Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.
Tuzlanska kolona
Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne „Husinska buna“, izvršen je iz zasjede.
Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i „Zelenih beretki“.
Sa područja grada Prnjavor u ovom mučkom napadu jedan pripadnik na služenju vojnog roka u JNA , oklopnog bataljona Babić Predrag iz Gornjih Štrbaca, je ranjen kao i pripadnik inžinjerijskog bataljona Pezerović Živojin, a jedan pripadnik JNA, inžinjerijskog bataljona Lopatko Miroslav iz Potočana je nestao-zarobljen.
Obilježene 32 godine od stradanja pripadnika JNA u TuzliMirnom šetnjom i paljenjem svijeća, na Brčanskoj malti u Tuzli i služenjem parastosa na spomen obilježju na groblju Pučile u Bijeljini počelo je obilježavanje 33. godišnjice stradanja pripadnika JNA.
Mirnom šetnjom i paljenjem svijeća, na Brčanskoj malti u Tuzli i služenjem parastosa na spomen obilježju na groblju Pučile u Bijeljini počelo je obilježavanje 33. godišnjice stradanja pripadnika JNA.
U napadu muslimanskih paravojnih formacija tokom povlačenja iz tuzlanske kasarne, ubijeno je 54 vojnika, a 78 ih je teško ranjeno.
Položeno je cvijeće i služen pomen na Brčanskoj malti u Tuzli. Kod Spomen-kosturnice na bijeljinskom gradskom groblju Pučile služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće. (Glas Srpske)
Gradska organizacija SUBNOR-a Prnjavor sa predstavnica grada i boračkih udruženja položili su vijence povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.[4]
Biste narodnih heroja NOR-a u Prnjavoru
Vijenci su položeni kod bista četiri narodna heroja sa područja opštine Prnjavor – Vida Njažića, Rade Vranješević, Novaka Pivaševića i Stanka Vukašinovića.
Spomenik NOR-a i ŽFT u Prnjavoru
Vijenci su položeni i u gradskom parku kod spomen obilježja palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora,
i kod Spomenika junacima grada posvećenog 71 poginulom i umrlom borcu, učesniku rata od 1991. do 1996. godine.
Prema podacima SUBNOR-a u jedinicama partizanskog odreda, 14. I 18. Srednjobosanske brigade i drugim jedinicama u borbama od 1941. do 1945. godine učestvovalo je 4.500 partizana iz Prnjavora, od čega je 700 poginulo, a 1.200 ranjeno.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija čuva sjećanje na heroje Drugog svjetskog rata i da ruski narod može da izdrži i prevazđe sve izazove, uz poruku da Dan pobjede predstavlja „sveti praznik“.
Parada u Moskvi (Foto: EPA/MAXIM SHIPENKOV)
– Zalog uspijeha je naša moralna i duhovna snaga, hrabrost i junaštvo, jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i savladamo svaku prepreku – rekao je Putin tokom govora na Paradi pobjede u Moskvi uz poruku da je pobjeda „uvijek bila i biće naša“, prenose RIA Novosti.
Lider SNSD-a Milorad Dodik prisustvovao je u Moskvi, na Crvenom trgu, Paradi pobjede povodom 9. maja – dana kada je slomljen fašizam i odbranjena sloboda naroda Evrope i svijeta.
Moskva, Parada pobjedeFoto: Screenshot
– Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom. Deveti maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
U ljudskoj istoriji nije bilo većeg zla od fašizma, tačnije rečeno od njemačkog nacizma, koji je izazvao najveće stradanje u istoriji čovječanstva i odveo u smrt između 70 i 85 miliona ljudi.
KOZARSKA DUBICA – U Kozarskoj Dubici i Donjoj Gradini danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. U Donjoj Gradini se održava centralni dio obilježavanja Dana sjećanja.
U okviru obilježavanja Dana sjećanja položeni su vijenci i cvijeće na grobno polje Topole, a parastos i pomen žrtvama genocida biće služen na grobnom polju Hrastovi.
Građani stigli sa svih strana
Mnogobrojni građani iz svih dijelova Republike Srpske pristigli su u Spomen-područje Donja Gradina.U Donju Gradinu došli su i brojni učenici osnovnih i srednjih škola iz Republike Srpske.
Na obilježavanju Dana sjećanja u Donju Gradinu otišao je i autobus sa preko 30 građana Grada Prnjavor .
Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Јasenovac, biće obilježen u Donjoj Gradini i Kozarskoj Dubici.[2]
Donja GradinaFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
Sutra će u Kozarskoj Dubici biti održana memorijalna akademija, a u nedelju će u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, biti služena liturgija.
U Spomen-području u Donjoj Gradini, 19. aprila biće služen parastos i pomen žrtvama genocida i položeni vijenci i cvijeće na grobno polje Topole, nakon čega je planirano obraćanje zvaničnika.
Direktor „Spomen-područja Donja Gradina“ Tanja Tuleković rekla je za RTRS da će ove godine memorijalna akademija biti održana pod nazivom „Majka Kozara“.
Foto: Željka Domazet | Počelo obilježavanje 34 godine od zločina nad pripadnicima JNA
ISTOČNO NOVO SARAJEVO – U Istočnom Sarajevu počelo je obilježavanje 34 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nad pripadnicima JNA koji su počinile muslimanske paravojne snage.
Parastos mučkim ubijenim vojnicima i civilima služi se u Crkvi Svetog Georgija u Miljevićima u opštini Istočno Novo Sarajevo, a prisutni su članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, narodni poslanici i srpski u zajedničkim institucijama BiH.
Prisustvuju i predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, grada Istočno Sarajevo, te opština u njegovom sastavu, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.
U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu u 11.00 časova predviđena je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen žrtvama.
U Gradskom parku kod spomenika 65. puku JNA i Vojske Republike Srpske u Istočnom Novom Sarajevu u 12.00 časova biće položeni vijenci i cvijeće, nakon čega je predviđeno obraćanje zvaničnika.
Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Bistrik, ispred komande 2.VO Sarajevo. Sada ulica Hambije Kreševljakovića i MO BiH.
Sa područja opštine Prnjavor u koloni JNA zarobljen je 3.5.1992. godine i Milinčić Zdeno ,1973. godište, iz Gornjih Smrtića, pripadnik komande stana 2. VO Sarajevo, razmijenjen živ. Još tri vojnika vozača iz zmtp JNA bili su u koloni JNA
OKUČANI – Hrvatski državni vrh danas u Okučanima proslavlja 31 godinu od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije „Bljesak“ u kojoj su protjerali Srbe iz zapadne Slavonije, što oni smatraju „oslobođenjem“.
Vojno -policijska akcija nazvana „Bljesak“, kojom su hrvatske snage zaposjele dio Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine, započela je 1. maja 1995. godine.
Napad na zaštićenu zonu UN sektor „Zapad“ započeo je pre 29 godina u ranim jutarnim satima.
Napadnuti su južni i centralni dio zapadnoslavonskog dijela tadašnje Republike Srpske Krajine, od strane pripadnika četiri profesionalne brigade Hrvatske vojske i više specijalnih formacija.
Godišnjica stradanja Srba u Skelanima i okolnim selima
RTRS
U Skelanima kod Srebrenice služen je parastos za 305 stradalih srpskih civila i vojnika, kao i ubijene Srbe iz ovog mjesta i susjednih sela od kojih je 69 nastradalo na današnji dan prije 33 godine u napadu muslimanskih snaga.
Na pomenu kod Centralnog spomenika za 305 stradalih srpskih civila i vojnika u Skelanima su bile delegacije Vlade RS, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, opštine Srebrenica, boračkih organizacija i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-oslobodilačkog rata iz regije Birač.
Skelani, spomenik
Znati i nezaboraviti: fejzuk stranica PJP Srbije
Na današnji dan, 16.januara 1993.godine, pre 33 godine zločinci, muslimani iz Srebrenice, u ranim jutarnjim satima, napali su i napravili masakr nad Srbima u mestu Skelani na levoj obali Drine, neposredno kod B. Bašte. Tom prilikom ubili su veći broj Srba a na mostu prilikom izvlačenja meštana iz Skelana ubijeno je 15 Srba od čega dvoje dece…
Ovaj zločin dogodio se na oči građana B. Bašte…
Odmah je angažovan 1. vod 1. čete 5. Bataljona PJM sa sedištem u Užicu.
Po dolasku u B. Baštu angažovano je odeljenje PJM i zauzeti su položaji naspram Skelana i zajedno sa Vojskom, 16. Granični bataljon, komandantom Diković Ljubišom, započeta su dejstva prema muslimanima koji su bili raspoređeni u Skelanima. Negde u popodnevnim satima muslimanski napadi su prestali i odbijeni su od naselja Skelani.
Da se ne zaboravi, da su pripadnici PJM, kao organizovana ratna formacija Milicije, zajedno sa Vojskom preduzela mere zaštite Srbskog naroda …
I ove godine kod spomen-obilježja na Radlovcu, Prnjavor, služen je parastos za 22 Srbina iz sela Mlinci, Paramije, Čorle, Donji Galjipovci i Srpovci koje su ustaše zaklale na današnji dan 1941. godine.
5. 8.1995. godine, Hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi , dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji. Prema podacima „Veritasa“, tokom „Oluje“ iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila. Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine „Oluju“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida, prenosi RTRS.
NOVI EGZODUS SRPSKOG NARODA, pisao je Naš zavičaj Prnjavor, novembra 1995. godine:
Novembra 1995.Broj 31. VIII 1995.str 1
Humanitarne i druge organizacije, kao i stanovnici naše opštine, u okvirima svojih mogućnosti, pružili pomoć protjeranom narodu iz zapadnih dijelova naše Republike.
Od 16. septembra do 1. oktobra u kolektivnom smještaju, koji se nalazio u učionicama i dvoranama Srednjoškolskog .centra „Rada Vranješević” i OŠ „Nikola Tesla“, registrovano je 4.816 prognani. Srba s područja opština Drvar i Petrovac. dok je kroz Prnjavor na putu za Derventu, Brod, Šamac. Modriču i druga mjesta, dnevno prolazilo i po 8 hiljada.
Ratna predsjedništva opština Drvar i Petrovac odredila su, od 1.118 porodica, koliko ih je pristiglo u Prnjavor, samo oko 400 porodica koje su dobile smeštaj u našoj opštini.
U prioritetu smještaj bile su porodice poginulih boraca i invalida ovog srpskog odbrambenog rata. Preostali su, nakon petnaestodnevnog okrepljenja u Prnjavoru, sa svojom imovinom, koja se nalazila u konjskim zapregama, traktorskim prikolicama i automobilima, najčešće s jednim zavežljajem, nastavili u druge opštine naše Republike.
Valja istaći da su prosvjetni i drugi radnici, predvođeni profesorom Milanom Hrgićem, uložili izuzetne napore na organizaciji kolektivnog smještaja. Oni su velikom broju unesrećenih petnaestak dana bili domaćini , vodeći brigu ne samo oko ishrane, nego oko svega što je trebalo djeci, ali i starim i iznemoglim licima.
U organizaciji Opštinskog štaba civilne zaštite Prnjavor, koji je koordinirao sve poslove u ovoj humanitarnoj akciji , u pripremanju hrane, što je obezbijedio Opštinski odbor Crvenog krsta, nadljudske napore uložili su i zaposleni u Hotelu „Nacional“, a predvodila ih je Nada Vuković, upravnica objekta i članice Kola srpskih sestara, sa predsjednicom Nadom Vejinović na čelu. Za cjelokupno zalaganje Opštinski štab Civilne zaštite uputio im je javnu pohvalu.
Prnjavorčani su se i ovaj put , baš kao i prilikom avgustovskog egzodusa srpskog naroda iz okupirane Srpske Krajine, pokazali svoju plemenitost i stalnu spremnost da drugima u nevolji pomognu.(N.Sančanin)
februar 1994.
Inače, prnjavorski borci iz 1.lpbr i drugih ratnih jedinica, su u više navrata pomagali srpski narod na Zapadno Slavonskpom ratištu 1991. godine (tri poginula iz 1.prnjavorske lpbr i 10 iz drugih brigada JA) i Benkovačkom ratištu 1993/94. godine (tri poginula iz 1.lpbr i sedam „Vukova sa Vučijaka“). Pomoć je pružila i opština Prnjavor i pozadinska baza 1.lpbr u pozadinskom obezbjeđenju izbjeglog naroda.
У селу Залазје у општини Сребреница данас ће бити обиљежене 32 године од страдања 69 српских цивила и војника у овом и селу Сасе, као и у братуначиким Биљача и Загони.
Залазје-поменФото: СРНА
У Цркви Покрова Пресвете Богородице у Сребреници биће служена света литургија након које је на гробљу у Братунцу и стратиштима у Биљачи и Сасама предвиђено полагање цвијећа код спомен-обиљежја и прислуживање свијећа за покој душе убијенима.
Муслиманске снаге из Сребренице, под командом Насера Орића, упале су 12. јула 1992. године, на Петровдан, у више српских села у сребреничкој и братуначкој општини и убиле 69 Срба.
Заробљено је 22 Срба, од којих десет није пронађено, а губи им се траг у логору у бившој сребреничкој полицијској станици.
Предсједник Скупштине Републичке организације породица заробљених и погинулих бораца и несталих цивила Бранимир Којић рекао је за РТРС да је и овај злочин, као и већина злочина над Србима, прошао без казне, што потврђује да Суд БиХ не третира исто све жртве.
– Док Насер Орић не буде одговарао за овај злочин, овдје неће бити мира – поручио је Којић.
На овом дијелу ратишта крајем 1992. и почетком 1993. године у одбрани територије били су ангажовани дијелови 1. и 3.мтб 27.мтбр 1.КК ВРС из града Прњавора.