Arhive kategorija: 1991.ratna

Sukobljena strana

U zoni odgovornosti 329.okbr JA

u čijem sastavu kao ojačanje upotrebljen odred TO opštine u sastavu 2.partbrTO bila je 121. brigada ZNG, Nova Gradiška

121. brigada ZNG

Odluka k-danta Odreda

Novogradiška brigada službeno je ustrojena 1. listopada 1991. godine, a njezina 1. bojna svoj ratni put je počela kao dobrovoljačka postrojba Zbora narodne garde 28. lipnja pod zapovjedništvom Željka Žgele koja je prije toga bila 3. bojna 108. brodske brigade. Od zarobljenog oružja u Novoj Gradiški osniva se još jedna bojna koja će postati 2. bojna 121. brigade. Nastavite sa čitanjem

Aktivnosti Teritorijalne odbrane opštine

U prvoj polovini 1992. godine

Prnjavor

Poslije izvršene mobilizacije jedinica Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, odred TO, kao operativna jedinica u sastavu 2.partbr TO upućuje se na Zapadno- Slavonsko ratište, dok na postoru opštine ostaju prostorne snage teritorijalne odbrane opštine samostalni vodovi i čete TO u svim mjesnim zajedinicama opštine koje izvršavaju zadatke obezbjeđenja objekata i teritorije opštine. Slijede nekoliko događaja koji su ostavili zapise o tim događajima.

Beli orlovi

Na prostor Ribnjaka Prnjavor 11.5.1992. stigao je i zanoćio 5.bvp i izvršio neophodne pripreme za sutrašnje izvođenje borbenih dejstava u gradu Derventi. Bili su tu i starješine 5.KJA i načelnik CSB Banja Luka.(Monografija 1.bvp-birani da budu najbolji, Banja Luka, 2016. str. 56)

Nastavite sa čitanjem

Ratni put 27.mtbr i 1.mtb

Kratak prikaz ratnog puta i brojnog stanja 27.motorizovane brigade 1.KK VRS i njenog 1.mtb, Motajičkog bataljona

30 godina od Bratunačkog ratišta

BORCI POSAVINE

Počekom rata 1991.godine  5. odnosno 1.krajiški korpus imao je nekoliko jedinica koji su bili u sastavu JNA. Opština Prnjavor po planovima popune popunjavala je 6 jedinica korpusa: 3 pozadinske jedinice-PoB i 3 manevarske jedinice JNA:

  • 14.pozadinska baza JNA u Krčmaricama, skladište MES i municije, Trapistima i Mali logor, mobilisano 129;
  • 188. pontonjeriski bataljon sa razrezom od 2 v/o a mobilisano je 5 pripadnika;
  • 293. inžinjerijski puk sa razrezom od 333 v/o, a mobilisano je 143 pripadnika, i
  • 329.okbr sa razrezom od 30 v/o, a mobilisano  146 pripadnika.
    • plan je bio 691 v/o, a mobilisano 421 v/o u 5. KK.

U 7.tuzlanskom korpusu JNA, opština je popunjavala dvije jedinice:

  • 327.mtbr, vojne pošte 3164 Derventa sa najvećim planom popune sa opštine u razrezu od 935 v/o i to: 26 oficira, 31 podoficira i 878 vojnika, dok je mobilisano 976 pripadnika;
  • motorizovani bataljon, vojne pošte 6510 Derventa, kasnije Osinjska lpbr u planu popune sa 131 v/o, a mobilisano 5 v/o.
    • plan je 691 v/0, a mobilisano 981 pripadnika u 7.K JNA[1]   .
    • Ukupno mobilisamo u jedinice JNA sa područja opštine , prema prikupljenim podacima, 1.402 pripadnik i kroz popunu iz drugih jedinica 153 borca. Ukupno raspoređeno u JNA 1.555 boraca.  Kroz jedinice JNA prekomandama prošlo je još 215 boraca. Kroz jedinice prošlo i na rasporedu bilo 1.770 boraca sa područja opštine.

327.mtbr radila je i postojala još u vijeme JNA u Derventi, imala svoju formaciju, i u

27.mtbr 1.KK VRS

početku nakon formiranja i ulaska rezervnog sastava imala značajnu ulogu u odbrani sjevernog dijela Republike Srpske.

Nakon mobilizacije jedinica 5.korpusa JNA i njihovo angažovanje na Zapadno-Slavonskom ratištu, 5.10.1991. godine počelo je pozivanje vojnih obveznika sa opštine na tz.4 mjeseca rezerve u 327.mtbr u kasarnu Derventa.http://lpbr-prnjavor.info/30-godine-od-mobilizacije-u-opstini-prnjavor/

„Do sada je bilo dosta polemike o mjestu i ulozi brigade u 1.KK, posebno u TG-3. Radi objavljivanja ocjene rada jedinice potrebno je analizom dosadašnjih dejstava doći do pokazatelja o dosadašnjem periodu života i aktivnosti. Poznato je da brigada nije uspela sprovesti mobilizaciju[1] , te daje formiranjem TO stvoreno jezgro za brigadu. Sve specifičnosti treba objasniti od učesnika i to od samog početka rata, posebno sa ratnim putem svojih jedinica što realnije i sa jasnim pokazateljima“. Pukovnik Stanko Baltić, komandant 327. mtbr; Naređenje u kome traži podatke za istorijsku građu Nastavite sa čitanjem

Ratni put Odreda TO

31 godina

Odred  TO PRNJAVOR na  Zapadno-slavonskom ratištu, 13.10.1991. godine

ODBRANA SRPSKOG NARODA NA ZSR 1991-92.

Laminci

Po naredbi komande 5. korpusa Prvi prnjavorski  teritorijalni odred pod komandom kapetana prve klase Živojina Kuzmanovića sa 119 boraca i starješina po kišovitom vremenu 13.10.1991. oko 13.00 časova iz rejona prikupljanja s.Laminci, Gradiška prelazi r. Savu i uvodi se,  pod dejstvom minobacačke vatre i vatre iz snajpera, na  liniju odbrane u Donjim  Bogićevcima, u Zapadnu  Slavoniju, RH,  u zoni odgovornosti 329. oklopne brigade JA. Dijelovi ove jedinice prešli su rijeku Savu 18.8.1991. i zauzeli pravac s.Gorice – s.Donji Bogićevci – s. Dragalić- s.Medari …[1]

Za komandira Prve čete TO odreda postavljen je k1k Tomašević Slobodan.  Preko radio-Prnjavora građani su svakodnevno informisani o stanju i aktivnostima Odreda u ratnim uslovima. Nastavite sa čitanjem

2.kpbr

19.9.2022.

Obilježavanje 31 godina od formiranja Druge krajiške brigade

Prema podacima opštinskog organa evidentirano je 41 lice sa učešćem u 2.krajiškoj pješadijskoj brigadi VRS

Druga Krajiška brigada, jedna od slavnih jedinica VRS, formirana je 18. septembra 1991. godine.

Na ratnom putu dugom 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.

Druga krajiška brigada imala je 1.600 ranjenih boraca, od kojih 750 ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, dok se šest boraca ove brigade vode kao nestali.

Prema istraživanju šest ranjenih pripadnika vojne pošte 7322 Banja luka, 2.krajiška pješadijska brigada 1.KK VRS sa područja opštine.

18.9.2020.

Obilježavanje 29 godina od formiranja Druge krajiške brigade

U Memorijalnom centru na Rakovačkim barama kod Banjaluke obilježeno 29 godina od formiranja Druge krajiške brigade, jedne od slavnih jedinica Vojske Republike Srpske.

Druga krajiška brigada - Foto: RTRS

Druga krajiška brigadaFoto: RTRS

Na Memorijalnom centru biće služen parastos poginulim borcima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće.

Druga Krajiška brigada je formirana 18.09.1991. godine. Na njenom ratnom putu dugom oko 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.

Njih 228 je svoje živote utkalo u temelje Republike Srpske, a još šest boraca se vode kao nestali. U brigadi je bilo više od 1.500 ranjenih i povrijeđenih od kojih je više od 750 ratnih vojnih invalida.

Nastavite sa čitanjem

Inžinjerijski puk 1.KK

Inžinjerijski puk 5.Korpusa JNA, kasnije preimenovan u inžinjerijski puk 1.KK

INŽINJERIJSKI PUK u RATU

U pregledu planova razvoja ratnih jedinica JNA u Opštinskom sekretarijatu za narodnu odbranu, za 1991. godinu nalazi se inžinjerijski puk brojnog naziva 5401 vojne pošte 6817 Banja Luka, sa mobilizacijskim mjestom Laktaši, zbog blizine rejona upotrebe ove jedinice, oko r.Save.

Po planu popune 333 pripadnika ratne jedinice, a mobilizacija je izvršena sa 145 vojna obveznika, još sa 10 prekomandama . Ukupno raspoređeno 155 boraca u inžinjeriji JNA.

ratna jedinica Ima sleduje oficira podoficira vojnika
komanda 11 333 5 19 309
vod veze 3
1.pionč/pionb 45
2.pionč/pionb 53
četa inž.mehanizacije 10
iv 1
ks 1
masč 1
pozv10 2

Prva ratna upotreba i dejstva na Zapadno-slavonskom ratištu u razminiranje minskih polja, maskiranju i utvrđivanju komandnih mjesta i vatrenih položaja sredstava podrške.

Stravaranjem VRS inžinjeriski puk JA preformiran je u inžinjerijski bataljon 1.KK VRS u kasarni Kozara Banja Luka.

Mobilizacija TO

Mobilizacija Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor 30 godina kasnije

Mobilizacija, kao planska aktivnost prelaska na ratnu organizaciju u opštini Prnjavor, sprovedena je po mobilizacijskim pravilima bivše JNA, a prema mobilizacijskom razrezu[1].

Pregled strukture izvršenja mobilizacija prema kategoriji i polu  TO na području opštine:

kategorija svega       % muški   ženski Prosek
vojnici 3.216 86,17% 3199 17 33,58
podoficiri 397 10,64 396 1 32,40
vojnici 119 3,19% 119 35,10
Ukupno 3.732 100% 3.714 18 33,69

Prva ratna opšta mobilizacija jedinica i ustanova Teritorijalne odbrane opštine počela je pravovremeno od 18.9.1991. godine, bez proglašenja ratnog stanja, i počela da funkcioniše po ratnoj organizaciji i formaciji od 3.732 mobilisanih boraca. Vojnika 3.216 ili 86%, podocicira 397 ili 11% i oficira 119 ili 3%. Prosjek godina života boraca 34 godine života

Amblem TO

Plansko narastanje ratne teritorijalne odbrane prema mobilizacjom planu TO opštine Prnjavor, odvijalo se postupno u najvećem broju ratnih jedinica i dinamikom izvršenja u skladu sa zahtjevima razvoja situacije na teritoriji opštine i neposrednom okruženju. Potpuno je mobilisan samo Odred teritorijalne odbrane, dio ratne komande štaba TO i prostorne jedinice teritorijalne odbrane u mjesnim zajednicama, prema pregledu;

Pregled narastanja jedinica teritorijalne odbrane od 3.732 boraca u cilju obezbjeđenja potrebnog nivoa b/g – mobilizacije od 18.9.1991. godine.

jedinica  svega % sept okt nov dec   jan   feb   mart   apr   maj
2.mtb 44 1,18% 44
2.OdTO 673 18,03% 104 407 162
3.OdTO 26 0,70% 26
hab122 45 1,21% 28 15 2
lpav 75 2,01% 22 38 15
mb120 13 0,35% 2 8 3
odredTO 580 15,54% 320 53 45 115 5 5 27 2 8
OpŠTO 18 0,48% 7 7 2 2
PbTO 46 1,23% 12 21 13
pdv 29 0,78% 3 2 12 10 2
pionv 16 0,43% 3 3 10
pov 16 0,43% 4 6 6
rjšto 15 0,40% 8 1 1 1 4
rjtomz 1833 49,12% 934 204 35 21 15 30 108 330 156
rjVV 179 4,80% 7 115 57
vT-12 30 0,80% 2 21 7
vvp 21 0,56% 21
zšč 73 1,96% 12 1 25 17 18
Ukupno 3.732 100,00% 1.284 260 80 137 21 35 364 999 552

U prvom mjesecu  mobilizacije prema planovima popune jedinica odazvalo se 1.284 vojni obveznik ili 34 % od ukupnog broja mobilisanih-pozvanih tokom rata. Nastavite sa čitanjem

Početak raspada SFRJ i građanskog rata

Državna kriza , raspad Jugoslavije, nastanak novih država, dolazak „plavih šljemova“, građanski rat u Bosni i Hercegovini

Da li se rat u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji mogao izbjeći i svi problemi i politički konflikti mirno riješiti?. Čiji su bili interesi i kakvi ciljevi na ovim prostorima, da li međunarodne zajednice, odnosno Evrope, SAD, islamskih zemalja, unutrašnjih nacionalističkih snaga.[1]

Raspad SFRJ počinje kada jake separatističke snage u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji uz podršku međunarodne zajednice imaju cilj stvaranje samostalnih država od  bivših republika SFRJ, dok interes drugih naroda, prevashodno srpskog, nije riješen u tim republikama. JNA je imala ustavnu obavezu i dužnost da brani i štiti tadašnju zajedničku državu_SFRJ.

Pristrasnost međunarodne zajednice i stvaranje muslimansko-hrvatske koalicije u Bosni i Hercegovini, kao i islamski fundamentalizam uticali su na krizu i početak rata, jer se odustalo od ustavnih rješenja da se koncenzusom svih naroda u BiH donose odluke.  Štampa je pisala da postoje logori za obuku mudžahedina za borbu protiv HVO i VRS i da nisu došli u BiH samo da ratuju, nego da bosanske muslimane uče islamu.

Da je bilo više mudrosti među političkim strankama, rat se mogao izbjeći a kriza riješiti mirnim putem.

U prvoj ratnoj 1991. godini, kada dolazi do osnivanja nacionalnih stranaka sva tri naroda u BiH, kada počinje rat u Hrvatskoj gdje srpski narod uz pomoć JNA brani svoju slobodu i teritorije, počinje raspad SFRJ. U BiH muslimanski lideri stvaraju svoju vojsku kroz teritorijalnu odbranu, koja je bila sastavni dio oružanih snaga SFRJ. Počinju napadi na kasarne JNA, kasnije na kolone vojnika JA, napadi na srpske svatove u Sarajevu, masakr u Sijekovcu i kasnije zajedničke oružane akcije muslimansko-hrvatskih formacija.[2] U maju mjesecu 1992. godine formiran je Glavni štab VRS i stvorena Vojska Republike Srpske.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor

Na spomen pločama u Hramu uklesana su imena 427 poginulih i nestalih boraca VRS sa područja prnjavorske opštine. Crkva posvećena Svetom velikomučeniku knezu Lazaru.

Aktivnosti Predsjedništva SFRJ u funkciji Vrhovnog komandanta Oružanih snaga SFRJ

predsjedništvo sfrj

Slijede događaji i aktivnosti angažovanja JNA na legalnom i legitimnom sprovođenju naredbi Predsedništva SFRJ  o rasformiranju svih neregularnih oružanih snaga i o vraćanju oružja, ilegalno unetog u zemlju u  jedinicama JNA. Međutim, Slovenija i Hrvatska su odlučno izjavile da neće dozvoliti sprovođenje te naredbe na svojoj teritoriji.

Na Plitvicama, 31.3.1991. godine,  došlo je do oružanog sukoba pripadnika milicije SAO Krajine i specijalnog odreda MUP-a Hrvatske, Predsedništvo SFRJ je naredilo jedinicama JNA da podignu borbenu gotovost svojih odgovarajućih jedinica i da obezbede poštovanje prekida vatre. Jedinice JNA su trebale da obezbede mir i pravnu sigurnost građana i omoguće mirno rešenje krize. To je i bila ustavna obaveza JNA.

Prilikom demonstracija pred zgradom Komande vojno-pomorske oblasti u Splitu (6.5.1991.) protiv JNA, poginuo je jedan vojnik, a više njih je ranjeno.

Jedinice ZNG Hrvatske su kod s. Tenja napale JNA 7. jula, što je pored drugih manjih napada predstavljalo prekretnicu u ratu u Hrvatskoj u smislu da su direktni sukobi između JNA i Zbora Nacionalne Garde  postali učestali i time uveli jedinice JNA u „stavljanje“ na stranu srpskih snaga.

Predsjedništvo SFRJ iz 1991.

Predsedništvo donosi odluku 12. jula da prihvati Brionsku deklaracju i donosi naredbu o demobilizaciji svih oružanih snaga osim JNA i redovnog sastava milicije, da se na granicama SFRJ uspostavi stanje od pre 25. juna 1991, i da se deblokiraju kasarne i vojni objekti koji su, u međuvremenu, blokirani od pobunjenika. Zatim 18. jula doneta je odluka o povlačenju jedinica JNA iz Slovenije, a 29. jula jedinice su počele da napuštaju Sloveniju. Tada počinje eskaliranje otvorenog oružanog sukoba u Hrvatskoj.

Na zasedanju Sabora Hrvatske 1. avgusta predsjednik Tuđman je pozvao na nastavak „općeg rata“. Istog dana, u selu Dalj, došlo je do krvavog obračuna ZNG sa Srbima iz tog sela.

Predsjedništvo SFRJ

Organi SFRJ ulažu napore da se prekinu borbe i spor riješi mirnim putem, predstavnici otcljepljenih republika to na sastancima podržavaju, a praktično nastavljaju sa nasilnom secesijom.

Na dubrovačkom vojištu JNA je bila isprovocirana perfidnim aktima ZNG-a, Granatiranje (bombardovanje) Dubrovnika došlo je nakon što su jedinice ZNG dejstvovale iz starog dijela grada koji je kulturno-istorijski spomenik. JNA je odgovorila na te napade. JNA je optužena da je „grubo povrijedila pravila međunarodnog prava“.

Generalštab JNA i SSNO SFRJ

U izvršavanju naredbi Predsjedništva SFRJ, JNA je angažovala prioritetno oklopno-mehanizovane jedinice. Smatralo se da će u ratu na prostorima bivše Jugoslavije OMJ biti u stanju da samom svojom pojavom na bojištu spriječi krvave događaje.[3]

poslije burnih događaja u raspadu stare Jugoslavije i rješavanje kriše  u  Skupštini Jugoslavije prograšen je Ustav Savezne Republike Jugoslavije i usvojena Deklaracija, 27.4.1992. godine.

Komandant 1.KKVRS general Momir Talić u Krajiškom vojniku od 6.6.1996. str.7 kaže o početku rata.

gen.puk Momir Talić

Te noći, između 16. i 17. avgusta 1991. godine, kada smo u Gradišci, pod borbom, prelazili Savu, bio sam svjestan da idemo zaštititi srpski narod u zapadnoj Slavoniji kako mu se ne bi ponovio pokolј iz prošlog rata. Cijelu noć sam o tome razmišlјao, znao sam da je tadašnja JNA sposobna da izvrši to naređenje o tampon zoni, o razdvajanju snaga, ali uslijedile su loše, vrlo loše političke odluke. Mislim na ono kreni – stani, ona silna primirja. Još je Napoleon rekao „ako hoćeš da uništiš sopstvenu vojsku Onda samo kreni pa stani” . Ako to ponoviš nekoliko puta, to je katastrofa. Pa opet, Banjalučki korpus je izvršio naređenje. Zaštitili smo veći dio srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji. Druga je priča šta se to dogodilo u prolјeće 1995. godine, ali mi smo svoj posao te jeseni i zime 1991. i 1992. godine uradili.

okbr

Da je na vrijeme 12. korpus JNA, to je onaj  Novosadski korpus izvršio svoj zadata izbio u Daruvar, a Gardijska brigada u blizinu Nove Gradiške ne bi bilo tako dugog, tako krvavog rata. A baš takve naredbe su postojale. Izbjeglo bi se, ustvari bilo manje stradanje i srpskog i hrvatskog naroda. Ni jedna, pa ni ta zamisao vojnih komandi u doba nije do kraja sprovedena, jer je JNA, ponavlјam, ubijana, umrtvlјivana onim, kreni stani. Veliki uticaj na to imala je međunarodna zajednica, a oni ili nisu znali ili nusu  htjeli, ali je evidentno da nisu uvažava sve realne elemente, pogotovo istoriju ovdašnjih konflikata, su doprinijeli , rat trajao i dugo i da bude krvav. Vjerujem da će istorija, da će lјudi koji so bave naukom  pravilno složiti sve elemente koji doveli su doveli do raspada prethodne Jugoslavije. Ja kao savremenik ovih događanja u jedno sam siguran: Hrvati, veliki broj Hrvata želјeli rasturanje Jugoslavije, za to su se dugo godina  pripremali. Srbi su, najprostije kazano, mnogo čemu bili naivni. Vjerovali su iskreno u bratstvo i jedinstvo i to nije moglo u svim tim istorijskim okolnostima da se ne plati.

zgrada Štaba TO

18.8.1991. godine vojnoteritorijalni organ Ministarstva odbrane Prnjavor, po naredbi komande 329.okbr JNA Banja Luka izvršio je prvo pozivanje 20 rezervista vesa vozači oklopnih vozila.

Učešću 16.kmtb od  6.6.1996. str.18-25, ratni put Prve oklopne brigade VRS UDARNE PESNICE 6.6.1996. str.26-30, 43.mtbr JAČI OD SUDBINE  6.6.1996. str.31-37; jedinice JNA koje su prve prešle r.Savu u odbranu i zaštitu srpskog naroda u Zapanu Slavoniju 1991. godine

1992. predsudna godina rješavanja jugoslovenske krize

U Januaru, 2.1.1992. godine, uz prisustvo ličnog izaslanika generalnog sekretara UN, potpisan je u sarajevu,  Dogovor o primjeni, nazvan 15. primirje, čiji je cilj  trajni prekid vatre, kao posljedni preduslov za dolazak „plavih šljemova“, kao i mogućnost ostvarivanje mirovne misije UN u jugoslaviji.

Savezna skupština SFRJ

Slijedi Konvencija o Jugoslaviji, potpisana od 159 stranaka, saveza i udruženja iz svih dijeloiva Jugoslavije, sem Slovenije, u Skupštini SFRJ.

General armije  Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu odbranu, podnosi ostavku zbog „pogoršanog zdravstvenog stanja“

Na beografski aerodrom Surčin sletela je prva grupa oficira za vezu UN.,

U Srbiju poičetak dolaska izbeglica iz Hrvatske i Slovenije, oko 25.000. Početak antiarmijske kampanje u makedoniji , što je rezultiralo da 21. februara postignut dogovor o izmještanju jedinica JNA iz Makedonije.

Skupština Jugoslavije ocjenila je da kontinuitet Jugoslavije ne može biti doveden u pitanje, te da će razgraničenje sa sekcesinističkim republikama biti najbroblematičnije.

Donijeta je odluka o pripremi zakonskog akta o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje i o rekonstrukciji Jugoslavije

Prvih dana maja 1992. godine saopšena je odluka Štaba Vrhovne komande o svođenju Vojske Jugoslavije na teritoriju i građane novostvorene državne zajednice. Povratak jedinica iz Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana. Vidi narodnaarmija12

Već 3.5.1992. godine izvršen je mučki napad muslimanskih snaga na kolonu pripadnika JNA u Sarajevu. Pobijeno je 42 vojnika i oficira JNA. Sijedi drugi mučki napad na kolonu pripadnika JNA u Tuzli , 15.5.1992. godine od strane muslimansko hrvatskih snaga. novosti 4.maj 2021

Propusti JNA u procesu raspada Jugoslavije i tokom rata

  • Ključni promašaji su koncepcijiski. Najprije, to je glolifikacija apstraktnog sistema ONOiDSZ, uz praktičnu sistemsku promociju nacionalnih vojski. JNA je nužna ,po toj koncepciji u svom okrivlju obučavala i naoružavala nacionalnu oružanu silu koja se kasnije i okrenila protiv nje.  Ima mnogo grešaka u političkoj strategiji upotrebe JNA, kao i vojničkog diletantizma u rukovođenju i komandovanju jedinicama. Operacija u Sloveniji je tipičan primjer takvog amaterizma, i to je, po mom ubeđenju, bio ključni moment koji je odredio dalju sudbiju jugoslavije. (Interviju greneral-pukovnika  Života Panića, načelnika GŠVJ, „Borbi“, Vojska, 31.12.1992. str.4-5)
  • Odluka SIV-a , posebno u dijelu koji se odnosi na angažovanje JNA, bila pogrešna, jer angažovanje vojske nije bilo u skladu sa zadatkom koji je trebalo da izvrši te da predhodno nisu preduzete sve druge mjere za sprečavanje secesije Slovenije, pre svega ekonomske. (Nikola Čubra, Vojska i razbijanje Jugoslavije, Beograd 1997. godine, str. 129)

Rat u Bosni i Hercegovini počinje 3.3.1992. godine kada je područje opštine Brod bilo izloženo otvorenoj agresiji iz Hrvatske.

Tog dana je iz Slavonskog Broda preko mosta u Brod[4] prešao veliki broj dobro naoružanih hrvatskih vojnika sa teškim naoružanjem. Napad na srpsko stanovništvo počeo je na glavnom putu Brod-Derventa, odnosno u Stadionskoj ulici, kada su hrvatsko-muslimanske vojne snage zajedno sa 108. Brigadom Zbora narodne garde zauzele centar grada.

Opština je preživjela teške trenutke tokom pokušaja zauzimanja njenih pojedinih područja, posebno Brodskog polja, koje  je pretežno bilo naseljeno srpskim stanovništvom. Stanovnici ove mjesne zajednice su pružili otpor. Uslijedila su strašna razaranja, ubistva građana. Brod je jedna od najstradalnijih opština u Republici Srpskoj, među prvim stradalim i da su sve kuće u Brodu bile porušene, da je poginuo veliki broj ljudi i da su svi preživjeli srpski stanovnici u maju bili protjerani sa prostora opštine.

Prema izjavama i dokumentima kojima raspolaže Boračka organizacija Brod, 3. marta 1992. godine u tadašnjem Bosanskom Brodu je održan sastanak predstavnika tri naroda, odnosno političkih vođa stranaka koje su imale odbornike u lokalnoj skupštini s ciljem smirivanja tenzija izazvanih sprovođenjem jednostranog referenduma, a rješenje je predložio tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Mihajlo Srijemac.
Po povratku kući, u 16.40 časova sa područja brodskog naselja Mahala, Srijemca su iz vatrenog oružja ranili pripadnici hrvatsko-muslimanske koalicije, potpomognute snagama HOS-a iz Slavonskog Broda.

Preživjeli svjedoci tog vremena opisuju da je nastavljeno zastrašivanje lokalnog srpskog stanovništva fizičkim maltretiranjem, pljačkama i odvođenjem u logore.

Napad na Brod 3. marta bio je samo uvod za najsvirepije zločine koji su se tog mjeseca dogodili na području ove opštine.

Članovi porodica Martić i Dujanić ubijeni su 25. marta 1992. godine u Brodu, a već sutradan dogodio se pokolj u Sijekovcu.

Pripadnici regularne Hrvatske vojske, zajedno sa paravojnim hrvatsko-muslimanskim jedinicama iz BiH i Hrvatske, 26. marta 1992. godine u Sijekovcu ubili su devet srpskih civila, a narednih dana ubijeno je još 37 Srba iz ovog prigradskog naselja.
Najmlađa žrtva imala je 17, a najstarija 72 godine.
Tokom 1992. godine u Sijekovcu je ubijeno 46 srpskih civila, navodi se u dokumentima Boračke organizacije Brod.

Okupacija hrvatskih snaga prekinuta je 7. oktobra 1992. godine kada je general Slavko Lisica osmišljenom vojnom akcijom oslobodio područje opštine Brod. (sajt Glas Srpske 3.3.2020.)

Agresije Hrvatske vojske na Brod, obilježena 21 godina 

3.3.2013.

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca i cvijeća, te paljenjem svijeća za srpske žrtve, danas će u Brodu biti obilježena 21 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu.Obilježavanje će biti održano ispred spomen-obilježja kod Osnovne škole „Sveti Sava“ u Brodskom Polju. Iz opštinske Boračke organizacije podsjećaju da je 3. mart datum koji je u istoriji Broda upisan kao dan kada su Srbi sa područja tadašnje opštine Bosanski Brod 1992. godine bili izloženi otvorenoj agresiji regularne vojske Republike Hrvatske, potpomognute paravojnim oružanim formacijama Hrvata i muslimana iz Broda. Ovim činom počeo je rat u BiH, ističu u Boračkoj organizaciji. Trećeg marta 1992. godine regularne jedinice Vojske Hrvatske prešle su otvoreni most između Slavonskog Broda i tada Bosanskog Broda i počinila brojne zločine nad srpskim stanovništvom za koje još niko nije odgovarao. Sa više od dvije hiljade dobro naoružanih hrvatskih vojnika preko mosta je prevezen veliki broj pješadijskog naoružanja, uključujući i topove. Dan prije otvaranja mosta, koji je omogućio prelazak oružanim snagama iz Hrvatske na teritoriju BiH, na njemu su se sastale delegacije iz Hrvatske i BiH, koje su predvodili predsjednik SO Slavonski Brod Jozo Meter i ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić. Tom prilikom, slaveći formiranje hrvatsko-muslimanskog bloka, javno su vezivali hrvatsku i muslimansku zastavu. Hrvatska je otvaranje mosta uslovila povlačenjem snaga JNA 25 kilometara od granice, čime je srpski narod u Brodu i okolini ostao nezaštićen. Hrvatska vojska je odmah po ulasku u Brod počinila brojne zločine. Žrtve agresije hrvatskih oružanih snaga bile su ujedno prve žrtve rata u BiH. U noći 3. marta 1992. godine dok se kući vraćao sa sastanka multinacionalnog Kriznog štaba ranjen je tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Brod Mihajlo Sremac. „Pucano je iz blizine. To se desilo nakon što je ispred moga vozila prošla kolona automobila u kojima su se nalazili predstavnici republičkih institucija koji su prisustvovali sastanku u Brodu. U jednom od tih vozila nalazio se i Ejup Ganić, tadašnji potpredsjednik Predsjedništva BiH koji je na ovom sastanku predstavljao delegaciju SDA“, rekao je Sremac Srni. Od tog dana u Brodu više nije djelovala legalno izabrana vlast, već je vlast preuzela koalicija HDZ–SDA. Na mostu na Savi koji spaja dva Broda i koji je do tada nosio ime „Most bratstva i jedinstva“ bila je istaknuta tabla sa natpisom „Srbima i psima – zabranjem prelaz“. U samom gradu počela je hajka na Srbe. NJima je zabranjen izlazak iz kuća i stanova. Napadi su bili svakodnevni. Grad Brod postaje pakao za Srbe. Prijetnje premlaćivanjem bile su svakodnevne. Zabilježene su i prve žrtve koje je organizovala sama vlast. Grupa hrvatskih bojovnika, koje je predvodio Alija Halibašić, 25. marta ujutro oko 5.00 časova upadaju u kuću Andrije Martića i ubijaju njega, njegovog sina Momira i komšinicu Dušanku Dujanić koja se tu zatekla. Bio je to uvod u masovni zločin koji će se dan kasnije desiti u prigradskom naselju Sijekovac gdje je u jednom danu ubijeno dvadeset Srba od kojih je najmlađa žrtva bio sedamnaestogodišnji Dragan Milošević a najstarija Jovo Zečević koji je imao 72 godine. Narednih dana ubijeno je još četrdeset civila. NJihova tijela su danima „vožena“ u hladnjači da bi kasnije bila bačena u rijeku Savu. Veliki broj Srba završio je u hrvatsko-muslimanskim logorima, kojih je u Brodu bilo deset. Bilo je zatočeno oko dvije hiljade, uglavnom civila, srpske nacionalnosti. Logoraši su svakodnevno bili izloženi zlostavljanu, mučenju i ubijanju. „Mi žene, odvođene smo na prvu borbenu liniju i tu su nas silovali. Hrvatski vojnici izlazili su iz rovova jedan po jedan i iživljavali se nad nama. Moje sapatnice i ja smo od silovanja gubile svijest. Posebno mi je u sjećanju ostala golgota jedne mlade žene koju su živu pekli na ringli. Poslije su je silovali pa ubili“ – ispričala je svojevremeno Bošnjakinja iz Bosanskog Kobaša Hazba Nuhić, koja je zbog navodne saradnje sa Srbima dovedena u logor Polet u Brodu. Zbog zločina koje su pripadnici regularnih oružanih snaga iz Hrvatske počinili na teritoriji Broda, Opštinsko udruženje za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila, zajedno sa Udruženjem logoraša iz ovog grada, još 2002 .godine podnijelo je Haškom sudu prijavu protiv osumnjičenih za ratne zločine počinjene nad Srbima na području opštine Brod. Osim dokumentacije o zločinu u Sijekovcu, Haškom tužilaštvu je dostavljena i dokumentacija o likvidaciji 226 Srba u brodskoj opštini dok su njom gospodarile hrvatske i bošnjačke snage. Kasnije je ovaj predmet ustupljen Tužilaštvu BiH za ratne zločine, ali ni do današnjeg dana ovaj zločin nije procesuiran.U Brodu su uvjereni da u Sudu BiH jednostavno bježe od ovog predmeta zbog pitanja koja bi se pred sudom otvorila. „Zna se da su trupe tada međunarodno priznate države Republike Hrvatske ušle u Brod 3.marta 1992.godine. Zna se da su učestvovale u svim zločinima na području brodske opštine. Otvaranjem ovog slučaja potpuno bi se razobličila uloga Hrvatske u paljenju ratnog požara u BiH. A to je ono što,izgleda, međunarodnim krugovima nikako ne odgovara. To ne odgovara ni Hrvatskoj, ni bošnjačkom rukovodstvu u Sarajevu. NJima su Srbi krivi za sve, jer su svjetski moćnici unaprijed odlučili da srpski narod optuže za sve loše što se dogodilo u prethodnoj Jugoslaviji. Na nama je da dokažemo suprotno“, kaže predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Brod Marko Grabovac. On upozorava da Sud i Tužilaštvo BiH, izjavama da se „radi na predmetu Brod“, stalno obmanjuje srpske žrtve. „Pa prošlo je više od 20 godina od zločina, a još niko nije procesuiran?! Šta je još potrebno pa da zločinci nad srpskim civilima u Brodu budu privedeni pravdi“, pita Grabovac.

[1] Jugoslavija, rat koji se mogao izbjeći, film koji daje odgovor. Strani dokumentarni film, prikazan na televiziji K3 Prnjavor, decembra 2003. godine

[2] 28. marta zauzima se Derventa, a 31.maja grad Modriča, čime je jedini preostali putni pravac: Prnjavor-Stanari-Rudanka-Modriča-Šamac presječen.

[3] Kapetan I klase Dragan Vuković: Za savremenije organizovanje OMJ, „Novi glasnik“  broj 5-6, septembar-decembar 1994. godine,  str .41.Posljedni načelnik GŠVRS, 2005. godine

[4] O prelasku hrvatske vojske preko mosta u Brod postoje sačuvani video-snimci, koji su uvršteni u dokumentarni film „Od stradanja do slobode Broda“.

List boraca Republike Srpske

Srpski borac u broju maj-juni 2002.str.23-34  i maj-juni 2002.str.35-46, povodom deset godina od raspada SFR Jugoslavije, objavio je članak KAKO JE POČEO RAT U BIH, autora Radovana Jovića

Mobilizacijski plan TO

Mirnodopski razvoj teritorijalne odbrane opštine Prnjavor

Zakonom o opštenarodnoj odbrani,  opština Prnjavor je imala obavezu i dužnost da organizuje i formira jedinice teritorijalne odbrane i štab na svom području u skladu sa koncepcijom ONO, kao najširi oblik organizovanog  oružanog opštenarodnog otpora i kao sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ[1]

Počelo se u  drugoj polovini marta 1979. godine, kada  dolazi do preformiranja štaba i jedinica TO na osnovu (Mob-1-I-sto ) mobilizacijkog plana RJ TO, formacijske knjige starješina, naređenja za pripremu i izvršenje mobilizacije TO, plana popune sa MS, formacije (lićne i materijalne) sastava TO.(mob8-štabTO)

Karta mobilizacijskog zborišta

Prema pregledu strukture popune ratnih sastava i jedinica TO opštine u operativnom dijelu manevrarskih jedinica TO: štab TO, ZŠČ, PDV,PoB TO izvršena je popuna po formaciji od 508 pripadnika prije mobilizacije.

Prefomirana je teritorijalna odbrana opštine u  Opštinski štab teritorijalne odbrane, odred TO i protivdiverzantski odred TO kao manevarske jedinice TO, pozadinska baza TO i kasnije se formiraju regionalni štabovi TO i prostortne jedinice TO u mjesnim zajednicama i većim radnim organizacijama, (plan PoOb mobRJ8450 ).

U avgustu mjesecu 1991. godine izvršeno je ažuriranje mobilizacijskog plana TO prema aktuelnoj političko-bezbjedonosne situacije na teritoriji opštine i morala TO opštine za prvu polovinu 1991. godinu i promjenama koji su nastali kod raspoređenih vojnih obveznika u ratnim jedinicama TO, tako da vojna evidencija bude tačna i potpuna.

Nastavite sa čitanjem

Analiza popune „Vukovi sa Vučijaka“

Popuna prve dobrovoljačke ratne jedinice „Vukovi sa Vučijaka“ sa prekomandama u 1991-92

22.12.1991.

Kroz [1] jedinicu je po prvom rasporedu pripadnika jedinice  od 14.8.1991. godine javilo se-mobilisano do 15.5.1992. godine 213 pripadnika u četri vojne pošte (TO Okučani i Prnjavor i 329.okbr i 327.mtbr JA), a popunjavano još sa 185 pripadnika, tako da je na rosporedu bilo 398 boraca. Kroz jedinicu je prošlo  505 pripadnika od prve mobilizacije sa prelaskom preko r. Save do preformacije (19.5.1992.) sa unutrašnjim prekomandama i otpuštanjem od 107 boraca..

Do kraja rata,tj do 12.12.1995. godine u jedinicu „Vukova“ raspoređeno , po prvi put, 569 pripadnika VRS.

 213 pripadnika od prve mobilizacije JNA, 185 popunjavano, odnosno bili na rasporedu u JA 398 boraca

kategorija      svega     % prvi put     popuna    Starost
vojnici 327 82,16% 185 142 25,38
podoficiri 51 12,81% 20 31 27,17
oficiri 20 5,03% 8 12 27,90
Ukupno 398 100,00% 213 185 26,82

of_odredi

Organizaciono-formacijska struktura kretala se od odreda (343) -bataljona, ojačane čete po formaciji TO četnog sastava, tip II: 2 pješadijske čete sa pridodatim pratećim vodom  MB82mm ,BsT 82mm i drugim b/s po potrebi, komandom odreda i pozadinsko odjeljenje u zavisnosti od trenutnog brojnog stanja i zadatka jedinice.

Pregled prvih pripadnika jedinice po kategoriji-grupi:

Grupa svega % % formacije 343
vojnika 327 91,84% 170,55%
podoficira 51 6,28% 11,66%
oficira 20 1,88% 3,50%
Ukupno 398 100,00% 185,71%

Pregled popune prvih dobrovoljaca „Vukova“ u 1991-92. godini

raspored    svega    % Starost    1991 1992
prvi 213 53,52% 26,25 41 172
popuna 185 46,48% 25,15 15 170
Ukupno 398 100,00% 25,70 56 342

398 vojnika, podoficira i oficira prema nižim jedinicama odreda  ili bataljona  kako se jedinica vodila u sastavu TO Okučani, 329.okbr JA, 327.mtbrJA i TO opštine Prnjavor

Grafički prikaz popune jedinice

popuna_rjvv

Prosječna starost pripadnika odreda iznosi  26 godina,

u punoj fizičkoj snazi za izvršavanje borbenih zadataka. Najmlađi pripadnik je imao 14 a najstariji 57 godinu. Odstupanje od prosječne starosti iznosi u prosjeku 6 godina.

sa odstupanjem u prosjeku od 4,7 pripadnik, što iznosi 1,95% od ukupnog broja radno-sposobnog stanovništva od 15 – 64 godine opštine, odnosno 0,70% od broja stanovnika opštine Prnjavor po popisu iz 1991. godine.Prosječno brojno stanje 330 pripadnik,

Grafički prikaz godina starosti

Grafikon starosti pripadnika odreda po kategoriji grupe: vojnici, podoficiri i oficiri

Grafikon starosti pripadnika  po kategoriji grupe: vojnici, podoficiri i oficiri

Prema narodnosti stanje popune:

Najviše ima Srba sa 98% , što je razumljivo, jer po popisu iz 1991. godine Srbi su činili  preko 72% populacije opštine.

Narodnost svega     % prvi    popuna    Starost
Srbi 392 98,49% 210 182 25,84
Hrvati 5 1,26% 2 3 19,10
Ukrajinci 1 0,25% 1 17,65
Ukupno 398 100,00% 213 185 20,87

Pregled prema rodu-službi u nižim jedinicama.

Prema rodu ili službi na kojoj su raspoređeni, najviše je bilo roda pješadije sa 94% pripadnika.

rod-služba    svega     % prvi    popuna    Starost
pješadija 374 93,97% 197 177 25,41
veza 3 0,75% 1 2 38,09
intendanti 6 1,51% 5 1 31,81
sanitet 12 3,02% 8 4 26,00
vozači 3 0,75% 2 1 41,33
Ukupno 398 100,00% 213 185 32,53

Na ratištu Zapadne Slavonije  (oktobar 91-maj 92) i brodsko-derventskog, od ukupno angažovanih boraca jedinice 94 odsto činili su borci pješadije.(znatno iznad formacije). Angažovanjem na težištu odbrambenih i napadnih zadataka u protivpješadijskoj borbi i POB kao pridodata jedinica okbr, mtbr i TO

Prema statusu kategorije borca

prema Zakonu o pravima boraca, RVI…, još nije kategorisano 89 pripadnik jedinice.

status svega    % prvi    popuna    Starost
bez statusa 89 22,36% 66 23 25,65
borac kategorisani 94 23,62% 47 47 24,95
RVI 115 28,89% 48 67 24,38
poginuli 51 12,81% 25 26 28,06
zarobljen 2 0,50% 1 1 30,80
umro 6 1,51% 2 4 40,78
Umrli poslije ratra 22 5,53% 12 10 29,67
ranjavan bez statusa 17 4,27% 11 6 22,07
povrijeđen 2 0,50% 1 1 24,10
Ukupno 398 100,00% 213 185 27,83

U statusu vojnih invalida ima 115 pripadnika jedinice ili 29% pripadnika jedinice  ima status RVI.

12 pripadnika jedinice ili 3,64% je odlikovano  u toku rata,

16 pripadnika nagrađeno ili 4,85% u toku rata .

Najviše je bilo raspoređeno iz naselja Kremna 66 pripadnika.

Naselje svega     % Prvi   popuna    Starost
Babanovci 4 1,01% 1 3 25,59
Banja Luka 18 4,52% 15 3 34,77
Bijeljina 1 0,25% 1 28,19
Brezik 3 0,75% 2 1 20,27
Čelinac 22 5,53% 16 6 23,84
Čivčije 2 0,50% 2 24,49
Čorle 3 0,75% 2 1 19,39
Crkvena 1 0,25% 1 21,72
Derventa 1 0,25% 1 37,94
Doboj 18 4,52% 12 6 22,98
Donja Ilova 5 1,26% 2 3 32,42
Donja Mravica 3 0,75% 2 1 24,83
Donji Palačkovci 5 1,26% 4 1 27,50
Donji Štrpci 22 5,53% 9 13 23,11
Donji Vijačani 3 0,75% 3 34,00
Drenova 1 0,25% 1 31,33
Galjipovci 1 0,25% 1 47,07
Gornja Ilova 7 1,76% 3 4 21,80
Gornja Mravica 5 1,26% 3 2 19,63
Gornji Palačkovci 3 0,75% 2 1 26,83
Gornji Smrtići 2 0,50% 1 1 18,23
Gornji Štrpci 45 11,31% 13 32 24,63
Gornji Vijačani 12 3,02% 3 9 22,20
Jadovica 1 0,25% 1 20,29
Jasik 2 0,50% 1 1 20,59
Karać 2 0,50% 1 1 20,33
Kneževo 3 0,75% 2 1 24,58
Kokori 2 0,50% 1 1 21,75
Kremna 66 16,58% 39 27 30,26
Kulaši 8 2,01% 5 3 25,49
Laktaši 2 0,50% 2 28,27
Lužani 4 1,01% 4 23,01
Maćino brdo 2 0,50% 1 1 21,91
Mračaj 3 0,75% 2 1 24,11
Naseobina Lišnja 2 0,50% 1 1 18,87
Okolica 4 1,01% 1 3 26,46
Okučani 1 0,25% 1 25,58
Paramije 3 0,75% 2 1 23,14
Pečeneg Ilova 11 2,76% 5 6 20,35
Popovići 22 5,53% 7 15 25,51
Potočani 2 0,50% 1 1 18,01
Prijedor 1 0,25% 1 35,10
Prnjavor 36 9,05% 16 20 24,25
Ratkovac 6 1,51% 4 2 28,63
Šarinci 13 3,27% 6 7 25,03
Šibovska 1 0,25% 1 29,61
Skakavci 2 0,50% 1 1 25,56
Srpovci 1 0,25% 1 19,32
Teslić 5 1,26% 5 23,81
Velika Ilova 4 1,01% 3 1 25,27
Vršani 2 0,50% 1 1 23,08
Ukupno 398 100,00% 213 185 25,31

Prema komandnoj dužnosti u jedinici:

dužnost svega     % prvi popuna    Starost
bez dužnosti 354 88,94% 200 154 25,44
komandant bataljona 2 0,50% 1 1 37,04
zamjenik komandanta 2 0,50% 2 21,69
pomoćnik komandanta 2 0,50% 2 53,78
komandir čete 16 4,02% 4 12 30,83
zamjenik komandira čete 1 0,25% 1 20,63
komandiri vodova 21 5,28% 8 13 23,85
Ukupno 398 100,00% 213 185 30,47

Prema činu, najviše bilo vodnika na dužnosti starješine,i 14 ficira

čin svega     % prvi     popuna     Starost
vojnici 298 74,87% 177 121 25,09
voj na dužnosti 17 4,27% 6 11 29,29
razvodnik 2 0,50% 1 1 25,25
desetar 32 8,04% 14 18 25,12
mlađi vodnik 5 1,26% 2 3 30,80
vodnik 20 5,03% 6 14 28,41
stariji vodnik 6 1,51% 1 5 38,24
stariji vodnik 1 klase 4 1,01% 1 3 27,15
zastavnik 7 1,76% 2 5 21,74
potporučnik 2 0,50% 1 1 22,14
poručnik 5 1,26% 2 3 31,62
Ukupno 398 100,00% 213 185 27,71

U okviru vojno-evidencionih sposobnosti i sledujući VES-u i činu

Vojna pošta NJ  VESR VES ima
3164 Derventa 2 11101 1
3164 Derventa 2 21101 21102 stv 1
3164 Derventa 3 21001 21102 stv 1
3164 Derventa 3 21101 21102 stv 1
3164 Derventa 3 21101 22113 sv1-z 1
3164 Derventa 3 31101 31102 k1 1
3164 Derventa 4 12501 1
8840 Banja Luka 2 21101 21102 stv 2
8840 Banja Luka 3 21101 31102 por-k 1
T-22206 Prnjavor 2 11101 2
T-22206 Prnjavor 2 11101 31101 pp-por 1
T-22206 Prnjavor 2 21101 21102 stv 1
T-22206 Prnjavor 3 11101 21102 2.sv 1
T-22206 Prnjavor 3 21001 21001 v1k 1
T-22206 Prnjavor 3 21001 21102 stv 1
T-22206 Prnjavor 3 21101 22113 sv1-z 1
T-22206 Prnjavor 4 12501 1
TO Okučani 2 11101 31902 kap 1
TO Okučani 2 21001 31902 kap 1
TO Okučani 2 21101 31101 pp-por 1
TO Okučani 2 21101 31101 por-k 1
TO Okučani 2 31001 31001 kap 1
TO Okučani 2 31101 31001 kap 1
TO Okučani 3 21001 21102 stv 1
26

Opisna statistika broja mjeseci učešća pripadnika VRS  u rasporedu  ratne jedinice „Vukovi sa Vučijaka“,

Mean 8,044025
Standard Error 0,377291
Median 3
Mode 1
Standard Deviation 9,514909
Sample Variance 90,53349
Kurtosis 1,072153
Skewness 1,40306
Range 44
Minimum 0
Maximum 44
Sum 5116
Count 637

– aritmetička sredina (Meam): prosječan broj mjeseci učešća je 8 mjeseci od prve mobilizacije pripadnika jedinice 14.8.1991. godine do zadnje mobilizacije 12.12.1995. godine;
– standardna greška aritmetičke sredine (Standard Error iznosi 0,37 mjeseci; koristi se kod intervalne procjene aritmetičke sredine osnovnog skupa; vrijednost standardne greške zavisi od standardne devijacije i veličini uzorka;
– medijana ( Median): 50% pripadnika imalo je učešće 3 ili manje od 3 mjeseca, a preostalih 50% 3 ili više od 3 mjeseca učešća od prve mobilizacije;
– modus (Mode): najčešće učešće u ratu je 1 mjesec;
– standardna devijacija (Standard Deviation) : prosječno odstupanje od prosječnog bora mjeseci i iznosi 9,51 mjeseci;
– varijansa ( Sample Variance): prosječno kvadratno odstupanje od aritmetičke sredine iznosi 90,53;
– mjera zaobljenosti (Kurtosis ): koeficijent zaobljenosti iznosi 1,07; zto znači da je distribucija nešto šiljastija od normalne distribucije;
– mjera asimetrije (Skewness): koeficijent asimetrije iznosi 1,4; što znači da je distribucija vrlo jaka asimetrija;
– opseg varijacije (Range): razmak ili opseg mjeseci učešća je 44 mjeseca;
– minimum(Minimum): najmanji mjesec je 0 mjeseci;
– maksimum (Maximum): najveći mjesec učešća je 44 mjeseca;
– zbir svih vijednosti ili ukupno (Sum) : ukupno mjeseci svih 637 pripadnika jedinice je 5116 mjeseci;
– veličina uzroka ili opseg posmatranog statističkog skupa (Count) je 636 pripadnika jedinice.
Grafički prikaz zadanog skupa podataka:

Broj mjeseci Broj pripadnika
0                           66
5                         313
15                      128
20                        45
25                       40
30                       24
35                       17
40                        2
45                        2
Ukupno          637

Kolektivno naoružanje korišćeno u jedinici.Muzej 1.K

[1] Statistička analiza podataka  ,