpočinje konačni napad na linije odbrane iz tri pravca. Do 29. oktobra VRS je ovladala mjestom Vrbica i Čaninim poljem na zapadu, HE Jajce II na sjeveru, čime se probila do tvrđave u centru grada.

Ranjeni : pripadnici voda mb82mm 1.lpb. od dejstva MES ranjen je i major Boro Bukovica, komandant BG Prnjavorske i Osinjske lpbr.

Dogadjaj  Dejstvo  Datum Prezime Ime Rođen   Mjesto RJ
rana MES-a 28.10.1992. LEPIR TOMISLAV 1965 Jajce 1.lpb
rana MES-a 28.10.1992. MILOŠEVIĆ MILOVAN 1967 Jajce 1.lpb

Septembar 1995. godine

Banja Luka , 2002. Glas Srpski

14.9.1995. Banja Luka (srna). Poslije herojske borbe na odbrani pravca koji od Šipova vodi prema Jajcu, borci VRS su skratili linije odbrane pa su jedinice Hrvatske vojske, juče u predvečernjim časovima ušle u grad Jajce. Jedinice VRS konsoliduju linije odbrane i spremaju se za preuzimanje inicijative na ovom dijelu ratišta, saopštila je Informativna služba Prvog krajiškog korpusa VRS u Banja Luci [2]  

 

 

[1] Lisica: Komandant bez potrebe, 2000. str.

Prema ratnom dnevniku 1.lpb u sadsatav BG lpbr javili su se dobrovoljci 2.pješadijske čete, voda mb82mm i sanitet : Pajić Radovan- major, Aleksić Dragan, Bogičević Dragiša – Čađo, Soprenić Novo – Đedo,  Knežević Grujo, Kalabić Milutin, Dvorančić Duško i Remić Velibor. Iz voda mb82mm tri posade mb: Tubak Brane, Moravac Nedeljko, Milošević Milovan, preradović Ranko- Pira, Milošević Zoran, preradović Predrag, Lepir Tomislav, Ličinar Anđelko, Lukenić Vidoslav, Dvorančić Drago, Milošević Slavko – Đedo i Knežević Ljubiša. Sanitet je krenuo u kompletnom sastavu na čelu sa dr Marinković Slobodanom i medicinske sestre Nježić Snježana, Repić Ljubljanka i Danojević Petra – Šaci.  Živkomić Mladen – Macan, Bojić Zoran i Pejašinović Sretko kao vozači. I tehničari Simić Mladen i Knežević Miroslav. Ukupno iz 1.lpb 29 boraca.   Iz 3.lpb pored kapetana Desića bili su i pripadnici 1.pč Blagojević, Janković i Bajić.

[2] Hronologija događaja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas Srpski, 2002. Banja Luka, str. 640

Brod 1992.

Oslobođenje Zborišta na Brodskom ratištu, 30.9.1992.

Borbe na obodnom kanalu

1/2.lpb

Stanje na brodskom ratištu izuzetno je složeno. Po naredbi 1. KK prnjavorska lpbr pridodaje se TG-3 pukovnika Slavka Lisice. Brigada (2. i 3. bataljon) 25.7.1992. godine krenula je u Grk i preuzima liniju odbrane Bos.Lužani – Unka na obodnom kanalu, od dubičke brigade, koja je zbog velikih gubitaka morala biti zamijenjena. Nakon pet dana 30.7.1992. godine u Grk stiže i 1. bataljon, brigada je kompletna. Prednji kraj odbrane brigade je bio u rasporedu: lijevo Lužani Bos. – Žeravac  2.lpb, središnji dio 1.lpb i na desnom krilu 3.lpb. Nastavite sa čitanjem