PARASTOS I POMEN POGINULIM BORCIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE MAĆINO BRDO
Otkrivanje spomenika izvršeno je 13.9.2004. godine, a osveštenje spomenika 5.7.2015. godine.
Renoviran spoemnik 2021. (zamjena krsta) i 2022. godina izgrađena pristupna staza.
Spomenik u Maćinom brdu
Kod spomenika pored Društvenog doma Maćino brdo u 15.00 časova, organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja i godišnjice od osveštenja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora. 2022. godine izgrađena prilazna staza za spomenik.
BRATUNAC – Ratna dejstva na području Podrinja, koja su počela u drugoj polovini aprila, naročito su se, zapisano je u prvom tomu „Atlasa zločina tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata“, razbuktala u junu 1992.
Srebrenica je, uz Bratunac, bila stjecište najžešćih oružanih sukoba. To se najviše odražavalo na sela koja su okruživala urbano jezgro Srebrenice koje je bilo centar snaga tzv. Armije BiH u ovom kraju. Početkom maja kreću napadi pripadnika tzv. Armije BiH na srpska sela. Kao i u ostalim srpskim selima i u Zalazju su Srbi držali straže s ciljem zaštite.
BANjALUKA – Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je danas u Banjaluci da je predstojeće obilježavanje 34 godine od muslimanskog zločina nad 3.267 Srba u srednjem Podrinju i Birču 1992-1995. jedan od najvažnijih događaja i oni koji su monstruozno ubijani ne smiju biti zaboravljeni.
16.1.2026.
Godišnjica stradanja Srba u Skelanima i okolnim selima
RTRS
U Skelanima kod Srebrenice služen je parastos za 305 stradalih srpskih civila i vojnika, kao i ubijene Srbe iz ovog mjesta i susjednih sela od kojih je 69 nastradalo na današnji dan prije 33 godine u napadu muslimanskih snaga.
Na pomenu kod Centralnog spomenika za 305 stradalih srpskih civila i vojnika u Skelanima su bile delegacije Vlade RS, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, opštine Srebrenica, boračkih organizacija i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-oslobodilačkog rata iz regije Birač.
Skelani, spomenik
Znati i nezaboraviti: fejzuk stranica PJP Srbije
Na današnji dan, 16.januara 1993.godine, pre 33 godine zločinci, muslimani iz Srebrenice, u ranim jutarnjim satima, napali su i napravili masakr nad Srbima u mestu Skelani na levoj obali Drine, neposredno kod B. Bašte. Tom prilikom ubili su veći broj Srba a na mostu prilikom izvlačenja meštana iz Skelana ubijeno je 15 Srba od čega dvoje dece…
Ovaj zločin dogodio se na oči građana B. Bašte…
Odmah je angažovan 1. vod 1. čete 5. Bataljona PJM sa sedištem u Užicu.
Po dolasku u B. Baštu angažovano je odeljenje PJM i zauzeti su položaji naspram Skelana i zajedno sa Vojskom, 16. Granični bataljon, komandantom Diković Ljubišom, započeta su dejstva prema muslimanima koji su bili raspoređeni u Skelanima. Negde u popodnevnim satima muslimanski napadi su prestali i odbijeni su od naselja Skelani.
Da se ne zaboravi, da su pripadnici PJM, kao organizovana ratna formacija Milicije, zajedno sa Vojskom preduzela mere zaštite Srbskog naroda …
PARASTOS I POMEN POGINULIM BORCIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE DONJI SMRTIĆI
Otkrivanje spomenika izvršeno je 21.09.2001. godine,
Ugrađena su devet likova poginulih boraca Vojske Republike Srpske.
Kod spomenika u blizini osnovne škole u Donjim Smrtićama u 17.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja i godišnjice od osveštenja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Polaganjem vijenaca i cvijeća kod Spomen-kosturnice obilježeno je 83 godine od Bitke na Sutjesci.
9.5.2026.
Gradska organizacija SUBNOR-a Prnjavor sa predstavnica grada i boračkih udruženja položili su vijence povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.[4]
Biste narodnih heroja NOR-a u Prnjavoru
Vijenci su položeni kod bista četiri narodna heroja sa područja opštine Prnjavor – Vida Njažića, Rade Vranješević, Novaka Pivaševića i Stanka Vukašinovića.
Spomenik NOR-a i ŽFT u Prnjavoru
Vijenci su položeni i u gradskom parku kod spomen obilježja palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora,
i kod Spomenika junacima grada posvećenog 71 poginulom i umrlom borcu, učesniku rata od 1991. do 1996. godine.
Prema podacima SUBNOR-a u jedinicama partizanskog odreda, 14. I 18. Srednjobosanske brigade i drugim jedinicama u borbama od 1941. do 1945. godine učestvovalo je 4.500 partizana iz Prnjavora, od čega je 700 poginulo, a 1.200 ranjeno.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija čuva sjećanje na heroje Drugog svjetskog rata i da ruski narod može da izdrži i prevazđe sve izazove, uz poruku da Dan pobjede predstavlja „sveti praznik“.
Parada u Moskvi (Foto: EPA/MAXIM SHIPENKOV)
– Zalog uspijeha je naša moralna i duhovna snaga, hrabrost i junaštvo, jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i savladamo svaku prepreku – rekao je Putin tokom govora na Paradi pobjede u Moskvi uz poruku da je pobjeda „uvijek bila i biće naša“, prenose RIA Novosti.
Lider SNSD-a Milorad Dodik prisustvovao je u Moskvi, na Crvenom trgu, Paradi pobjede povodom 9. maja – dana kada je slomljen fašizam i odbranjena sloboda naroda Evrope i svijeta.
Moskva, Parada pobjedeFoto: Screenshot
– Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom. Deveti maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
U ljudskoj istoriji nije bilo većeg zla od fašizma, tačnije rečeno od njemačkog nacizma, koji je izazvao najveće stradanje u istoriji čovječanstva i odveo u smrt između 70 i 85 miliona ljudi.
KOZARSKA DUBICA – U Kozarskoj Dubici i Donjoj Gradini danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. U Donjoj Gradini se održava centralni dio obilježavanja Dana sjećanja.
U okviru obilježavanja Dana sjećanja položeni su vijenci i cvijeće na grobno polje Topole, a parastos i pomen žrtvama genocida biće služen na grobnom polju Hrastovi.
Građani stigli sa svih strana
Mnogobrojni građani iz svih dijelova Republike Srpske pristigli su u Spomen-područje Donja Gradina.U Donju Gradinu došli su i brojni učenici osnovnih i srednjih škola iz Republike Srpske.
Na obilježavanju Dana sjećanja u Donju Gradinu otišao je i autobus sa preko 30 građana Grada Prnjavor .
Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Јasenovac, biće obilježen u Donjoj Gradini i Kozarskoj Dubici.[2]
Donja GradinaFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja
Sutra će u Kozarskoj Dubici biti održana memorijalna akademija, a u nedelju će u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, biti služena liturgija.
U Spomen-području u Donjoj Gradini, 19. aprila biće služen parastos i pomen žrtvama genocida i položeni vijenci i cvijeće na grobno polje Topole, nakon čega je planirano obraćanje zvaničnika.
Direktor „Spomen-područja Donja Gradina“ Tanja Tuleković rekla je za RTRS da će ove godine memorijalna akademija biti održana pod nazivom „Majka Kozara“.
Početkom bitke za koridor, otpočele su i borbe za oslobađanje opštine Derventa.
Padom uporišta Cer formira se TG – 3, a za komandanta dolazi pukovnik Slavko Lisica. Od tada se aktivno u napadna dejstva uklјučuju 327.mtbr JNA i Osinjska lp brigada, koja je učestvovala i u napadnim dejstvima zauzimanja uporišta Cer. Nakon izbijanja , 28. 6.1992.godine, naših jedinica na liniju, lijevo r. Sava – Pjevalovac – Potočani – Rabić – Zelenike –dalјe Plehan, otpočele su pripreme i prestrojavanje jedinica za ulazak u grad i njegovo oslobođenje.
27.mtbr 1.KK VRS
27.motorizovana brigada Derventa, bila je jedna od najvećih brigada u Prvom krajiškom korpusu Vojske Republike Srpske, formirana je 13.5.1992.godine, a kroz brigadu je, tokom četiri ratne godine, prošlo oko pet hilјada boraca. Pripadnici su bili uglavnom sa područja opština Derventa, Brod i Prnjavor, ali je bilo i boraca i iz još desetak opština u Republici Srpskoj. Samostalna četa „Meša Selimović”, sastavlјena uglavnom od pripadnika bošnjačkog naroda, djelovalaje i u 27. i u osinjskoj brigadi.
27.mt brigada dala je svoj najveći doprinos za oslobađanje okupiranih dijelova Dervente, oslobađanju koridora, Broda i odbrani srpskog naroda na području Teslića i Vlasenice (Cerska), kao i na mnogim drugim mjestima gdje je Srbima bio ugrožen opstanak (Bratunac 1 i 3.mtb sa 2 poginula borac i više ranjenih, Gradačac 2.mtb sa jednim poginulim, a više njih je ranjeno, Doboja ič i čvp, Benkovca četa „VCukova sa Vučijaka“ sa dobrovoljcima, sa više poginulih i ranjenih pripadnika „Vukova“ Teško ranjeni komandant „Vukova“ por Veljko Milanković, podlegao je povredama na VMA u Beogeadu), sa većim broj poginulih i ranjenih boraca ( najvišeu rejonu Cerske 15 poginulih boraca 2.mtb)
Brigadom su komandovali potpukovnik Ratko Grahovac, pukovnik Trivo Vujić, koji je poginuo 30. juna 1992. godine, pukovnik Stanko Baltić, potpukovnik Boško Peulić, pukovnik Rajko Radulović, a poslјednji komandant bio je major Nikola Štrbac. Na čelu brigade u dva navrata bio je i potpukovnik, kasnije general, Ljubomir Obradović, koji je tu dužnost obavlјao s pozicije načelnika štaba brigade.
Tokom četiri ratne godine 438 boraca ove brigade je poginulo u borbi, 72 su nastradali u drugim okolnostima, 13 je nestalo, a oko dvije i po hilјade je ranjeno. Brigada je odlikovana ordenom Karađorđeve zvijezde. (iz govora povodom Dana 27.mtbr i Osinjske brigade)
Krajem aprila mjeseca 1992. godine na Derventskom ratištu pored borbenih aktivnosti prnjavorčana naročito u gradu Derventi i odbrane kasarne JNA od čestih napada Hrvata i Muslimana, učestvuje i jedno odjeljenje pdv iz sastava 5.bvp 5.K JNA Banjaluka, radi pojačane odbrane zajedno sa ostalim pripadnicima 327.mtbr JNA i sa uspjehom odbranili kasarnu i dio grada na lijevo obali r.Ukrine.
Borbe Osinjske brigade
1.osinjska laka pješadijska brigada formirana od borca sa područja Osinje, Pojezne, Cerana, Crnče, Velike i Male Sočanice, Mišinaca, kao i Cvrtkovaca, Jelanjske, Mitrovića i tako dalјe. Formacija brigade je dva pješadijska bataljona i pozadinska jedinica gdje su mještani ovih sela na početku osiguravali i pozadinsko obezbjeđenje.
Komandanta olpbr 27.5.-12.6.92.
1.osinjska laka pješadijska brigada do polovine juna 1992. godine, branili srpska sela na liniji Kaurska obala — Tešića bare — Tomasovo brdo — Kneževići — Malojčani — Cer — Čorlino brdo —Torine, a zatim u sadejstvu sa 327.mt brigadom i ostalim jedinicama VRS vode borbe za u oslobađanju Dervente, a u sadejstvu sa drugim jedinicama učestvuje i u oslobađanju Broda.
1.osinjska lpbr 1992.
Brigada je izgubila 104 borca, više od 600 je ranjeno, odlikovana je Medalјom Petra Mrkonjića, a 1. marta 1994. godine lјudstvo je integrisano u 27. brigadu.[1]
Pregled brojnog stanje 1.mtb 27.motorizovane brigade 1.KK VRS Derventa
Prema prikupljenim podacima brojno stanje bataljona na rasporedu u jedinice bataljona bilo je oko 1.000 boraca, od preformacije (19.5.1992.) formiranjem 1.mtb 27.mtbr 1.K VRS[1] sa područja grada Prnjavor do kraja rata. Od 1.7.1993. godine, nakon reogranizacije došlo je do ponovnog okupljanja pripadnika 1.mtb i novog komandnog sastava.
Mobilisano 823, još popunjeno sa 148 i sa 93 prekomandama, ukupnom popunom od preko 1.000 raspoređenih boraca. bez dupliranja ili 48% više u odnosu na brojčanu formaciju bataljona. Kroz osnovne jedinice bataljon prošlo preko 1.500 boraca. Prosjek starosti pripadnika bataljona 32 godine života.
Prosječno mjesečno učešće od 1408 raspoređenih pripadnika iznosi preko 20 mjeseci učešća u ratu u bataljonu, 31 pripadnika poginulo.
Organizaciono-formacijska struktura bataljona je 719 po formaciji JA četnog sastava: 3 pješadijske-motorizovane čete sa četama za podršku, komandom , vodom pvo, prištabskim jedinicama ( veze, izviđačka i vojnu policiju) i pozadinski vod.
1.mtb-2.pč
Brojno stanje raspoređenih boraca1.mtb
raspored
svega
%
3
4
5
mobilizacija
823
77,35%
722
76
25
dopopuna
148
13,91%
132
13
3
prekomande
93
8,74%
88
4
1
ukupno
1.064
100%
942
93
29
Vojnika (3) bilo raspoređeno 89%, podoficira (4) bilo 9% i oficira (5) 3%. Procenat popune u odnosu na formaciju od 719 lica iznosi više od 50%
Pregled prema godini mobilizacije i popune boraca 1.mtb
godina
svega
%
3
4
5
1992.
750
70,49%
649
79
22
1993.
92
8,65%
83
6
3
1994.
115
10,81%
109
3
3
1995.
102
9,59%
97
4
1
1996.
5
0,47%
4
1
ukupno
1.064
100%
942
93
29
Najveća popuna jedinice izvršena je u 1992. godini kada je izvršena domobilizacija bataljona iz 327.mtbr JNA i iznosila je 70% i 1994. godine 11% [1]
Broj 6.IV 1993.str.1i8Broj 7.maj 1993. str 727.mtb maj 1993.
1. i 3.mtb 27.mtbr Derventa 1.KK VRS na Bratunačkom ratištu, Istočna Bosna
Na ratištu Loznica i Kravica u opštini Bratunac učestvovali su ratne jedinice 1. i 3.mtb 27. motorizovane brigade 1. KK VRS . U borbama u rejonu brda Kunjarac u borbama za bazen, dana 16.12.1992. godine, poginuo je vojnik Knežević Željko, iz Smrtića, opština Prnjavor, pripadnik izviđačke jedinice Jude iz 1.mtb, a jedan pripadnik je ranjen. Drugi poginuli borac 1.mtb Marić Stanoje iz Štrbaca, poginuo 22.12.1992. godine u Pobrđe, Zalužje.
Zalužje
Crkve Svetog proroka Ilije BjelovacBjelovac, spomen sobaBjelovac Bjelovac , osnovna školaBjelovac, brdo KunjaracZalužje, brdo Kunjarac1993- 6 str.10b
Brojni su pakleni i krvavi ratni dani, nerospavane noći. Poruke vojnika, plač civilnog stanovništva, koje nevino strada i stravične slike, koje nikada iz oka i mašte neće otići. Ponijela ih je i sa ratišta u Bratuncu kada je decembra 1992. godine vidjela masakriranih 109 srpskih duša, Djece, djevojaka, žena i staraca kojima su na zverski način živote ugasili Alijini bojovnici. Kada ie trebalo krenuti u cičoj zimi na najteže ratište u Bratunac i nije oklijevala. Tu je bila dobrovoiljac, jer nisam htjela da napustim svoju jedinicu, u kojoj je i moj brat. Desimir. Bilo mi je teško bez Zijade, jer je ona morala da ostane u našem sanitetu u Posavini. Tu cuču zimu, a još teže, paklene borbe, koje smo vodili se neprijateljskim snagama u području Bratunca i Srebrenice. Nikada neću zaboraviti koliko zlo može da proizvede ljudski rod nikada nisam mogla naslućivati. ali sem se na grozotama uvjerila. Gledela sam izmasakrirana tijela djece,djevojaka, starica i staraca. Užas je to što im je uređeno. a urađen o je samo što su Srbi. Meni doktoru Borisu Božiću iz Banje Luke i drugima u bijelim mantilima stala je duša Samo smo se nemo gledali. (Naš zavičaj Prnjavor, juni 1993. str 10 i Ženske duše, Nedelhjko Sančanin, Banja Luka 2001. str 47-48)
Nakon uspješno okončane borba za Cer, Mišinci i 2.pješadijski bataljon 1.lpbr Prnjavor se vraća u Donje Cerane, Derventa nakon čega, po naredbi komande 1. KK, 25.6.1992. godine odlazi na Modričko ratište – Skugrić, gdje preuzima polazni položaj, koga je do tada držao drugi bataljon 16. kmtbr (Pajin bataljon), a koji je u dva pokušaja proboja u selo Čardak pretrpio značajne gubitke.
Komandant TG-1 odlučuje da ubaci svježu jedinicu. Brigada je bila pridodata, kojom je komandovao puk. Novica Simić.
Odžak, plan dejstava
Brigada je sa svojim drugim bataljonom, vodom vojne policije i PDV-om, a pod komandom k1k Milorada Kuzmanovića, te ojačani tenkovskom četom kojom je komandovao kap Panić, sа
Šema br.8 2.pb1.lpbr Prnjavor
polaznim položajem u s.Skugrići (želј.pruga) krenula u napad na selo Čardak 26.6.1992. godine. Lijevo od nas napadao je Bataljon vojne policiji 1. KK na pravcu Skigrić- poljoprivredno dobro Petar Mrkonjić (Mujbegovića dobro)- silosi Modriča. Drugi naš bataljon pravcem Skugrić- Živkovo Polјe-Čardak-skelski prelaz na r.Bosni. U žestokom napadu istog dana u 18.00 časova izbija na glavnu komunikaciju u s. Čardak gdje se spaja sa semberskim jedinicama[1]. Istovremeno sa semberskim jedinicama spaja se i bataljon vojne policije 1. КК.
Pomen, parastos i godišnjice otkrivanja spomenika u 2026. godini
I ove godine u svim mjesnim zajednicama grada Prnjavor, od 2000. godine, održavaju se redovni godišnji pomeni poginulim borcma srpskim, junacima i obilježavaju značajni datumi u gradu iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.
Pomen, parastos i godišnjice otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima VRS u mjesnim zajednicama organizuje se na osnovu programa kojeg je usvojila skupština grada Prnjavor. Nosilac aktivnosti Boračka organizacija grada Prnjavor u saradnji sa gradom i boračkim organizacijama i udruženjima.
Skupština grada je na sjednici održanoj 5.2.2026. godine usvojila Program za rješavanja pitanja u oblasti BIZ u gradu Prnjavor za 2026. godinu i objavila u Službenom glasniku grada Prnjavor, broj 4 od 6.2.2026 godine str.21 [1]