Proboj koridora 1992.

Duge njive

Dodik: Istoričari će tek pisati o velikoj srpskoj pobjedi (VIDEO)

Obilježena 31 godina od proboja „Koridora“: Srcem izvojevana sloboda

Služen parastos i položeni vijenci za poginule u operaciji „Koridor“

Vojna operacija „Koridor 92“ trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostatkom Srpske i Srbijom, a kompletna akcija završena je 6. oktobra izlaskom srpske vojske na rijeku Savu.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji „Koridor“ poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

Grupa Soko

Grupa Soko- 27.mtbrOperacija koridor grupa-Soko27.mtbr-pdf

Da nije bilo Koridora, ko zna da li bi bilo Srpske FOTO

Vedrana Kulaga Simić
 Foto: Vedrana Kulaga Simić | Koridor života bio ključan za Republiku Srpsku
DUGA NjIVA – Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas da je prije tri decenije probijen koridor života koji je bio ključan za Republiku Srpsku.

Pred Republikom su, istakao je, teški izazovi.

“Nikada nismo odustali da Srpska bude ono što je bila 9.januara” rekao je Dodik koji je podvukao da se Srpskoj mora vjerovati jer jedina može da zaštiti Srbe na ovim prostorima.

Na Dugoj Njivi nadomak Modriče bio je i Radovan iz Doboja, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske.

Za “Glas Srpske” je rekao da je gotovo svake godine na obilježavanju proboja koridora.

Taj vojni podvig za narod ovog kraja, ali i cijele Republike je nešto za šta ne postoji prava riječ da se opiše.

“Kažu ljudi da smo se ovim putevima izborili za slobodu. Ta riječ je preskupa, pa i najskuplja, ali za ovaj dan, koji je ostao urezan u sjećanje svih nas ovdje, nema riječi prave jačine, ma ni u našem lijepom srpskom jeziku” kazao je uz poruku da srpski narod, ma gdje bio nema pravo da ikada zaboravi junske i sve druge dane tokom kojih je 92.godine probijan, ali i branjen koridor života.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović naglasila je da su borci ovu borbu iznijeli na svojim leđima.

“Bila je ovo borba za život. Probijanjem spasonosnog koridora se došlo do slobode. I zato će ova bitka ostati trajno u našim sjećanjima” poručila je Cvijanovićeva.

Ministar rada i boračko-invalidske RS Duško Milunović je naglasio da alternativa nije postojala.

“Imali smo jedinstveno političko i vojno rukovodstvo koje je bilo svjesno opasnosti. Otisli smo u proboj koridora i niko među nekoliko desetina hiljada boraca nije žalio ni da život za slobodu naroda” rekao je Milunović.

General u penziji Boško Kelečević koji je bio dio komande je naglasio da je odluka bila neminovna.

Načelnik opštine Modriča Jovica Radulović je naglasio da Srpska ostaje trajna i ponosna, uz naglasak da se treba trajno sjećati.

Spomenik 12-beba

Na Dugoj Njivi služen je parastos za stradale borce, a ni ove godine nije izostao marš 12 kilometara u znak sjećanja na 12 beba koje su umrle u banjalučkom bolničkom centru zbog nedostatka kiseonika.

To je i bio ključni okidač za pokretanje vojne operacije “ Koridor 92”.

U nebo je odletjelo i 12 bijelih golubova.

PROBOJ KORIDORA Kako je proglašena pobjeda: Put je slobodan, srećan Vidovdan

Vedrana Kulaga Simić
General-pukovnik Novica Simić
 Foto: GS | General-pukovnik Novica Simić
MODRIČA – Rat u Modriči počeo je 3. maja. Komšije su počele da pucaju jedni na druge, a mi smo prvi put proživljavali smrti najmilijih. To je bilo stanje haosa, rat je zavladao gradskim područjem. U jednom trenutku je neko iz kriznog štaba zvao i pitao gdje je taj novinar, sa porukom da se odmah javi na istureno komandno mjesto. Pod čuvenom kruškom.

– Krenuli smo preko Ozrena i Tuzle i došli u RTV Beograd, za koju sam bio dopisnik od marta. Rekao sam zbog čega sam došao, da su ovi uzeli našu gradsku radio stanicu koja je bila na srednjem talasu i da nas ubiše dezinformacijama, čime dodatno sluđuju, ionako ratom sluđen narod – priča Blagojević.

Direktor sa kojim je pričao mu je rekao da je kamo sreće došao juče, bila bi tu.

– Mislio sam da je to onaj stari fazon, ali uzeo je telefon i nazvao nekoga, pitao gdje je radio stanica koja je trebalo da ide za Petrovac, taj neko je rekao da je tu, da nije otišla, onda je kazao da je donesu u kancelariju. Bila je to kutija od 110 vati. Bio sam presrećan, sačekali smo antenu iz Čačka i transportovali to u Modriču, te smo 28. maja u 17 časova počeli da emitujemo program bukvalno iz šume. Sa Duge njive. Tu smo, u jednoj sobici, nas četvorica napravili radio stanicu – nastavio je.

Ono što je kuriozitet jeste da su je sklapali, uz njega kao profesora geografije koji je jedini imao dodira sa novinarstvom, još i autoelektričar Savo Gajić, student elektrotehnike Saša Savić i profesor srpskog jezika Dragan Simić.

– Kada nam je proradio radio, bili smo presrećni i kada je počeo proboj koridora, bio je glavno sredstvo informisanja za ovo područje. Tu je bilo i komandno mjesto, odmah uz tu kućicu pod onom famoznom kruškom. Dobijali smo informacije, odmah ih čitali, a upućivali smo ih i za Banjaluku i ostale medije – ispričao je za “Glas” uoči 30. godišnjice operacije “Koridor 92”.

Kao terenac, na borbene linije, išao je sa malim diktafonom, a Radio Modriča je bio sve za narod, od Modriče, Trebave, Odžaka, Vučijaka, Posavine. Kada je 24. juna počela operacija “Koridor”, za dva dana je naša vojska probila uzak pojas, ali bilo je to, kako opisuje, jedno sokače koje je vodilo “tamo gdje nas je srce vuklo”. U Srbiju.

– Ja sam 27. ujutru prošao na putu ka Beogradu, gdje sam bio gost na radiju kao prvi čovjek koji je prošao kroz to sokače koje je spajalo istok i zapad, koje je donosilo kiseonik bebama – istakao je Blagojević.

U Modriču se ušlo zvanično dan kasnije, a tada je u mikrofon Radetu Maleševiću i njemu general Novica Simić izgovorio čuvenu rečenicu da je put slobodan, čestitajući veliki srpski praznik Vidovdan.

– Kasnije su nam govorili ljudi iz Miloševca, odnosno Šamca, da su se, kada su čuli Radio Modriču, toliko obradovali jer su mislili da više niko ne postoji s ove strane. Značaj medija u tom periodu je bio neprocjenjiv – zaključio je Blagojević.

Vojna operacija “Koridor 92” je akcija vojske i policije Republike Srpske za koju je okidač bila smrt 12 beba u Banjaluci, zbog nedostatka kiseonika. Operaciju je vodio tadašnji komandant Prvog krajiškog korpusa general Momir Talić. Nakon višemjesečnih borbi i velikih gubitaka, njom je okončana 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, kompletna operacija završena je 6. oktobra, a kao legendarna ostala je naredba koju je Talić izdao Novici Simiću kad je sve počelo:

– Hoću koridor do Vidovdana, makar bio kozja staza.

Sa Trebave vila

Uz pomoć jednog mikrofona i harmonike, kako je ispričao Vid Blagojević, snimili su najpopularniju ratnu pjesmu “Progovara sa Trebave vila” ili “Na Vidovdan 1992”.

– To se toliko slušalo da su pojedinci koji su putovali za inostranstvo naručivali kod nas da im nasnimamo cijelu kasetu i s jedne i druge strane istu pjesmu da mogu da je slušaju tokom cijelog puta – otkrio je.

Vezani tekst:

Kako je donesena odluka o proboju „koridora života“: Naređenje poranilo, napad bio jedina odbrana

Vedrana Kulaga-Simić
 Kako je donesena odluka o proboju „koridora života“: Naređenje poranilo, napad bio jedina odbrana
BANjALUKA – „Hoću koridor do Vidovdana, pa makar bio kozja staza. Neću da djeca umiru“! Tom naredbom, koju je tadašnji komandant Prvog krajiškog korpusa Vojske RS general Momir Talić izdao naređenje tadašnjem komandantu taktičke grupe jedan Novici Simiću, počela je istorijska operacija pod nazivom „Koridor 92“, od koje se navršavaju pune tri decenije.

Organizovano od početka marta 1992. godine hrvatske paravojne jedinice su prelazile most na Savi i polako zauzimale tadašnji Bosanski Brod, a prilikom osvajanja grada snage HVO-a su napale selo Sijekovac i počinile masovni zločin nad srpskim civilima. Modriča, Derventa i okolna sela došli su pod vojnu upravu od strane HV i HVO i time se spojili sa snagama u Gradačcu, presjekli sve putne pravce koji iz Krajine vode prema Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Srbiji i ostatku svijeta.

– Proljeće 1992. godine došlo je neosjetno, kao da se prikradalo. Zima je bila blaga, prava sirotinjska, kako bi narod rekao. Snijega je bilo malo, a ni hladnoće nisu bile velike. Jedinice Petog korpusa nalazile su se u Slavoniji još od avgusta prethodne godine. Borbenih dejstava gotovo nije ni bilo, sem poneke provokacije sa hrvatske strane. Primirje, koje je sklopljeno za Novu godinu, poštovalo se – te riječi u uvodu svoje knjige o koridoru iskoristio je upravo general Simić, koji je priznao da se dugo mislio da li da krene sa pisanjem, ali je osjetio obavezu „prema poginulim saborcima da se ti junački dani najhumanije operacije ne zaborave“.

U BiH je došlo do totalne podjele na nacionalnoj osnovi. Organizovane su, naveo je, seoske straže i teritorija se počela dijeliti prema većinskom etničkom stanovništvu. Tamo gdje to nije bio slučaj, otpočele su borbe za preuzimanje vlasti. Derventa i Modriča pale su pod kontrolu hrvatskih jedinica. Time je preko noći zapadni dio BiH ostao odsječen od ostalih srpskih prostora u istočnoj Bosni, Podrinju i Hercegovini. Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a zabranjen je vazdušni saobraćaj sa aerodroma u BiH, pa je time Bosanska Krajina u potpunosti ostala u okruženju. Počele su nestašice lijekova i robe široke potrošnje. Zalihe naftnih derivata bile su pri kraju.

– Nije bilo puno mogućnosti. Ili se prepustiti na milost i nemilost neprijatelju ili krenuti u borbu za put života. To je bio okidač za početak operacije „Koridor“ i pravljenje puta života ili bitke za život – izjavio je svojevremeno general Momir Talić, koji je u intervjuu neposredno nakon završetka akcije naveo da je za njega bila nastavak kosovske bitke.

Načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa pukovnik Boško Kelečević je, sagledavši cijelu situaciju na frontu, predložio da se operativna zona korpusa proširi na Derventu, Brod, Odžak, Teslić, Doboj, Modriču, ali i Ozren i Trebavu. U selu Stanovi kod Doboja, general je 17. juna 1992. održao sastanak sa komadantima. Poslije opširne procjene neprijatelja i stanja na teritoriji, dao je i zvaničan naziv operaciji „Koridor – 92“.

– Talić je odlučio i rekao: „Glavni udar hoću preko Trebave, najkraćim putem. Djeca nam umiru. Hoću koridor do Vidovdana, pa makar bila i kozja staza. Odluka sutra u isto vrijeme – ovjekovječeno je u knjizi „Republika Srpska u odbrambeno-otadžbinskom ratu“, koju je objavio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

Tačan datum nije, kako piše, javno saopštavan vojnicima, ali naslućivalo se da će to biti 26. jun. Sve srpske snage spremno su čekale naređenje. Po Talićevoj odluci, operacija je otpočela dva dana ranije jer su imali informacije da će neprijatelj jačati. Proboj je počeo u sedam časova ujutru.

Uspjeh

Operacijom koja će ostati zapisana u vojnim analima, odnosno probojem koridora okončana je 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Srpske i Republike Srpske Krajine. Tom akcijom oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, a kompletna vojna operacija proboja završena je 6. oktobra iste godine.

(Nastaviće se)

Zbog čega je Duga Njiva bila jedna od ključnih tačaka u operaciji “Koridor 92”: Dio strategije skrojen ispod kruške

Vedrana Kulaga Simić
 Zbog čega je Duga Njiva bila jedna od ključnih tačaka u operaciji “Koridor 92”: Dio strategije skrojen ispod kruške
BANjALUKA – Na putu “koridora života”, čije je probijanje bilo ključno za opstanak Srpske u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, ostale su upamćene brojne staze kojima su vojnici prošli u borbi za slobodu, ali i jedna osmatračnica, ispod kruške, na Dugoj Njivi kod Modriče, gdje je dogovarana strategija istorijskog pohoda i gdje su se upoznali ratni blizanci.

Vojna operacija “Koridor 92” je akcija vojske i policije Republike Srpske za koju je okidač bila smrt 12 beba u Banjaluci, zbog nedostatka kiseonika. Operacijom je rukovodio tadašnji komandant Prvog krajiškog korpusa general Momir Talić. Za potrebe komandovanja u rejonu Duga Njiva, na kojoj će u nedjelju biti obilježeno punih 30 godina od proboja koridora prema Srbiji, inženjerski uređena osmatračnica, odnosno formirano je istureno komandno mjesto korpusa 19. juna. Kompletnu komandu je oformio tadašnji načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa, a danas penzionisani general Boško Kelečević.

Prisjećajući se tih teških, ali sudbinskih dana i odlučnosti starješina i svih vojnika da se probije koridor do slobode, za “Glas Srpske” je istakao da je mjesto osmatračnice bilo pogodno. Iako je bilo u zoni odgovornosti Istočnobosanskog korpusa, naglašava da, kao vojnici, nisu gledali toliko u tu zonu odgovornosti, koliko u uspjeh postavljenog zadatka.

– Trebalo je dati predlog za donošenje odluke i to brzo jer je neprijatelj već forsirao reku Savu i ušao duboko u teritoriju Srpske. Modriča je tri puta prelaza iz ruku neprijatelja u naše, isto i Derventa. Došli su na osam kilometara do Doboja i trebalo je što pre doneti odluku. General Momir Talić je izdao naređenje Novici Simiću da hoće se probije koridor za Vidovdan, makar to bila i kozja staza – prisjetio se Kelečević.

Osmatračnica je, otkrio je, bila ispod kruške, a prisjećajući se dešavanja iz tih dana sjetio se i jedne anegdote.

– Jedan borac je jednog dana tražio neke podatke i trebalo je da se pokažu lične karte. Pogledah, pa upitah generala Talića da li si rođen na ovaj datum, kaže jesam, pa reknem i ja sam. I tako smo tu utvrdili da smo rođeni istog datuma. Ako se u vojničkom smislu može nešto reći, onda je to da smo ratni blizanci. Tako da nas dvojicu, i još neke, veže ta osmatračnica, kao i mnoge druge stvari – rekao je Kelečević.

I danas, podvlači, kao i ranije, da je ta operacija bila odlučujuća za Srpsku.

– Osmatračnica na Dugoj Njivi se praktično nije ugasila. Ako su odlazile glavne snage, ostajala je neka jedinica koja ju je koristila, ne za donošenje odluka kao u toj fazi proboja koridora – istakao je Kelečević.

Ono što su vojnici uspjeli da urade tada, kazao je, nije operacija za korpus ili taktičku jedinicu, već za cijelu armiju.

– Kada je planiran i probijan, koridor je praktično bio od Brčkog do Dubice. Trebalo je to sve obezbediti da neprijatelj ne bi udario drugim pravcem – kazao je Kelečević i dodao da je ključno za postizanje ovakvog uspjeha bilo angažovanje kvalitetnih jedinica i uspješno komandovanje jer je onu kozju stazu s početka priče trebalo veoma brzo širiti kako bi druge jedinice mogle dolaziti.

– Neprijatelj nije očekivao da ćemo glavne snage uputiti tim putem. Bilo je to iznenađenje za njih, ali treba zahvaliti mnogim organizacijama koje su za kratko vreme pripremile teren za borce – istakao je Kelečević.

Operacijom “Koridor” okončana je 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Srpske i Republike Srpske Krajine. Oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, a kompletna vojna operacija proboja završena je 6. oktobra iste godine.

Taktičke grupe

U proboju koridora učestvovalo je na stotine boraca, a iako su tokom vojne operacije ključne bile određene taktičke grupe, svjedoci tog istorijskog poduhvata ističu da svaki borac, kao i jedinica, imaju zasluženo mjesto u priči o toj akciji. Komandant taktičke grupe jedan bio je Novica Simić, drugom je komandovao Mile Novaković, trećom Slavko Lisica, a četvrtom je komandovao potpukovnik Radmilo Zeljaja.

(nastaviće se)

27.6.2021.

Obilježavanje 29 godina od proboja „Koridora života“

Na Dugoj Njivi kod Modriče danas je obilježeno 29 godina od proboja „Koridora života“ čime je prekinuta 42 dana duga blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa oko 1,5 miliona stanovnika i omogućena veza sa maticom Srbijom.

Cvijanović: Snaga Srpske u jedinstvu

Srna
 Cvijanović: Snaga Srpske u jedinstvu
MODRIČA – Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je danas u Dugoj Njivi kod Modriče da je snaga Republike Srpske u jedinstvu, što je pokazala za vrijeme odbrambeno-otadžbinskog rata, ali i u mirnodopsko vrijeme.

21.6.2020.

Obilježavanje 28 godina od proboja „Koridora života“

Na Dugoj Njivi kod Modriče danas je obilježeno 28 godina od proboja „Koridora života“ čime je prekinuta 42 dana duga blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa oko 1,5 miliona stanovnika i omogućena veza sa maticom Srbijom.

Susret Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa u operaciji Koridor 1992, kojim su spojeni istočni i zapadni dijelovi Republike Srpske, dogodio se 26. juna 1992. godine oko 16.00 časova, na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa.

Jedinice TG-1 25.6.1992. neprijateljski napad su dočekale spremne i odbile ga u jednosatnoj borbi, bez sopstvenih gubitaka. Komanda TG-1 je zbog pretpljenih gubitaka i pada morala izvukla iz borbe 7/16. Kmtbr i postavila ga na desni bok radi zaštite od eventuvalnog napada iz pravca Gradačca. Umjesto ove jedinice u napad  su uvedeni : 1.bataljon VP (-1) (dvije čete vojne policije) i 1. prnjavorska lpbr, popunjena sa 340 boraca. Odluka za napad nije mijenjana. Nakon odbijenog protivnapada i izvršenih priprema, dio glavnih snaga TG-1 nastavi je sa napadom i oslobodio selo Živkovo Polje, a sa pomoćnim snagamaje potpuno oslobođena Kužnjača i izbilo se na prednji kraj odbrane sela Tartevci i Riječani Donji. Gubici:jedan lakše ranjen. (iz knjige Operacija koridor-92 , general Novica Simić, Boračka organizacija RS Banja luka, mart 2011. godine, str.178)

23.6.2019.

„Koridor života“ najveća uspješna operacija VRS

Objavljeno: 

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović izjavio je da je u akciji „Koridor života“ srpska strana u jednom trentuku angažovala više od 54.000 vojnika i da je to bila najveća uspješna borbena operacija Vojske Republike Srpske /VRS/ u odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Milunović je danas na Dugoj Njivi kod Modriče, na obilježavanju 27 godina od probijanja „Koridora života“ u Posavini, napomenuo da je ova akcija tako nazvana, jer je trebalo odblokirati oko milion ljudi koji su bili u okruženju i izgubili vezu sa maticom Srbijom.

„Prijetila nam je humanitarna katastrofa“, rekao je Milunović novinarima.

Prema njegovim riječima, snage VRS i SAO Krajine dobile su bitku protiv hrvatsko-muslimanskih snaga, jer su se borile za svoje najbliže, ognjišta, čast i slobodu.

„Neprijatelj je bio osuđen na neuspjeh. Htjeli su da nam uzmu slobodu i teritorije, a i živote“, rekao je Milunović, koji je bio ranjen u proboju Koridora.

Milunović je rekao da su u akciji deblokade učestvovali VRS i snage SAO Krajine.

„Neprijatelj je imao od 20.000 do 25.000 vojnika, od čega je poginulo njih 1.261, dok su imali 6.250 ranjenih. VRS i snage SAO Krajine su imali 413 poginulih i 1.505 ranjenih“, rekao je Milunović.

Vojna operacija „Koridor 92“ trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i RSK sa ostalim djelovima Srpske i Srbijom.

Ovom akcijom, čiji je direktan povod smrt 12 beba u banjalučkom porodilištu zbog nedostatka kiseonika, okončana je 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Srpske i RSK.

Akciju „Koridor 1992“ izvele su združene jedinice VRS i RSK protiv vojnih i paravojnih snaga muslimansko-hrvatske koalicije. Ovom bitkom oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, a kompletna vojna operacija proboja i obezbjeđivanje „Koridora“ završena je 6. oktobra 1992. godine.

U akciji „Koridor 92“, koja je označena kao sudbonosna, poginula su 273 borca Vojske Republike Srpske, 70 boraca Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske i 70 boraca Vojske Republike Srpske Krajine, dok je ranjeno 1.505 boraca.

KOMENTAR

Mjesto na Dugim njivama kod Modriče, gdje je bio IKM 1.KK, na kome je general Talić , 1.7.1992. godine, izdao zadatke starješinama Prnjavorske lake pješadiske brigade za realizaciju druge faze Koridora, za oslobađanje Odžaka i proboj prema r.Savi.

Mišinci 16.6.2019. godine

 

Na pravcu napada prema Ceru:

Komandno mjesto HVO, mjesni udred u Mišincima.

Cer 2019.godine