Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, koji je danas učestvovao u maršu „Stazama egzodusa“ u okviru obilježavanja 31 godine od stradanja i progona Srba iz doline Krivaje, poručio je da je srpski narod vijekovima živio na Ozrenu i da će nastaviti da živi na tom području.
VozućaFoto: RTRS
Ostojić je istakao da Srbi kroz ovaj marš, u kojem je bilo mnogo mladih koji su garant budućnosti, pokazuju svoj inat i prkos, ne vrijeđajući nikoga.
– Pokazujemo da nam niko ne može oduzeti istoriju, tradiciju i sjećanja na ono što jesmo i što ćemo biti – izjavio je novinarima Ostojić kod Spomen-kapele u porti Hrama Svetog Đorđa u Stogu, gdje je pronađena masovna grobnica sa 21 srpskim tijelom, od kojih je 17 obezglavljeno.
On je istakao da se danas odaje i počast svima koji su stradali braneći srpsku planinu Ozren, kao i svima onima čiji posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.
Jedanaest autobusa i više putničkih vozila sa učesnicima marša “Stazama egzodusa 2026” krenulo je iz Doboja ka Tumarama u Federaciji BiH, odakle će pješačiti 22 kilometara do Stoga, u znak sjećanja na 31 godinu od stradanja i progona 1.920 srpskih porodica sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje, te južnog i zapadnog Ozrena.
Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićani sa sjedištem u Doboju Zoran Blagojević rekao je Srni da Srbi, koji su nekada živjeli na tom području, svakog 10. septembra organizuju marš “Stazama egzodusa”, sa kojeg već godinama pozivaju one koji znaju da kažu gdje su tijela 129 Srba sa tog područja koji su živi zarobljeni, kao i da nalogodavci i izvršioci stravičnih zločina budu sankcionisani.
Učesnici marša „Stazom egzodusa“ iz Tumara krenuli ka Stogu
DOBOJ – Kolona od oko 500 učesnika marša „Stazom egzodusa 2024“ krenula je od sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena.
Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.
Obilježavanje 10. septembra 2024. godine, 29 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 17. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.
2024.
U maršu je učestvovao i komandant 1.lpbr Prnjavor, puk Vlado Živković
Masovno stradanje Vozućana dogodilo od 10. do 24. septembra 1995. godine, usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda „El mudžahedin“, te NATO bombardovanja, potpomognuto njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.
Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga. Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.
SPC u Stogu, Vozuća
U spomen kaleli biće upisano 132 poginula borca 1.lpbr Prnjavor na Ozrenu i Vozućoj.
Obilježavanje 10. septembra, 28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.
U Prnjavoru je 9.9.2026. godine obilježen Dan ratnih vojnih invalida RS parastosem i polaganjem vijenaca na Spomenik poginulim borcima VRS u Prnjavoru, i svečanim ručkom za članove udruženja i goste.[1]
Neto plata iz 2024. godine iznosila je 1.297 KM, a 19.2.2025. godine 1.430KM
Na području grada ima 959 RVI korisnika lične invalidnine (mirnodopskih i vojnih). Osnovica za isplatu lične invalidnine je 793KM, a isplaćuje se prema deset kategorija invalidnosti (1. kategorija 130% od osnovice, 2. 100%,3. 55%, 4. 41%, 5. 36%, 7. 18%, 8. 9%, 9. 6 i 10. kategorija 5% od osnovice.)
18.12.1992.godine osnovano Opštinsko udruženje boraca Prnjavor od 1990. g RS, predsjednik Ratko Desić, sekretar Tane Peulić.
Godine 2006. BO dobija stust od Vlade RS od javnog interesa. U 2011. godini opštinska-gradska organizacija broji 6.711 članova, a 2025.godine 6.280 članova.
BEOGRAD – Darko Mladić sin generala Ratka Mladića održao je potresan govor na sahrani svoga oca.
Emocija koju je kroz svoj govor prenio širom Srbije je nešto što neće izblijedjeti tako lako, kao ni sjećanje na generala Ratka Mladića.
Na samom početku, Darko se zahvalio u ime svoje majke i porodice na veličanstvenom ispraćaju.
– Molim vas da mi oprostite, pošto vam neću održati govor. Želim da se obratim lično mome ocu, a vi ćete biti svjedoci tog razgovora. Dragi tata, kada sam te vozio na helikopter koji te je odvezao u Knin, rekao si: „Dao sam riječ da ću braniti narod i državu, to je obaveza i čast“. I još svaki Srbin mora da misli kako će jednog dana pred Lazara. A vojnik i oficir još mora i pred Miloša – počeo je emotivno Ratkov sin…..
Posljednju poštu ratnom komandantu, generalu Ratku Mladiću odao je i veliki broj njegovih saboraca, pripadnika Vojske Republike Srpske i građana iz svih krajeva naše Republike od Novog Grada do Trebinja.
Sahrana generala Ratka Mladića, Topčidersko groblje u Beogradu
BEOGRAD- Predsjednik Milorad Dodik, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odali su počast generalu Ratku Mladiću u Crkvi Svetog Luke u Beogradu, gdje je izložen kovčeg sa tijelom nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
Višednevna sarajevska histerija nakon vijesti da je u haškoj bolnici preminuo general Ratko Mladić, juče je na dan njegove sahrane u Beogradu doživjela kulminaciju.
Sahrana generala Ratka Mladića, Topčidersko groblje u Beogradu (foto: TANJUG/ AMIRH
Smrt generala Ratka Mladića veliki je gubitak za srpski narod, a istorija će pokazati da je njegovo tamničenje najveća sramota čovječanstva, naveli su iz Srpske i poručili da će lik i djelo generala ostati zapisani u najsvjetlijim stranicama istorije oslobodilačkih ratova.
Ratko Mladić (foto: arhiva – EPA/ENRIC MARTI)
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić izjavio je da je general Ratko Mladić u najtežim vremenima stao na čelo Vojske Republike Srpske, svjestan odgovornosti koju je preuzeo, želeći da odbrani srpski narod.
– General Ratko Mladić je smogao snage da stane na čelo Vojske Republike Srpske, kao prvi među jednakima, svjestan da brani svoj narod. Staviti na svoja leđa taj krst i sa tim krstom danas otići pred Gospoda Boga, to je ono što je obilježilo njegov život – rekao je Gagić Srni.
General Mladić bio je sa borcima 1.prnjavorske lpbr na Ozrenskom ratištu, maja 1994. godine [1]
Pomen, parastos i godišnjice otkrivanja spomenika u 2026. godini
I ove godine u svim mjesnim zajednicama grada Prnjavor, od 2000. godine, održavaju se redovni godišnji pomeni poginulim borcma srpskim, junacima i obilježavaju značajni datumi u gradu iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.
Pomen, parastos i godišnjice otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima VRS u mjesnim zajednicama organizuje se na osnovu programa kojeg je usvojila skupština grada Prnjavor. Nosilac aktivnosti Boračka organizacija grada Prnjavor u saradnji sa gradom i boračkim organizacijama i udruženjima.
Skupština grada je na sjednici održanoj 5.2.2026. godine usvojila Program za rješavanja pitanja u oblasti BIZ u gradu Prnjavor za 2026. godinu i objavila u Službenom glasniku grada Prnjavor, broj 4 od 6.2.2026 godine str.21 [1]
Na području grada 2023. godine ima 970 RVI korisnika lične invalidnine. Osnovica za isplatu lične invalidnine je 793KM, a isplaćuje se prema deset kategorija invalidnosti (1. kategorija 130% od osnovice, 2. 100%,3. 55%, 4. 41%, 5. 36%, 7. 18%, 8. 9%, 9. 6 i 10. kategorija 5% od osnovice.)
Prema podacima iz informacionog sistema boračko-invalidske zaštite zaključno sa 31.10.2017. godine, Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu obezbjeđuje ostvarivanje prava sljedećem statističkom pregledu broja korisnika boračko-invalidske zaštite sa područja opštine Prnjavor [1]:
PARASTOS I POMEN POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE ČORLE
Otkrivanje spomenika izvršeno je 3.11.2001. godine,[1]
Ugrađeno je 11 likova poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Kod renoviranog spomenika u blizini društvenog doma u Čorlama u 13.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Čorle, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Skupština grada je 5.2.2026. godine razmatrala izvještaj o realizaciji programa za rješavanje pitanja u oblasti boračko-invalidske zaštite u gradu Prnjavor za prošlu godinu[1] i usvojila programa grada za ovu godinu.[2]
Kasnije, osnov za donošenje Programa je bio zaklјučak Narodne skupštine Republike Srpske od 2004. godine u kome Narodna skupština Republike Srpske predlaže opštinama da u skladu sa svojim mogućnostima prošire obim prava[2] predviđenih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, da obezbjede sredstva za ostvarivanje tih prava iz budžeta i propišu postupak, uslove i način njihovog ostvarivanja.