Osma godišnjica postavljanja spomen ploče na kapeli u Lužanima.
U zaseoku Lužani organizovan je pomen i parastos za osam poginulim borcima VRS iz ovog zaseoka Kremne.
Poginuli se nalaze na spomeniku u Kremni.
Poginuli se nalaze na spomeniku u Kremni.
Veliki broj građana Prnjavora stradali su u ratovima vođenim na prostorima bivše SFRJ od 1991. do 1996. godine. Poznati su podaci da opština Prnjavor spada na drugo mjesto u RS po broju stradalnih u ratovima vođenim na prostorima bivše SFRJ.
Grad Prnjavor i boračke organizaciji i udruženja grada Prnjavor [1] kod obilježavanja značajnih datuma grada organizuje služenje parastosa i pologanja vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor.
- U prvom mjesecu mobilisano 1.284 pripadnika teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, do 20. oktobra bilo je mobilisano 1517 boraca, a do maja 1992. godine domobilisano još 2.214 vojna obeveznika. Ukupno mobilisano (prvi put) u ratne jedinice TO opštine 3.731 pripadnika,
- U jedinice JNA u septembru i oktobru mobilisano 520 vojnih obveznika, a do maja 1992. godine domobilisano je ukupno 921 pripadnika JNA.
- Ukupno mobilisano sa područja opštine Prnjavor u ratne jedinice TO i JNA 5.136 vojna obveznika
- 1.818 još raspoređenih pripadnika TO i JNA i 528 prošli kroz ratne jedinice TO i JNA do maja 1992. godine, ukupno 6.482 borca
Vojna pošta | svega | % | vojnika | podoficira | oficira | Starost |
---|---|---|---|---|---|---|
3164 Derventa | 976 | 19,00% | 823 | 113 | 40 | 29,93 |
3780 Banja Luka | 37 | 0,72% | 32 | 4 | 1 | 30,12 |
4352 Banja Luka | 3 | 0,06% | 3 | 24,35 | ||
5290 Banja Luka | 68 | 1,32% | 62 | 5 | 1 | 31,18 |
5432 Banja Luka | 3 | 0,06% | 2 | 1 | 31,48 | |
6510 Derventa | 5 | 0,10% | 4 | 1 | 29,26 | |
6817 Banja Luka | 143 | 2,78% | 124 | 14 | 5 | 30,64 |
8840 Banja Luka | 405 | 7,89% | 333 | 59 | 13 | 27,53 |
9396 Banja Luka | 24 | 0,47% | 23 | 1 | 31,83 | |
T-22206 Prnjavor | 3472 | 67,60% | 3006 | 353 | 113 | 33,88 |
Ukupno | 5.136 | 100,00% | 4412 | 551 | 173 | 30,02 |
Planom mobilizacijskog razreza opština Prnjavor je popunjavala 6 ratnih jedinica 5.banjalučkog korpusa JNA i 2 ratne jedinice 7.tuzlanskog korpusa JNA. Od teritorijalnih jedinica 4 operativne i više prostornih jedinica TO mjesnih zajednica opštine.
jedinica | svega | % | sept | okt | nov | dec | jan | feb | mart | apr | maj |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2.mtb | 44 | 1,18% | 44 | ||||||||
2.OdTO | 673 | 18,04% | 104 | 407 | 162 | ||||||
3.OdTO | 26 | 0,70% | 26 | ||||||||
hab122 | 45 | 1,21% | 28 | 15 | 2 | ||||||
lpav | 75 | 2,01% | 22 | 38 | 15 | ||||||
mb120 | 13 | 0,35% | 2 | 8 | 3 | ||||||
odredTO | 580 | 15,55% | 320 | 53 | 45 | 115 | 5 | 5 | 27 | 2 | 8 |
OpŠTO | 18 | 0,48% | 7 | 7 | 2 | 2 | |||||
PbTO | 46 | 1,23% | 12 | 21 | 13 | ||||||
pdv | 29 | 0,78% | 3 | 2 | 12 | 10 | 2 | ||||
pionv | 16 | 0,43% | 3 | 3 | 10 | ||||||
pov | 16 | 0,43% | 4 | 6 | 6 | ||||||
rjšto | 15 | 0,40% | 8 | 1 | 1 | 1 | 4 | ||||
rjtom | 1 | 0,03% | 1 | ||||||||
rjtomz | 1832 | 49,10% | 934 | 204 | 35 | 21 | 15 | 30 | 107 | 330 | 156 |
rjVV | 178 | 4,77% | 6 | 115 | 57 | ||||||
vT-12 | 30 | 0,80% | 2 | 21 | 7 | ||||||
vvp | 21 | 0,56% | 21 | ||||||||
zšč | 73 | 1,96% | 12 | 1 | 25 | 17 | 18 | ||||
Ukupno | 3.731 | 100,00% | 1.284 | 260 | 80 | 137 | 21 | 35 | 363 | 999 | 552 |
Raspadom Jugoslavije, koje je počelo u 1990. i 1991. godini, kroz nasilno otcjepljenje Slovenije i Hrvatske, a kasnije i Bosne i Hercegovine, zbog težnji muslimana i Hrvata istom cilju. Srpski narod u Bosni i Hercegovini našao se u teškoj situaciji, poštujući odluke Predsjedništva SFRJ, a u situaciji formiranja i naoružavanja paravojnih snaga Muslimana i Hrvata. Identična situaciji bila je i na području opštine.
Na području naše opštine, uslijed razvoja poznatih događaja i novonastale situacije i potrebe obezbjeđenja pune borbene gotovosti 18. 9.1991. godine na osnovu naređenja Okružnog štaba TO Banja Luka, Komande 5. krajiškog korpusa i komande 1. vojne oblasti[1], zbog nastale i potrebe obezbjeđenja pune borbene gotovosti od 20.00 časova počelo je izvršenje mobilizacije jedinica Štaba teritorijalne odbrane opštine Prnjavor. Pored mobilizacije štaba i prištabskih jedinica TO-zaštitno-štabne čete, mobiliše se i najjača manevarska jedinica Odred TO Prnjavor, protivdiverzantski vod, pozadinska baza, što je po pregledu popune iznosilo 509 pripadnika: oficira, podoficira i vojnika, bez streljačke nastavne čete i jedinice TO mjesnih zajednica iz kojih će kasnije nastati Prnjavorska laka pješadijska brigada. Samostalne pješadijske čete TO brojale su 96 pripadnika po formaciji (tri streljačka voda) sa 23 i prateći vod sa 16 pripadnika. Samostalni streljački vodovi po mjesnim zajednicama brojali su po 23 pripadnika.
Mobilizacija ne teče po planu i prvog dana mobilizacije popuna sa pripadnicima jedinice koji su bili na rasporedu , iznosi 50%. I pored problema u odzivu na mobilizaciju[2], počinje naoružavanje i obuka jedinica, bojevo gađanje i priprema za izvršavanje borbenih zadataka, dok se u rejonskim štabovima: Donji Vijačani, Potočani i Šibovska nastavljene aktivnosti na popuni nepopunjenih jedinica odreda i jedinica TO po MZ.
U toku dana 20. i 21. 9. održana je zajednička sjednica Štaba TO sa predsjednikom SO-e Prnjavor i Savjetom za NO radi razmjene informacija o stanju popune jedinica, političko-bezbijednosnoj situaciji u opštini i podršci organa opštine i preduzeća mobilizaciji jedinica i njihovoj aktivnosti. Odred TO zadržava nacionalnu zastupljenost.
O mobilizaciji jedinica TO opštine Prnjavor, komandant TO opštine Prnjavor, kaže:
U prvim danima mobilizacije prema planovima popune jedinica odazvalo se 1231 vojni obveznik ili 38 % od ukupnog broja mobilisanih-pozvanih. Dok je prosjek učešća u ratnim jedinicama TO opštine 5,89 mjeseci.
Mobilisano i raspoređeno u jedinice TO 3.388 pripadnika TO opštine od 3215 planiranih.
ratna jedinica | svega | % | 15-19 godina | 20 do 29 godina | 30 do 39 godina | 40 do 49 godina | 50 do 59 godina | preko 60 godina |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
OpŠTO | 15 | 0,44% | 1 | 4 | 8 | 2 | ||
rjšto | 13 | 0,38% | 2 | 4 | 5 | 2 | ||
zšč | 64 | 1,89% | 4 | 29 | 25 | 6 | ||
1.OdTO | 320 | 9,45% | 5 | 170 | 123 | 20 | 2 | |
Odred TO | 250 | 7,38% | 4 | 151 | 78 | 14 | 3 | |
pdv | 27 | 0,80% | 2 | 17 | 7 | 1 | ||
rjtomz | 926 | 27,33% | 15 | 242 | 235 | 261 | 164 | 9 |
rjtomz | 845 | 24,94% | 5 | 271 | 217 | 215 | 118 | 19 |
2.OdTO | 563 | 16,62% | 22 | 266 | 186 | 70 | 18 | 1 |
3.OdTO | 9 | 0,27% | 7 | 2 | ||||
hab122 | 39 | 1,15% | 2 | 11 | 19 | 7 | ||
lpav | 51 | 1,51% | 2 | 29 | 17 | 3 | ||
mb120 | 6 | 0,18% | 1 | 2 | 2 | 1 | ||
pionv | 13 | 0,38% | 3 | 9 | 1 | |||
pov | 13 | 0,38% | 1 | 7 | 5 | |||
rjVV | 161 | 4,75% | 31 | 88 | 30 | 7 | 4 | 1 |
vT-12 | 21 | 0,62% | 2 | 11 | 7 | 1 | ||
vvp | 15 | 0,44% | 4 | 8 | 3 | |||
2.mtb | 37 | 1,09% | 3 | 8 | 20 | 5 | 1 | |
Ukupno | 3388 | 100,00% | 103 | 1323 | 993 | 624 | 314 | 31 |
Prosjek starosti u jedinicama TO opštine iznosio je 33,6 godina.
Najveći broj mobilisani spada u grupu radno sposobnog stanovništva, što značajno utiče na ekonomsko i socijalno stanje u opštini.
Narodnost | svega | % | vojnici | podoficiri | oficiri |
---|---|---|---|---|---|
Srbi | 3154 | 93,09% | 2.727 | 388 | 89 |
Hrvati | 35 | 1,03% | 34 | 1 | |
Muslimani | 115 | 3,39% | 105 | 4 | 6 |
Ukrainci | 73 | 2,15% | 63 | 6 | 4 |
Poljaci | 1 | 0,03% | 1 | ||
Česi | 1 | 0,03% | 1 | ||
Crnogorci | 4 | 0,12% | 3 | 1 | |
Italijani | 5 | 0,15% | 4 | 1 | |
Ukupno | 3.388 | 100,00% | 2.937 | 349 | 102 |
Najbrojniji su Srbi sa 93%
Nacionalna struktura popune ratnih jedinca TO zadovoljavala je etnički sastav opštine.
Izvještaj o mobilizaciji ratnih jedinica TO opštine dostavljen Okružnom štabu TO Banja Luka[3], prikazuje podatke sa stanjem:
Komandne dužnosti | svega | % | vojnika | podoficira | oficiri |
komandant TO | 2 | 0,39% | 2 | ||
zamjenik komandanta- NŠ | 1 | 0,19% | 1 | ||
pomoćnik komandanta | 8 | 1,55% | 8 | ||
komandant odreda-bataljona | 8 | 1,55% | 8 | ||
zamjenik komandanta bataljona | 3 | 0,58% | 1 | 2 | |
pomoćnik komandanta bataljona | 20 | 3,88% | 3 | 3 | 14 |
komandir čete | 23 | 4,46% | 1 | 11 | 11 |
zamjenik komandira čete | 18 | 3,49% | 5 | 10 | 3 |
komandir voda | 144 | 27,91% | 48 | 72 | 24 |
zamjenik komandira voda | 46 | 8,91% | 32 | 12 | 2 |
referenti | 24 | 4,65% | 5 | 10 | 9 |
četne/baterijske starješine | 15 | 2,91% | 6 | 9 | 0 |
komandir samostalnog odjeljenja | 11 | 2,13% | 5 | 5 | 1 |
ukupno | 323 | 100,00% | 105 | 133 | 90 |
Personalni spisak sa 323 pripadnika TO na starješinskim dužnostima (nepotpuni spisak),vidi
Brojno stanje po mobilizaciji jedinica prikupljeno je na osnovu spiskova Štaba TO o jedinicama TO opštine, uručenih poziva sekretarijata za NO i izvoda iz Vob-8 nadležnog opštinskog organa-baze podataka o učešću u ratu sa preko 8300 lica. .
ZAKLJUČAK
Opštinski štab teritorijalne odbrane i Opštinski sekretarijat za narodnu odbranu sa uspjehom su izvršili pozivanje i raspored vojnih obveznika u ratne jedinice teritorijalne odbrane opštine i ratne jedinice JNA prema postojećim planovima popune-razreza, u skladu sa naređenjem za mobilizacije komande 5.korpusa JNA i Okružnog štaba teritorijalne odbrane Banja Luka.
Osnovni problem u izvršenju mobilizacije je bio odziv vojnih obveznika iz navedenih razloga-samovoljnog napuštanja jedinice.[2]
U prvim danima mobilizacije , prema pregledu, odziv je bio:
Do formiranja Vojske Republike Srpske, maja 1992. godine, mobilisano je pripadnika jedinica TO 3.388 i JNA 834 vojnih obveznika opštine, ukupno 4.259 lica što čini 9,25% stanovnika po popisu iz 1991. godine. Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.
Kraj rata, 31.12.1995. godine, opština je, u odnosu na 1991.godinu, imala u evidenciji 11.987 vojnih obveznika[5] ili 27% u odnosu na broj stanovnika, raspoređeno u VRS 4.382 lica 73%, u jedinice policije 218 lica 4%, dalje, u civilnu zaštitu 521 ili 9%, u službi OiO 7 ili 0,1%, na radnoj obavezi 850 ili 14%) ukupno raspoređenih 5.978 vojnih obveznika ili 50% od broja u evidenciji. Neraspoređenih (na raspolaganju, priv. nesposobni i bolesni, studenti, nepoznat boravak, u inostranstvu, u SRJ, ukupno 6.009 vojnih obveznika. Broj poginulih 361, broj ranjenih 1.214, ukupno izbačenih iz stroja 1.575 boraca, što iznosi 53% na broj raspoređenih u VRS; 3,4% u odnosu na broj stanovnika opštine.
[1] Broj 12/2-72 i str.pov. broj 12-452;
Komandant Prnjavorske brigade u govoru na prvom postrojavanju, 10.10.1992. godine, kaže: 18.9.1991. godine, naređenje komandanta 5.korupsa, danas 1.krajiškog korpusa o mobilizaciji, u to vrijeme mnogi su o naređenjima diskutovali, a mi u teritorijalnoj odbrani opštine Prnjavor, kako to dolikuje vojnicima, izvršavali, dileme nije bilo.Bila je to borba bez metka, granata, jednom riječi diferencijacija u teritorijalnoj odbrani opštine Prnjavor. Jedna smo od rijetkih opština, zahvaljujući svima nama koji smo uspjeli staviti svo naoružanje pod kontrolu i okrenuti ga protiv zajedničkog neprijatelja.
[2] Problem je bio da su se pojedini vojni obveznici prijavljivali u jedinicu, a potom samovoljno napuštali. Karakteristično je da je predsjednik Predsjedništva SRBiH, A.Izedbegović, u toku mobilizacije poziva sve muslimane da se ne odazivaju na mobilizacijski poziv i da neće biti krivično gonjeni, te da su im radna mjesta zagarantovana. Na mobilizacijskom zborištu odreda TO opštine „Ergela“ Vučijak, dolaze starješine JNA koji objašnjavaju ciljeve mobilizacije i odluke Predsjedništva SFRJ, radi smirivanja situacije i spremnosti odreda. Pokušalo se sa organizovanjem obuke u odredu i PDV, ali je bilo nemoguće zbog bježanja velikog broja pripadnika iz jedinica. Jedino je bilo uspješno bojevo gađanje iz pješadijskog naoružanja na strelištu u Donjim Vijačanima (zapažanja k-danta TO opštine).
[3] Od 25.12.1991. godine pod brojem 05/289-1
[4] U toku aprila i maja na platnom spisku i materijalnom obezbjeđenju jedinica Štaba TO opštine Prnjavor bilo je 5703 vojna obveznika (komanda i 1. i 3. četa Trstenci, vod Pjevalovac, vod mb82, TBG, objekat Ljubić, (zapažanje k-danta TO opštine)
[5] Prema pregledu stanja vojnih obveznika sekretarijata MO Banja luka koje je pokrivalo 13 opštine Bosanske Krajine (Banja Luka, Gradiška, Kneževo, Koz. Dubica, Kotor Varoš, Laktaši, Novi Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Srbac, S.Kostajnica, Čelinac). Sa 514.528 stanovnika, sa 132.414 vojnim obveznicima, raspoređeno 63.437 boraca u VRS, ili 79%, u jedinice policije 3.386 ili 4.2%. % u odnosu na broj raspoređenih, 3.386 ili 4.2%, u civilnu zaštitu 1964 ili 2,5%, u službi OiO 151 ili 0,2%, na radnoj obavezi 10.945 ili 14%) ukupno raspoređenih 79883 vojnih obveznika ili 60% od broja u evidenciji. Neraspoređenih (na raspolaganju, priv. nesposobni i bolesni, studenti, nepoznat boravak, u inostranstvu, u SRJ, ukupno 42860 vojnih obveznika Broj poginulih 3.944, broj ranjenih 10,233, ukupno izbačenih iz stroja 14.177 boraca, što iznosi 22,3% na broj raspoređenih u VRS; 2,75% u odnosu na broj stanovnika opština regije. Dok je 2.623 izbjeglo vojnu obavezu.
Namjera pisanja ovoga članka je sjećanje na one pripadnike-borce TO opštine koji su se odazvali na mobilizaciji i borili se u sastavu TO i kasnije u VRS, i koji zaslužuju više poštovanja zbog dijela koje su ostavili, a to je Republika Srpska. Juče je bila 30-godišnjica 16.kmtbr, 2.kpbr, ali spomenuti i 43.mtbr, 122.lpbr, 1.map, naš 1.odred TO i dr, čiji pripadnici sa područja naše opštine su učestvovali na ratištu Zapadne Slavonije. I sam, sam bio pripadnik te vojske, a radio sam u institucijama odbrane i boračkoj službi opštine.
Analiza je vršena na osnovu računarske aplikacije, prema strukturi tabela iz perioda septembar-maj 1992. godine i odnosi se samo na teritorijalnu odbranu i JNA. Tabele nisu komentarisane. Zbog prostora nisam prikazao još podatke za mobilisane iz mjesnih zajednica i dr. Podaci za 1995. godini dati su samo radi odnosa mobilisanih i raspoređenih u 1991. godine i pregleda prema opštinama Krajine.
Nisu dati podaci za Prnjavorsku brigadu VRS, koja je formirana u maju 1992. godine, u čiji sastav su ušli i pripadnici TO. Inače, prema raspoloživim podacima u prnjavorskoj brigadi bilo je mobilisano 4620 boraca, još popunjavano sa 1755 boraca, a ukupno raspoređeno 6375 boraca. 229 je poginulo, 5 je umrlo tokom rata, a 16 se i danas vode kao nestali.
Tomić Srđan, 18.9.2021. godine
18.9.2023. године је 28 година од успјешне одбране Новог Града, што је прилика да се сјетимо на одлућујући допринос бораца Прњаворске бригаде у одбрани овог дијела Републике Српске и стварање Републике Српске.
1995-1996.
Прва прњаворска лака пјешадијска бригада стварана је у ратном вихору и стасала у најжешћим борбеним окршајима са непријатељем у пробоју коридора, ослобођењу Дервенте и Брода, битке на Озрену и одбрани Новог Града. Формирана је 29. маја 1992. године по наређењу генерала Момира Талића, команданта Првог крајишког корпуса Војске Републике Српске од бораца територијалне одбране попуњених резервним саставом са простора Прњавора. У свом саставу Бригада је имала три пјешадијска лака батаљона, одред Вукова са Вучијака, извиђачки вод, вод војне полиције и подршку коју су чинили вод минобацача 82 мм, вод минобацача 120 мм и мјешовита ПОБ. Бригадом је, од формирања до краја рата, командовао пуковник Владо Живковић. У бригаду је било распоређено 2.916 бораца, а кроз бригаду је прошло још 1430 припадника 4.лпб-сеоске страже, 547 бораца, припадника ратне јединице “Вукова са Вучијака“, 542 борца радничког батаљона и 59 припадника почасног вода. 229 је погинуло, 5 је умрло током рата, а 16 се и данас воде као нестали. Учествовала је у борбама на 42 ратишта, а највеће губитке претрпила је на озренском ратишту. Nastavite sa čitanjem
U Novom Gradu, u naselju Tunjice obilježena je godišnjica odbrane zapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije, u kojoj je sa područja Kozarske Dubice, Novog Grada i Kostajnice ubijeno 138 lica, a materijalna šteta u naseljenim mjestima se procjenjuje na oko 180 miliona KM. Nastavite sa čitanjem
Mobilizacija, kao planska aktivnost prelaska na ratnu organizaciju u opštini Prnjavor, sprovedena je po mobilizacijskim pravilima bivše JNA, a prema mobilizacijskom razrezu[1].
kategorija | svega | % | muški | ženski | Starost |
---|---|---|---|---|---|
vojnici | 3184 | 86,15% | 3167 | 17 | 33,56 |
podoficiri | 392 | 10,61% | 391 | 1 | 32,39 |
oficiri | 120 | 3,25% | 120 | 35,14 | |
Ukupno | 3.696 | 100,00% | 3.678 | 18 | 33,70 |
Prva ratna, opšta mobilizacija jedinica i ustanova Teritorijalne odbrane opštine počela je pravovremeno od 18.9.1991. godine, bez proglašenja ratnog stanja, i počela da funkcioniše po ratnoj organizaciji i formaciji od 3.696 mobilisanih boraca. Vojnika je bilo raspoređeno 3.184 ili 86%, podoficira 392 ili 11% i oficira 120 ili 3%. Prosjek godina života boraca 34 godine života.
Mobilisano je 3.513 pripadnika TO opštine Prnjavor i popunom još 183 vojna obveznika tako da je u TO opštine raspoređeno oko 3.700 boraca.
kategorija | svega | % | mob | popuna | Starost |
---|---|---|---|---|---|
vojnici | 3.184 | 86,15% | 3041 | 143 | 33,56 |
podoficiri | 392 | 10,61% | 363 | 29 | 32,39 |
oficiri | 120 | 3,25% | 109 | 11 | 35,14 |
Ukupno | 3.696 | 100,00% | 3513 | 183 | 33,70 |
Amblem TO
Plansko narastanje ratne teritorijalne odbrane prema mobilizacjom planu TO opštine Prnjavor, odvijalo se postupno u najvećem broju ratnih jedinica i dinamikom izvršenja u skladu sa zahtjevima razvoja situacije na teritoriji opštine i neposrednom okruženju. Prema mobilizacijskom planu vrijeme mobilizacije štaba TO opštine i prostornih jedinica TO u mjesnim zajednicama iznosio je 12 sati, pozadinske baze 24 sata i odreda TO 18 sati. Međutim, mobilizacija je trajala nekoliko dana.
Potpuno je mobilisan samo Odred teritorijalne odbrane, dio ratne komande štaba TO i prostorne jedinice teritorijalne odbrane u mjesnim zajednicama, prema pregledu;
Pregled narastanja jedinica teritorijalne odbrane od 3.732 boraca u cilju obezbjeđenja potrebnog nivoa b/g – mobilizacije od 18.9.1991. godine.
jedinica | svega | % | sept | okt | nov | dec | jan | feb | mart | apr | maj |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2.mtb | 44 | 1,18% | 44 | ||||||||
2.OdTO | 673 | 18,03% | 104 | 407 | 162 | ||||||
3.OdTO | 26 | 0,70% | 26 | ||||||||
hab122 | 45 | 1,21% | 28 | 15 | 2 | ||||||
lpav | 75 | 2,01% | 22 | 38 | 15 | ||||||
mb120 | 13 | 0,35% | 2 | 8 | 3 | ||||||
odredTO | 580 | 15,54% | 320 | 53 | 45 | 115 | 5 | 5 | 27 | 2 | 8 |
OpŠTO | 18 | 0,48% | 7 | 7 | 2 | 2 | |||||
PbTO | 46 | 1,23% | 12 | 21 | 13 | ||||||
pdv | 29 | 0,78% | 3 | 2 | 12 | 10 | 2 | ||||
pionv | 16 | 0,43% | 3 | 3 | 10 | ||||||
pov | 16 | 0,43% | 4 | 6 | 6 | ||||||
rjšto | 15 | 0,40% | 8 | 1 | 1 | 1 | 4 | ||||
rjtomz | 1833 | 49,12% | 934 | 204 | 35 | 21 | 15 | 30 | 108 | 330 | 156 |
rjVV | 179 | 4,80% | 7 | 115 | 57 | ||||||
vT-12 | 30 | 0,80% | 2 | 21 | 7 | ||||||
vvp | 21 | 0,56% | 21 | ||||||||
zšč | 73 | 1,96% | 12 | 1 | 25 | 17 | 18 | ||||
Ukupno | 3.732 | 100,00% | 1.284 | 260 | 80 | 137 | 21 | 35 | 364 | 999 | 552 |
U prvom mjesecu mobilizacije prema planovima popune jedinica odazvalo se 1.284 vojni obveznik ili 34 % od ukupnog broja mobilisanih-pozvanih tokom rata.
U ratne jedinice TO opštine Prnjavor, nakon izvršene mobilizacije i dopopune bilo je raspoređeno, bez prekomandi:
jedinica | svega | % | voj. | podf. | of. | Starost |
---|---|---|---|---|---|---|
2.mtb | 44 | 1,19% | 37 | 4 | 3 | 32,36 |
2.OdTO | 660 | 17,86% | 581 | 62 | 17 | 30,31 |
3.OdTO | 25 | 0,68% | 22 | 2 | 1 | 27,11 |
hab122 | 44 | 1,19% | 34 | 6 | 4 | 32,53 |
lpav | 73 | 1,98% | 66 | 6 | 1 | 28,92 |
mb120 | 9 | 0,24% | 7 | 2 | 32,79 | |
odredTO | 584 | 15,80% | 455 | 100 | 29 | 29,27 |
OpŠTO | 18 | 0,49% | 1 | 17 | 42,47 | |
PbTO | 43 | 1,16% | 32 | 9 | 2 | 33,88 |
pdv | 29 | 0,78% | 25 | 3 | 1 | 25,85 |
pionv | 16 | 0,43% | 16 | 32,70 | ||
pov | 15 | 0,41% | 14 | 1 | 28,70 | |
rjšto | 15 | 0,41% | 3 | 4 | 8 | 40,79 |
rjtomz | 1823 | 49,32% | 1625 | 171 | 27 | 37,40 |
rjVV | 177 | 4,79% | 161 | 10 | 6 | 26,18 |
vT-12 | 26 | 0,70% | 22 | 3 | 1 | 28,08 |
vvp | 21 | 0,57% | 21 | 25,55 | ||
zšč | 74 | 2,00% | 63 | 8 | 3 | 28,59 |
Ukupno | 3.696 | 100% | 3.184 | 392 | 120 | 31,30 |
Pregled rasporedjenih pripadnika TO opštine u ratne jedinice TO opštine od 5.400 pripadnika:
jedinica | svega | % | voj. | podf. | of. | Starost |
---|---|---|---|---|---|---|
2.mtb | 200 | 3,71% | 175 | 22 | 3 | 30,79 |
2.OdTO | 1251 | 23,21% | 1076 | 139 | 36 | 30,71 |
3.OdTO | 96 | 1,78% | 66 | 24 | 6 | 28,28 |
hab122 | 103 | 1,91% | 85 | 12 | 6 | 30,46 |
lpav | 117 | 2,17% | 105 | 10 | 2 | 28,31 |
mb120 | 14 | 0,26% | 12 | 2 | 33,04 | |
odredTO | 862 | 15,99% | 640 | 172 | 50 | 29,16 |
OpŠTO | 30 | 0,56% | 4 | 26 | 41,68 | |
PbTO | 75 | 1,39% | 59 | 12 | 4 | 33,49 |
pdv | 87 | 1,61% | 73 | 12 | 2 | 25,39 |
pionv | 30 | 0,56% | 30 | 32,93 | ||
pov | 34 | 0,63% | 33 | 1 | 28,86 | |
rjšto | 46 | 0,85% | 17 | 18 | 11 | 40,93 |
rjtomz | 2001 | 37,12% | 1773 | 196 | 32 | 37,18 |
rjVV | 228 | 4,23% | 204 | 17 | 7 | 26,00 |
vT-12 | 38 | 0,71% | 32 | 5 | 1 | 27,65 |
vvp | 59 | 1,09% | 50 | 7 | 2 | 24,90 |
zšč | 119 | 2,21% | 94 | 18 | 7 | 29,45 |
Ukupno | 5.390 | 100% | 4.524 | 671 | 195 | 31,07 |
U Banjaluci ove godine je promovisan Zbornik radova „Pad zapadnokrajiških opština i stradanje srpskog naroda Krajine“.
Organizacija starješina Vojske Republike Srpske naglašava da je od velikog značaja dokumentovati činjenice kako bi se sačuvale od zaborava.
U nastanku Zbornika učestvovalo je 40 autora, među kojima su akademici, profesori i doktori nauka, generali, komandanti ratnih jedinica i brigada, kao i starješine koje su igrale značajnu ulogu u ratu.
U zborniku se nalaze i tekstovi starješina iz Opštinskog odbora staješina VRS Prnjavor:
Ovaj zbornik radova predstavljaće sjećanje na herojsku borbu Vojske Republike Srpske, istakli su autori.
Ratna 1995. godina bila je za Prnjavorsku brigadu veoma tragična, posebno borbe na Ozrenskom ratištu, gdje je 27.5.1995. godine u kodnoj oružanoj akciji „Proljeće“ do 21.7.1995. godine vodila najteže borbe na Ozrenu, i doživjela strahovite gubitke u rejonu Podsjelova. Bile su to teške i krvave borbe sa muhadžedinskim snagama i jedinicama Armije BiH .
U septembru mjesecu Prnjavorska brigada, po naredbi komande 1. KK VRS odlazi na Novogradsko ratište u zonu rejona Tunjica-Vodičevo, gdje sa ostalim jedinicama Vojske Republike Srpske i Policije MUP RS organizuje odbranu Novоg Grada. U dobro primpremljenoj hrvatskoj operaciji Una 95 tokom 18. i 19. septembra učestvuje u žestokim borbama na zaustavljanju operacije, i sprečavanje prodora HV na prostor Novog Grada i dalje prema Prijedoru, te kasnije u kontranapadu nanosi teške gubitke Hrvatskoj vojsci. Trajala je samo dva dana. Cilj HV je bio da razbiju naše snage na granici r.Une. Nisu uspjeli, a brigada je, zbog svega što su njeni pripadnici učinili tokom odbrane Novog Grada, odlikovana medaljom Petra Mrkonjića, a komandat brigade Ordenom Miloša Obilića.[8]
Na novogradsko ratište glavnina brigade je došla 12.8.1995. godine bez drugog bataljona. Borci su smješteni po kućama i veoma dobro su primljeni od strane mještana.
Zadatak nam je jasan, najkraće organizovati odbranu na ogledalu rijeke Une. Zadatak izvršen, brigada odbranila Novi Grad od agresije HV 18. i 19.9.1995. godine[9]
Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.
Obilježavanje 10. septembra, 28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km. Nastavite sa čitanjem
Jedinice 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, prvi put odlaze na Ozren, odnosno Vozuću krajem 1992. godine, zbog izuzetno teške situacije na Ozrenskom ratištu, kako bi pomogli u stabilizaciji linije i spriječili masovno iseljavanje stanovništva sa Ozrena i Vozuće.
Naređenjem pretpostavljene k-de OG Doboj, 70 dobrovoljaca iz 1. i 3. bataljona i vojna policija s komandantom Vladom Živkovićem odlaze na južni dio Ozrena, Vozućko ratište, 19.12.1992. godine.
Po naređenju komandanta brigade, komandant 3.pb sa (drugom) 2.pč 3.pb upućuje se u južni dio Vozuće, opština Zavidovići na uspostavljanju linije odbrane na pravcu Kamenićka premet (Ljeskovac (1017m) – Gradac i jedna pješadijska četa 1.pb sa komandantom brigade i zamjenikom komandanta 1.pb vodnikom Tubak, zauzima položaje na vijencu Stolići – Gradac preko r. Krivaje zapadno od Vozuće.
Do 5.1.1993. godine izvlači se 2.pč sa Ljeskovca i ulazi u sastav 3.pb u rejonu odbrane s. Gojakovac, kod Doboja.
Dana 18.3.1993. izvlači se 3.pb iz zone odbrane 1.lpbr u Brčkom i upućuje na smjenu dijelova 1.pb u rejon s. Stog u Vozuću, opština Zavidovići, gdje organizuje odbranu na liniji Visić- Stolići – Gradac prema s. Mahoje-Zuber. Privremeno kao podrška 3. bataljonu na Ozrenu ostaje dio voda MB 82 mm 1. bataljona. po naređenju komandanta brigade. [1]
3.pb ostaje osam mjeseci u odbrani dodijeljenog rejona odbrane, a dijelom snaga 2.pješadijske čete 3.pb učestvuje sa 2. ozrenskom lakom pješadijskom brigadom u napadu i zauzimanju objekta Krš istočno od Vozuće, prema Ribnici i 26.10.1993. po naređenju komande TG Ozren 3.pb se izvlači iz rejona Vozuće[2] i ulazi u sastav brigade u Prnjavoru.
Prnjavorski 3.pb zamjenjuje Knjinska pješadijska četa u rejonu Visić- Stolići – Gradac- s.Stog,
U 1994. godini dolazi do zamjene sa 1.mtb 27.mtb 1.KK Derventa (Motajićki -Pepin bataljon), jedan mtb iz 43.mtbr Prijedor, a u junu 1994. godine položaje prezuma 2.pb 1.srbačke lpb, koja će kasnije kompletno preuzeti odbrane zapadnih dijelova Vozuće do pada Vozuće 1995. godine. Nastavite sa čitanjem