Amblem BO

Pomen na Ozrenu i Vozući

16. marš s.Tumare – Stog

Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.

Obilježavanje 10. septembra,  28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.

I ove godine krenuo je autobus prnjavorčana na marš Tumare – Stog.

2019.

Početak marša s.Tumare u 8.30 sati

Tumare, Ozren

Pogled na IKM TG Orzen u neposrednoj blizini crkve u Tumarama.

s.G.Brijesnica

kota Kvrge Ji od Pocijelova.

Pravac s.Gornja Brijesnica, pored škole koja je bila stanica za prihvat vojnika sa dolaska sa odmora. Ostalo samo dio temelja.  Naprijed 640m ima raskrsnica kolskih puteva od kojih desni put ide prema s. Bijelići- s.Nenici (KM 1.lpbr Prnjavor)- vijenac Podcijelovo položaji 1.lpbr

plato Kvrge Ozren

Plato Kvrge, rejon vatrenog položaja dva topa 122mm M31/36 komande TG Ozren

Dalje, pravac Ravne -Lozna – muslimansko mjesto Ajkovići, gdje nas je čekala specijala MUPFBiH, zatim pravac Borovci i izilazak na stari put iz Krčevina- Kestena za Stog.

vijenac Podcijelovo ,

Dolazak na usjek Prokop i pogled na Podsijelovo, položaje koje je držala 1.lpbr Prnjavor

crkva u Stogu

Na kraju dolazak u Stog oko 15.00 časova u dvorište crkve

Stog, 2019. Vozuća

Stog, Vozuća

Ostali samo temelji društvenog doma, popove kuće i škole.

Stolići

Pogled na brdo Čukura, iza vijenac Stolici, 2,5km jz od Stoga, gdje su 1993. godine bili položaji 1. i 3. pb prnjavorske brigade i 1.mtb 27.mtbr

10.9.2011.

U znak sećanja na više od 130 poginulih srpskih boraca iz prnjavorskih jedinica na Ozrensko – vozućkom ratištu, u Stogu, nadomak Vozuće, koji sada pripadaju Federaciji BiH, podignuta je spomen ploča u, iz ruševina podignutoj, crkvi Svetog Đorđa.

-U znak sećanja i zahvalnosti svim borcima prnjavorskih jedinica koji izginuše na Ozrenu braneći Republiku Srpsku i srpski narod – ispisano je na spomen ploči koju su, u prošlu subotu pred velikim brojem vernika, ratnih veterana, porodica poginulih i nestalih, zvanično otkrili mr Darko Tomaš, načelnik opštine Prnjavor, i Jelena Aulić, kćerka Zorana Aulića, nestalog borca prnjavorske brigade, 27. maja 1995. godine, u ofanzivi takozvane armije BiH i stranih mudžahedina.

Boro Peulić, predsednik Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila opštine Prnjavor, koja je i organizator ove akcije, rekao je da je podizanje spomen ploče, važan pomen i neizbrisivo sećanje na one koje su vodili najkrvavije borbe i sa stranim mudžahedinima u odbrani svojih domova i Srpske.

-To je nešto najmanje što smo mogli uraditi i naša je obaveza da ih se uvijek sećamo jer oni su stvaranje Republike Srpske platili svojim životima – istakao je Peulić.

-Bio sam dete kada su ovi Prnjavorčani položili svoje živote u odbrani Srpske, ali kao čelni čovek opštine osećam obavezu da ih, naravno uz brigu o njhovim porodicama, nikada ne zaboravimo. Da ih se sa dužnim poštovanjem sećamo i pominjemo, ovim večnim pomenima, ali da se I okrenemo njihovim stasalim generacijam i najbližim koji su ostali iza njih – naglasio je načelnik Tomaš, neposredno nakon što je sa kćerkom nestalog borca, baš na Ozrenu, otkrio spomen ploču.

Uz osveštenje spomen ploče, paljenje sveća i polaganje venaca, zavidovićki i prnjavorski pravoslavni sveštenici, Zoran Živković i Duško Drinić, služili su pomen i za spas duša 25 prnjavorskih boraca koji se i posle 16 godina od završetka rata, još uvek vode kao nestali na Ozrensko – vozućkom ratištu.

Uz samu crkvu Svetog Đorđa u Stogu, podugnut i osveštan je veliki krst, iznad masovne grobnice, u kojoj su neposredno posle rata otkriveni posmrtni ostaci 21 žrtve srpske nacionalnosti, od čega je njih 17 bilo bez glava. Reč je o žrtvama velike muslimanske ofanzive, uz pomoć stranih mudžahedina i NATO avijacije, 10. septembra 1995. Godine, kada je iz doline Krivaje i okolnih vozućkih mesta i definitivno proterano viš od 7.000 Srba.

RAZUMEVANJE

Boro Peulić je izrazio zahvalnost načelniku Tomašu ne samo na razumevanju i dosadašnjoj pomoći u radu organizaciji na čijem je čelu, već, posebno, i na dolasku u Vozuću i otkrivanju spomen ploče.

-Iako je mr Darko Tomaš jedan od najmlađih načelnika u BiH, naše zadovoljstvo i sreća su da čelni čovek naše opštine ima puno razumevanje za naše akcije i potrebe boračke populacije uopšte, a pogotovo nam je drago da je ostao zapažen njegov dolazak u dolinu Krivaje – rekli su Boro Peulić i Dragan Vrhovac.

-Na Ozrenu sam izgubio nogu, ali kao predsednik Udruženja RVI osećam obavezu da se na ovaj i svaki drugi način prisećamo onih koji se nisu živi vratili iz proteklog otadžbinskog rata – naglasio je Dragan Vrhovac, koji je, uz Srđana Tomića, načelnika Odeljenja za boračka pitanja, i druge predstavnike opštinskih vlasti i i organizacija iz Prnjavora, takođe, položio cveće na spomen obeležje.

Ninko ĐURIĆ – Večernje novosti

Prnjavorčani u Stogu, 2011.

Prnjavorčani u Stogu, Vozuća 10.9.2011. godine (snimak Tomić.)

Sjećanje na stradanja srba iz Vozuće

Marš „Putem  egzodusa  Srba  iz  Zavidovića  i  Vozuće  2011“,  kojim  je  jutros  počelo  obilježavanje  16  godina  od  stradanja  Srba  iz  Vozuće  i  doline  rijeke  Krivaje  u opštini  Zavidovići  u  Federaciji  BiH,  završen  je  ispred  crkve  Svetog  Georgija  u  Stogu, a u  njemu  je  učestvovalo  476 ljudi.

Protjerani Srbi  iz  Vozuće  i  doline  rijeke  Krivaje  jutros  su  ispred  pravoslavnog  hrama  Svete  Ognjene  Marije  u  naselju  Tumare,  na  Ozrenu,  pješke  krenuli  prema  naselju  Stog,  udaljenom oko  15  kilometara  od  Zavidovića.                    Ispred crkve  Svetog  Georgija  u  Stogu  biće  osveštan  Spomen  krst,  posvećen  21  poginulom  srpskom  vojniku  i  civilu,  čiji  su  skeletni  ostaci,  bez  glava,  eshumirani  prije  nekoliko godina.  Sponzori  ove  tradicionalne  manifestacije  Srba  iz  Vozuće  i  doline  rijeke  Krivaje  su  predsjednik  RS,  Milorad  Dodik,  ministar  rada  i  boračko-invalidske  zaštite,  Petar  Đokić, i  načelnik  opštine  Doboj,  Obren  Petrović, a  organizator  je  Zavičajno  udruženje  Zavidovićana,  sa  sjedištem  u  Doboju.