Arhive kategorija: Vojska Republike Srpske

Ratne jedinice VRS i preformirane RJ nakon završetka rata 1996. godine do rasformiranja 2005. godine i stvaranejn OSBiH.

1.korpus VRS

Obilježena 31 godina od formiranja Prvog i Drugog krajiškog korpusa VRS

Formiran 1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske

1.KK VRS

Služenjem parastosa u Crkvi „Svetih velikomučenika jasenovačkih“ u banjalučkoj kasarni „Kozara“ i polaganjem vijenaca na spomen-ploču poginulim borcima  i kod muzeja 1. korpusa VRS, obilјežen je Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske.

1. krajiški korpus sa sjedištem u Banjoj Luci bio je najveći korpus Vojske Republike Srpske sa operativnom zonom na području Bosanske Krajine i odbrani koridora u Posavini.

Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa JNA nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine. Sastava:

  1. komanda korpusa
  2. radio-izviđački vod
  3. komandan stana
  4. čABHO
  5. 5.bv
  6. 5.bvp
  7. 10.pd (Dubica)
  8. 30.pb (Drvar)
  9. 16.pmtbr
  10. 343.mtbr
  11. 2.pbr
  12. 5.pbr
  13. 122.lpbr
  14. 46 pbr
  15. 5.map
  16. 5.mpoap
  17. 329.okbr
  18. 293.inžp
  19. 5.lap PVO
  20. 188.pontb
  21. 993. PoB
  22. 5.snb
  23. VMC Banja Luka
  24. dobrovoljački bataljon

1.KK VRS formiran je 1.6.1992. godine. Nastavite sa čitanjem

Muzej 1.KKVRS

U kasarni „Kozara“ Banja Luka otvoren muzej naoružanja VRS

ORUŽJEM ODBRANILI REPUBLIKU SRPSKU

kasarna „Kozara“ 12.maj 2012. godine

Na Dan VRS 12.5.2012. godine, otvorena je stalna izložba eksponata naoružanja koje je koristila TO i Vojska Republike Srpske u odbrani teritorija i srpskog naroda u RS i RSK.

TO opštine Prnjavor, a kasnije i 1.lpbr bila je naoružana sredstvima za blisku POB ( BsT, B-1), za podršku pješadije sa minobacačima, i pridodatim baterijama haubica 122mm, 105mm, vodovima tenkova, pragama, SO 57/2..

vidi https://potkozarje.net/prvi-krajiski-korpus-vojske-republike-srpske/

Ranjeni, povređeni i bolesni borci VRS

Pogled na 3.029 povređenih u opštini Prnjavor

2022.

Prema prikupljenim podacima došlo se do 3.029 povređenih pripadnika vojske i policije sa područja opštine Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine raspoređenih u 146 vojne pošte.

Boračka organizacija opštine Prnjavor i opština Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine  organizuje služenje parastosa i pologanja  vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor, kao i sjećanje na sve ranjene, povređene i bolesne borce sa područja opštine.

Na osnovu podataka iz informacije o ostvarivanju prava ratnih vojnih invalida u[1] opštini Prnjavor na dan 30.9.2022. godine, od 3.029 povređenih u ratu, ukupan broj korisnika prava na ličnu invalidninu je 1.021 lica ili 34%, odnosno 3,36% u RS,  razvrstanih u deset kategorija utvrđenih po procentu oštećenja organizma po osnovu ranjavanja, povređivanja i bolesti, i to:

  • Lična invalidnina 1 kategorije 8
  • Lična invalidnina 2 kategorije 57
  • Lična invalidnina 3 kategorije 22
  • Lična invalidnina 4 kategorije 55
  • Lična invalidnina 5. kategorije 83
  • Lična invalidnina 6 kategorije 166
  • Lična invalidnina 7 kategorije 117
  • Lična invalidnina 8 kategorije 220
  • Lična invalidnina 9 kategorije 200
  • Lična invalidnina 10 kategorije 93

Ukupan broj prava koja ostvaruju ova lica je 1.597, među kojima 274 lica ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava u vezi sa zdravstvenom zaštitom, a ostala prava se odnose na ortopedski dodatak od 1. do 4. stepena, dodatak na njegu i pomoć, te 2. i 3. stepena i dopunsko materijalno obezbjeđenje invalidima od prve do četvrte kategorije. Navedena prava ostvaruju se po zahtjevu stranke izuzev u slučajevima kada se radi o privremenim rješenjima, gdje se postupak vodi po službenoj dužnosti, po isteku roka privremenosti.

Nastavite sa čitanjem

Poginuli, nestali i umrli borci VRS opštine

Sjećanje na 650 nastradalih u opštini Prnjavor

2022.

Prema prikupljenim podacima došlo se do 650 nastradalih pripadnika vojske i policije sa područja opštine Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine raspoređenih u 102 vojne pošte.

Boračka organizacija opštine Prnjavor i opština Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine  organizuje služenje parastosa i pologanja  vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor.

Na osnovu podataka iz informacije o ostvarivanju prava porodica poginulih i nestalih boraca [1] opštini Prnjavor na dan 30.9.2022. godine, broj korisnika prava članova porodice poginulog borca je manji i iznosi 381, broj ostvarenih prava po ovom osnovu je 887, među kojima prava na naknadu porodici odlikovanog borca ostvaruje 336 korisnika, kao i 55 korisnika prava na zdravstvenu zaštitu.
U 2018. godini broj korisnika prava članova porodica poginulih i nestalih boraca bilo je 483, što je više 27% u odnosu na 2022. godinu.
U odnosu na dan 5.12.2003. godine broj korisnika prava članova prodnične invalidnine je bio 1.062 korisnika, a odnosio se na broj poginulih, umrlih i nestalih u evidenciji od 616. Prema broju korisnika u 2022. godini je 179%, odnosno smanjenje više od pola broja korisnika u odnosu na 2003. godinu, 20 godina kasnije.

Nastavite sa čitanjem

Za Krst Časni i slobodu zlatnu

Heroji za sjećanje

Poletpres Novi Sad

Novosadski dokumentacioni centar „Polet pres“ izdao je 2005. godine monografiju pod nazivom „ Za krst časni i slobodu zlatnu“ posvećena poginulim borcima Vojske Republike Srpske, u kojoj se nalaze imena oko 22.477 poginulih, nestalih, umrlih i tragično nastradalih boraca VRS po opštinama u minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu sa preko 585 poginulih, nestalih i umrlih pripadnika Vojske Republike Srpske sa područja opštine Prnjavor i 22 fotografije spomenika po mjesnim zajednicama naše opštine.

Značaj monografije, da imena poginulih heroja zauvijek ostanu u sjećanju, kao svojevrstan spomenik svim borcima koji su svoje živote dali u odbrani Republike Srpske.

BO

Opštinska boračka organizacija Prnjavor, izradila je spiskove poginulin, nestalih i umrlih, dok kratak uvodni prikaz ratnih događaja i fotografije svih spomenika je moj skromni doprinos monografiji.

 

Spiskovi poginulih boraca uklesani su i u Spomen sobu svim poginulim borcima VRS u kasarni „Kozara“ Banja luka.

U izradi monografije učestvolale su 64 opštine, odnosno opštinske boračke organizacije u prikupljanju dokumentacije četri godine. Monografija sadrži 1.550 strana i fotografije spomenika minulog rata širom Republike Srpske.

Monografiju je blagoslovio i predgovor napisao mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj.

Ево једне тешке књиге, драги читаоци, која носи наслов За Крст Часни и слободу златну, али и потврду да грех ником добра не доноси. У њој су исписана само имена и презимена, с врло кратким подацима, али и ти кратки подаци, као целина много говоре. То су имена српских бораца, погинулих у овом нашем недавном заједничком несретлуку који је своју игру играо пуне четири године. Тужно је све ово, па и сама књига, али је она и писани споменик свима који се у њој налазе.

Nastavite sa čitanjem

Poginuli pripadnici „Vukovi sa Vučijaka“

Spomen soba Udarnog bataljona „Vukovi sa Vučijaka“, Vučijak , Kremna Prnjavor

Poginuli i od posljedica ranjavanja preminulo 48 borci „Vukova“ prema mjestu i vojnoj pošti

Datum
Prezime
Otac
Ime
Vojna pošta
Mjesto
Opština
Dejstvo
Kategorija
27.12.1991. BAJIĆ Branko LJUBOMIR 8840 Banja Luka Gornja Trnava Okučani MES-a Trbuh i karlica
20.4.1992. BOŽIĆ Božidar NENAD T-22206 Prnjavor Derventa Derventa streljačko Ekstremiteti
14.6.1992. STOJKOVIĆ Radovan DUŠAN 7127 Derventa Cer Derventa MES-a Grudni koš
15.6.1992. RADIČIĆ Slavko ĐORĐE 7127 Derventa Cer Derventa streljačko Glava i vrat
15.6.1992. ĐURIČIĆ Dragutin NEDELJKO 7127 Derventa Radešići Derventa MES-a
17.6.1992. JANKOVIĆ Radovan DUŠKO 7127 Derventa Mišinci Derventa streljačko Grudni koš
24.6.1992. VIŠNJEVSKI Žigmund NENAD 7127 Derventa Maksim skok Odžak streljačko Grudni koš
24.6.1992. BLAGOJEVIĆ Đorđe GORAN 7127 Derventa Dobor Kula Odžak streljačko Grudni koš
26.6.1992. DUBRAVAC Dragosalv RADENKO 7127 Derventa Dabor Kula Odžak streljačko Trbuh i karlica
30.6.1992. JEVIĆ N. ZORAN 7127 Derventa Jakeš Modriča streljačko Grudni koš
30.6.1992. BLATEŠIĆ Ljubica ŽELJKO 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Grudni koš
30.6.1992. SEGIĆ Mladen ZORAN 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Grudni koš
7.7.1992. DERAJIĆ Slobodan DARKO 7127 Derventa Dobar Kula Odžak MES-a Trbuh i karlica
7.7.1992. JOKSIMOVIĆ Milenko LJUBIŠA 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Trbuh i karlica
16.7.1992. MARIĆ Bogdana DRAGO 7127 Derventa Babino brdo Derventa streljačko Trbuh i karlica
18.7.1992. ĐAJIĆ Žarko DRAGAN 7127 Derventa Begluci Derventa MES-a Glava i vrat
18.7.1992. PIJETLOVIĆ Vaskrsija VESELJKO 7127 Derventa Begluci Derventa
28.7.1992. TALIĆ Krsto PREDRAG 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa
28.7.1992. ŠPANIĆ Stojan JOVAN 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
28.7.1992. SIMIĆ Milan MILENKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
28.7.1992. ĐURIČIĆ Dušan ZDRAVKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
29.7.1992. STANAREVIĆ Mirko MILENKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
29.7.1992. STOKANOVIĆ Vojislav ŽELJKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa
14.8.1992. KUSIĆ Milenko MIRKO 7001/45 Prnjavor Prebrice Gradačac MES-a
4.9.1992. BANOVIĆ Živko NENAD 7001/45 Prnjavor Banja luka BanjaLuka MES-a Trbuh i karlica
8.12.1992. KELEČEVIĆ Branko DRAGO 7001/45 Prnjavor Novalići Gradačac streljačko Grudni koš
1.2.1993. PEZEROVIĆ Pero DRAGO 7127 Derventa Kašić Benkovac streljačko Glava i vrat
4.2.1993. KRESOJEVĆ Nenad MLADIN 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. TODORIĆ Blagoje ŽELJKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Glava i vrat
4.2.1993. MILIČEVIĆ Vojko MIROSLAV 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Glava i vrat
4.2.1993. IRIĆ Ostoja MARKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. MILANKOVIĆ Bogdan VELJKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. SLIJEPČEVIĆ Nedeljko MIODRAG 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Trbuh i karlica
21.8.1993. GUNJIĆ Konstatin SINIŠA 7007 Banja Luka Filipovići Tešanj MES-a Trbuh i karlica
26.8.1993. ZEKIĆ Bogoljub RATKO 7127 Derventa Blizna Zavidovići MES-a Glava i vrat
28.8.1993. MILANKOVIĆ Dragutin RANKO 7007 Banja luka Donja Ilova Prnjavor udes/udar Glava i vrat
7.9.1993. ĐAJIĆ Nedeljko NENAD 7007 Banja Luka Branešci Čelinac streljačko Glava i vrat
4.2.1994. MILIJAŠ Vojislav DANKO 7519 Prnjavor Prnjavor Prnjavor streljačko Glava i vrat
26.6.1994. SANČANIN Dragomir MILORAD 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići streljačko Ekstremiteti
6.7.1994. SANČANIN Miladin DRAGIŠA 7519 Prnjavor Svinjašnica Zavidovići MES-a Glava i vrat
19.7.1994. PRODANOVIĆ Radovan MIRKO 7519 Prnjavor Svinjašnica Zavidovići MES-a
20.8.1994. LUGONJIĆ Đođre SRETEN 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići MES-a
3.9.1994. GAJIĆ Slavko RAJKO 7519 Prnjavor Čelinac Čelinac streljačko Grudni koš
20.9.1994. ARDAN Vladimir GORAN 7519 Prnjavor Gornja Brijesnica Lukavac
21.7.1995. LAZIĆ Dušan RANKO 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići zarobljen Еkshumacija
9.10.1995. PRODANOVIĆ Novo LJUBO 7519 Prnjavor Ošljak Ključ zarobljen Еkshumacija
14.10.1995. RADOSAVAC Vasilije MILORAD 7519 Prnjavor Mrkonjić Grad Mrkonjić Grad oboljenja Internističke bolesti
12.1.1996. JERINIĆ Milutin ZORAN 7519 Prnjavor Sanski Most Sanski Most MES-a Glava i vrat
7,57% poginulih boraca od brojnog stanja jedinice, 7,70% na broj poginulih na opštini

Imena poginuh pripadnika Vukova  uklesena su na kamene ploče u Spomen-crkvi na Vučijaku, Spomeniku na Vučijaku, na spomenicima u mjesnim zajednicama gdje su živeli i u Spomen sobi poginulih pripadnika VRS u Banjaluci.

Spisak poginulih i nestalih pripadnika JNA i TO

Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor

od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]

48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE

2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika

U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor

Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini,  uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor

Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.

BOPrema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature  sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.

mobilizacija

U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili. Nastavite sa čitanjem

Starješine VRS

Brojne starješine VRS sa područja opštine Prnjavor  u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata

Palačkovci, 2003.

I sam sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]

ispred Spomen crkve na Vučijaku

Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja opštine Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.

Inače, starješina VRS je  vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]

Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]

  • pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
  • artiljerija:  komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
  • OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
  • inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
  • avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
  • ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
  • veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.

Prema dosad prikupljenim podacima sa područja opštine u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 2.051 starješina u 118 vojnih pošta JNA, TO , MUP, SOiO i VRS.

Komandne duznosti Svega 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996.
komandant brigade 6 1 4       1
zamjenik komandanta brigade-NŠ 3   2   1    
pomoćnik komandanta brigade 70 3 38 5 10 8 6
komandant bataljona 60 5 30 8 5 8 4
zamjenik komandanta bataljona 51 5 15 9 9 8 5
pomoćnik komandanta bataljona 136 8 61 17 18 19 13
komandir čete 285 20 147 31 35 33 19
zamjenik komandira čete 148 4 71 21 22 14 16
komandir voda 868 47 432 110 109 98 72
zamjenik komandira voda 80 2 40 10 16 6 6
referenti 174 7 97 18 22 14 16
četne/baterijske starješine 108 3 48 16 14 16 11
komandir samostalnog odjeljenja 62 7 29 4 10 6 6
Ukupno 2.051 112 1.014 249 271 230 175

U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 112 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.014 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.

1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.

Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.

Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 305 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine:

  • pukovnik 2
  • potpukovnik 5
  • major 31
  • kapetan 1 klase 15
  • kapetan 45
  • poručnik 136, i
  • potporučnik 40,
  • broj podoficira 670 ili  5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.

Uprava GŠ VRS za OMP da je  brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)

Prema rasporedu brojno stanje oficira sa područja opštine Prnjavor je bilo:

  • VRS 254
  • JNA 6
  • TO 16
  • MUP 3
  • PVL 17

Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 47. U VRS ostalo je oko 28 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 144 podoficira i oficira.

Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA  i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.

Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81) Nastavite sa čitanjem

Stradanje pripadnika Odreda TO

Osnovne karakteristike Sanitetskog obezbjeđenja Odreda za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika

Mobilizacijom Odreda TO opštine Prnjavor u pogledu SnOb formirano je sanitetsko odjeljenje u pozadinskom vodu sa punom popunom po formaciji, a kao upravni organ i član komande odreda stalno se nalazio referent sanitetske službe u funkciji doktora medicine.

Značajna karakteristika za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika u ratne jedinice TO-brigade i to doktora medicine i medicinskih sestara,  a u pješadijskim jedinicama i raspoređeni vojnici sa vesom 12501 bolničara, nosioci povređenih i oboljelih i vozači sa motornim vozilima, jačine do 10 pripadnika što je činilo 30 posto angažovanih, odnosno 30% od ukupno angažovanih pripadnika odreda.

Ratni zadatak u sanitetskom obezbjeđenju odreda ogledao se u pružanju prve i medicinske pomoći od strane boraca i pripadnika sanitetskog odjeljenja Odreda.        Pružena prva pomoć na mjestu ranjavanja ili na bližem bezbjedonosnom mjestu bila je od vitalnog značaja kao i brza evakuacija do ratnih bolnica u Gradiškoj i Banja luci, što je skraćivalo vrijeme između ranjavanja i zbrinjavanja , kao i smanjivalo smrtnost kod ranjenih boraca.

Pregled ranjenih pripadnika Odreda

Grupa   Dogadjaj     Oblik     Svega    %
vojnici rana 1 4 6,35%
vojnici rana 2 4 6,35%
podoficiri rana 1 4 6,35%
oficiri rana 1 1 1,59%
ukupno 13 20,63%

13 ranjenih pripadnika Odreda ili 20,63% od ukupnog broja povrijeđenih i oboljelih, od kojih teže ranjenih 4 pripadnika iz kategorije podoficira.

Pregled povređenih i oboljeli po kategorijama povreda i oboljenja

10,91% u odnosu na brojno stanje Odreda.

Grupa   Dogadjaj     Kategorija Svega     %
3 rana Glava i vrat 2 3,39%
3 rana Grudni koš 1 1,69%
3 rana Ekstremiteti 5 8,47%
3 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
3 povreda Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
3 bolest Internističke bolesti 9 15,25%
3 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 4 6,78%
3 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 16 27,12%
4 rana Glava i vrat 1 1,69%
4 rana Ekstremiteti 3 5,08%
4 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
4 bolest Internističke bolesti 4 6,78%
4 bolest Zarazni bolesnici 1 1,69%
4 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 6 10,17%
5 rana Glava i vrat 1 1,69%
5 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
5 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 1 1,69%
5 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
ukupno 59 100,00%

Ranjen jedan oficir, 4 podoficira i  8 vojnika

Upotreba naoružanja sa projektilima velike kinetičke energije prouzrokovala je obimna razaranja tkiva i organa, a ako su bili povređeni vitalni organi smrtnost je bila stalna.  Inače dolazilo je do ranjavanja sa većim defektima mekih tkiva, uključujući krvne sudove i živce.   Kod ranjavanja osnovna karakteristika jest da je ono nastalo dejstvom  minsko-eksplozivnih sredstava (mina, granata, PPM, ručnih bombi i dr.), a ređe dejstvom vatrenog (streljačkog ) oružja.11,6% u odnosu na brojno stanje odreda i 40,65%  od povriđenih sa područja opštine do 20.maja 1992. godine

U većem broju  slučajeva do povređivanja je dolazilo zbog dejstva eksplozivnog oružja. Ove povrede bile su mnogo teže od povreda izazvanih vatrenim  oružjem, zbog nepravilnosti projektile (gelera) kao i velike konetičke energije i proizrokovale su veoma teške rane. Ipak su bile češće izolovane povrede u odnosu na multipne i kombinovane,a povrede ekstremiteta bile su uvijek stalne.

Prema vrsti djestva oružja, najviše stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava, najčešće lakši oblici

Grupa    Dogadjaj     Dejstvo    Svega    %
3 rana MES-a 7 11,86%
3 rana streljačko 1 1,69%
3 povreda MES-a 2 3,39%
3 bolest MES-a 1 1,69%
3 bolest oboljenja 27 45,76%
3 bolest udes 1 1,69%
4 rana MES-a 4 6,78%
4 povreda udes 1 1,69%
4 bolest MES-a 1 1,69%
4 bolest oboljenja 10 16,95%
5 rana MES-a 1 1,69%
5 povreda MES-a 1 1,69%
5 bolest oboljenja 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

Prema starosti pripadnika najviše je povrijđenih u dobi 20 -29 godina,

Dogadjaj     Starost   Svega     %
rana 20 do 29 godina 9 1,66%
rana 30 do 39 godina 3 0,55%
rana 40 do 49 godina 1 0,18%
povreda 20 do 29 godina 2 0,37%
povreda 30 do 39 godina 1 0,18%
povreda 40 do 49 godina 1 0,18%
bolest 20 do 29 godina 25 4,62%
bolest 30 do 39 godina 12 2,22%
bolest 40 do 49 godina 5 0,92%
ukupno 59 10,91%

Prema obliku povređivanja, većinom lakše povređivanje

Grupa Dogadjaj    Oblik     Svega     %
3 rana 1 7 11,86%
3 rana 2 1 1,69%
3 povreda 1 2 3,39%
3 bolest 1 29 49,15%
4 rana 1 4 6,78%
4 povreda 1 1 1,69%
4 bolest 1 11 18,64%
5 rana 1 1 1,69%
5 povreda 1 1 1,69%
5 bolest 1 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

lakši oblici sa malim procentima upućenih u ratne bolnicu i na dalja liječenje

Sanitetsko zbrinjavanje jedinica teritorijalne odbrane opštine regulisano je kroz sanitetsko zbrinjavanje 5.Korupusa VJ, kasnije 1.KK VRS.

Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

Članak Naš zavičaj Prnjavor, decembra 1992.str.7

U prnjavorskoj ratnoj bolnici spašeni su životi brojnih boraca

1992.XII str. 7

Sada, kada su frontovi malo dalje od prnjavorske ratne bolnice, ljudski je prozboriti o onima ko)i su proteklih pet mjseci danonoćno radili da bi spasili
živote boraca, koji su ratne rane vidali u toj zdravstvenoj ustanovi. Za doktoricu Bogdanu Vrhovac kažu borci daje neumorna,  da su na njenom licu čitali sate sreće kada ranjenik progovori i počne priču o svojim teškim momentima u ratovanju i ranjdvanju. Sastavljala je često dan i noć dežurajući na odjelu ili u hirurškoj sali u danima kada je dolazilo podosta ranjenih. Кao šef odjela za liječenje ranjenih boraca u dokumentaciju bolnice zavela je podatke u dosije 1000 onih koji su u toj ustanovi tražili spas za liječenje ratnih rana. Bili su to borci od Modriče, pa do Кnina, i svi su otišli sa riječima hvale za dr Bogdanu i njenu ekipu. Oni su nas i molili da pišemo o vrijednoj doktorici i njenim sestrama. koja je. kako reče najsretni, kada je sada borci zacijeljenih rana posjećuju sa riječima zahvalnosti.

Iz toliko teških i napornih radnih dana zamolili smo doktoricu Bogdanu da nam se na momenat priseti najtežeg dana.
„Jedan od tih teških dana ostaon i jeduboko urezan u dušu. Bio je to osmi juni kada su stizali ranjeni sa fronta i to u većem broju. Lik mladog borca iz Velike Sočanice  nikada neću zaboraviti. Imao je tešku povredu grudnog koša i donje vilice, bio je pri svjestiali nije mogao  da govori. Dokumenta nije imao kod sebe, a valjalo je sve evidentirati. Na moje pitanje , zna li da piše, odgovorio je treptanjem
očiju. Na svesci je napisao da se zove Đukić Stanimir. Pogled muje govorio sve-
sretan je što je živ”,
— Uspjesi su zajednički, a time i pohvale koje stižu na adrese zaposlenih na Vašem odelu?
— Za sve što je učinjeno na ovom odjelu za naše ranjenike, pored mene ljekara, iz vanredne hirurške ekipe iz Banje Luke, veliku ulogu imale su moje medicinske sestre, koje su neumorno danonoćno bdjele nad našim ranjenicima. Iz početka nadzorna sestra na odjelu bila je Brankica Pehar, da bi kasnije došla Nada Segić, a nakon povratka sa ratišta, u septembru mi je došla Gordana Preradović“. U smjenskom radu smenjivalo se 12 sestara: Ranka Mitrić, Drenka Raković. Ljubinka Cvijanović, Milica Bunić, Veselinka Кnežević, Verica Humanjuk, Snježena Panzalović, Slađana Božunović, Ljiljana Sarić,Radosava Кuzmanović, Borka Grumić i Milica Mitrović, a za nivo higijene na odjelu brinule su se naše pomoćne radnice,takođe, danonoćno: Gordana Lakić, Ivananka Ćetojević, Ljubinka Keser, Ljubica Radonjić, Gospa Deket i Petra Živković.

-Da se prisjetimo nekih od boraca  koji su u toj bolnici uspješno oporavljeni.

U ovoj ratnoj hiruškoj bolnici naši hirurzi radili su najsloženije operacije. Imali smo takav slučaj  da su kod jednog borca izvadili metak iz zida desne srčane komore  i sadase pacijent  uspješno oporavlja. Imam dragih likova  naših boraca doji su mi ostali u sjećanju: Milorad Radić iz Dervente; Petar Radanović iz M.Sočaniie,  Marinko Dumanić iz Drijena, Petar Cvjetković iz Modriče. Milutin Simić iz Prnjavora. Dušan Gavrić iz Teslića. Novak Nović iz Osinje, Aleksandar Sredojević iz Gradiške, Mara Milanković iz Osinje,  Goran Docić i Ljubiša Кljunić iz Mravice. Petar Кresojević iz Vijačana. Milorad Žunić iz Кremne, Slobodan Кovačević iz Dervente. Nebojša Branković iz Dubice, Nedeljko Pezerović iz Husrpovaca,  Vojko Vukajlović iz Кulaša ,Marko Novaković. iz V, Sočanice. Ljubomir Gvozdenović iz Кalenderovaca,  Zoran Miljević iz Gline, Milić Nenad iz Кnina i mnogi drugi.

Sada, svakodnevno u moju ordinaciju pristižu oporavljeni ranjenici da vide kako sam, kako su sestre. I na ulici susrećem svoje borce i to su mi veoma dragi susreti, kada ociećaš zahvalnost za pruženo – to je ipak najveća nagrada za čovjeka, „ističe doktorica Bogdana Vrhavac, šef odjela u prnjavorskoj bolnici.

Stradanje boraca 327.mtbr

Pregled stradalnih boraca  prema kategoriji stradanja

Brojno stanje raspoređenih boraca u 327.mtbrJA  je 1.109 pripadnika od pozivanja-mobilizacije 5.10.1991. godine  do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor.

U tom periodu brigada ima gubitaka od 32 borca, ili 3% u odnosu na broj raspoređenih u brigadi. Prosječna starost 32 godine života. Najveći gubiti kod boraca je od rana od dejstva MES mina, granata i dr neprijatelja.

Dogadjaj svega     % vojnici podficiri    oficiri
bolest 1 3,13% 1
poginuo 7 21,88% 6 1
povreda 4 12,50% 4
rana 20 62,50% 17 2 1
Ukupno 32 100,00% 28 2 2

1.2.1992. godine nastradao prvi pripadnik 327.mtbr sa područja opštine Prnjavor na izvršenju zadatka u rejonu Ribnjaka Prnjavor. Najviše stradalih ima u kategoriji vojnika preko 50%.

Pregled strukture stradalih prema ratnoj jedinici

Događaj svega      % vojnici    podficiri   oficiri jedinica
bolest 1 3,13% 1 3.mtb
poginuo 5 15,63% 4 1 3.mtb
poginuo 1 3,13% 1 had
poginuo 1 3,13% 1 pozb
povreda 1 3,13% 1 1.mtb
povreda 1 3,13% 1 3.mtb
povreda 1 3,13% 1 ks
povreda 1 3,13% 1
rana 2 6,25% 2 1.mtb
rana 1 3,13% 1 2.mtb
rana 4 12,50% 4 3.mtb
rana 2 6,25% 2 4.mtč
rana 2 6,25% 2 čvp
rana 1 3,13% 1 inžb
rana 1 3,13% 1 larv
rana 7 21,88% 4 2 1 rjVV
Ukupno 32 100,00% 28 2 2

 

7 boraca poginulo a 20 boraca povrijeđeno, 2 oficira ostalo vojnici. Najviše stadalnika je u jedinici „Vukovi sa Vučijaka“

Gubici prema dejstvu b/s i kategoriji [1] povređivanja

Kategorija svega      % MES-a bolest strelj-  

udar

zaroblj
Glava i vrat 5 15,63% 3 2
Grudni koš 3 9,38% 1 2
Trbuh i karlica 2 6,25% 1 1
Kičma 1 3,13% 1
Ekstremiteti 16 50,00% 8 8
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 3 9,38% 1 2
Еkshumacija 2 6,25% 1 1
Ukupno 32 100,00%

Pet poginulih boraca u zoni b/d, od kojih jedan oficir

Povrijeđeni borci prema vrsti dejstava

Dogadjaj    svega    % MES-a streljačko udes/    oboljenja     zarobljen
bolest 1 3,13% 1
poginuo 7 21,88% 2 3 1 1
povreda 4 12,50% 1 2 1
rana 20 62,50% 11 9
ukupno 32 100,00% 14 12 3 2 1

3% u odnosu na brojno stanje jedinice, 11 % na broj povrijeđivanja boraca sa područja opštine do 20.maja 1992. godine.

Protivnik je neznatno više koristio dejstva artiljerije u odnosu na pješadijska dejstva.

Teška dva ranjavanja i povređivanje i jedno smrtno ranjavanje.

Prema strukturi starosti povrijeđenog borca, najviše od 30-39 godina života

godine života svega     % poginuo rana povreda bolest
15-19 godina 1 3,13% 1
20 do 29 godina 13 40,63% 2 9 2
30 do 39 godina 14 43,75% 3 9 1 1
40 do 49 godina 3 9,38% 1 1 1
preko 60 godina 1 3,13% 1
ukupno 32 100,00% 7 20 4 1

Pregled prema vremenu i mjestu stradanja

Dogadjaj Prezime Ime Rođen Datum Mjesto jedinica
poginuo NOVAKOVIĆ BOŽO 1957 1.2.1992. Ribnjak pozb
rana ANČIĆ ŽIVKO 1956 2.4.1992. Kostreš 3.mtb
rana LEBURIĆ BRANE 1954 3.4.1992. Kostreš 3.mtb
povreda ANIČIĆ ŽIVKO 1958 3.4.1992. Kostreš 1.mtb
poginuo VIDIĆ MILISAV 1955 4.4.1992. Kosterš 3.mtb
bolest AULIĆ MIROSLAV 1956 5.4.1992. Kostreš 3.mtb
rana SUVAJAC BRANIMIR 1971 7.4.1992. Derventa čvp
rana NJEŽIĆ DUŠKO 1960 9.4.1992. Derventa 1.mtb
rana ZERA SLAVKO 1954 12.4.1992. kasarna 1.mtb
poginuo ĐURAŠ RANKO 1922 23.4.1992. Čardak 3.mtb
rana KLJEČANIN NOVAK 1961 23.4.1992. Kasarna 3.mtb
rana ČAVIĆ ĐURO 1956 24.4.1992. Kulavice 2.mtb
rana ŠIKANIĆ ŽELJKO 1966 2.5.1992. Markovac rjVV
rana SIKIMIĆ ZORAN 1955 2.5.1992. Pavlovo brdo inžb
rana ŠIKARAC MIRO 1968 2.5.1992. Markovac rjVV
rana CVIJANOVIĆ BORKO 1969 2.5.1992. Bijelo brdo rjVV
rana DAMJANOVIĆ SLAVIŠA 1974 2.5.1992. Bijelo brdo rjVV
rana KONDIĆ MILORAD 1958 3.5.1992. Kuljenovci 3.mtb
povreda AKSENTIĆ NIKOLA 1971 4.5.1992. Ribnjak
rana DARADAN PREDRAG 1972 5.5.1992. kasarna 4.mtč
rana DARADAN PREDRAG 1972 5.5.1992. Derventa 4.mtč
rana ŠUŠKOVIĆ DRAGAN 1970 7.5.1992. Čajir rjVV
poginuo VIDIĆ DOBRIVOJE 1957 9.5.1992. Lužani had
poginuo TRIVIČEVIĆ MIROSLAV 1949 12.5.1992. Derventa 3.mtb
poginuo STOJČIĆ BRANISLAV 1962 12.5.1992. Derventa 3.mtb
rana MILANKOVIĆ RANKO 1952 12.5.1992. Derventa rjVV
rana JOVANIĆ NEBOJŠA 1967 12.5.1992. Derventa rjVV
poginuo SMILJANIĆ DRAGOLJUB 1962 13.5.1992. Kasarna 3.mtb
povreda GAVRIĆ ŽIVORAD 1946 13.5.1992. Rabić 3.mtb
rana PALIKUĆA LJUBIŠA 1960 17.5.1992. Pjevalovac larv
povreda MALEŠEVIĆ MLADEN 1965 18.5.1992. Bijelo brdo ks
rana MALEŠEVIĆ NEBOJŠA 1966 10.8.1992. Markovac čvp

 

[1]  Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

Krajiški vojnik  od 6.6.1996. str.40-41 u rublici Priznanja  imena za pamćenje KOMANDANT TRIVO, pogibija komandanta 327. mtbr JA pukovnika Trivuna Vijića