Arhive oznaka: koridor

Odžak 1992.

 14.7. oslobođen Odžak u operaciji „Koridor 92“

Forsiranje rijeke Bosne

r.Bosna

Zbog situacije u zoni odgovornosti TG-2, komanda 1.KK odlučuje da u pomoć pošalje jedinice  TG- 1 koje su probile Koridor, radi bržeg oslobađanja prostora duž lijeve obale r. Bosne. Izvršene su neophodne pripreme radi forsiranja r. Bosne i nasilnog prelaska na lijevu obalu, u cilju strvaranja mostobrana i uvođenja glavnih snaga TG-1 za naredna dejstva za oslobađanje Odžaka. U Odžaku već duže vrijeme se nalazilo zarobljeno oko 800 Srba iz Novog Grada i oklonih sela, što je takođe uticalo na oslobođenje Odžaka.

Suzić, Udarna pesnica 1.okbr str.87

Šema br.9

Zamisao je bila da pomoćne snage sastava bataljona iz Sanskog Mosta „Karađorđe“ ojačan tenkovskim vodom i dijelovima snaga iz šamačke regije forsiraju rijeku Bosnu kod Miloševca, gdje je planirano jedno skelsko mjesto prelaza. Snage prnjavorskih jedinica (1.lpb)  i 2.tč  trebalo je da na selskom mjesatu prelaza u Garevcu forsiraju rijeku Bosnu, dok je sa glavnim snagama predviđeno izvršenje marša do pontonskog mosta u s. Vranjak i po prelasku r. Bosne nastaviti pokret  nizvodno prema Dabor kuli i Jakešu, odakle preći u ofanzivna dejstva prema Odžaku. Nastavite sa čitanjem

Modriča 1992.

 

Borbena dejstva prnjavorske brigade

Uspješno okončana  borba za Cer i 2.bataljon se vraća u Donje Cerane, nakon čega, po naredbi komande 1. KK, 25.6.1992. godine odlazi na modričko ratište – gdje preuzima polazni položaj, koga je do tada držao drugi bataljon 16. mtbr (Pajin  bataljon) a koji je u dva pokušaja proboja u selo Čardak pretrpio značajne gubitke.

Komandant  TG-1 odlučuje da   ubaci svježu jedinicu. Brigada je bila pridodata, kojom je komandovao puk. Novica Simić.

Garevac, polazni položaji

Brigada je sa svojim drugim bataljonom, vodom vojne policije i PDV-om, a pod komandom k1k Milorada Kuzmanovića, te ojačani tenkovskom četom kojom je komandovao kap Panić, sа

Suzić, Udarna pesnica 1.okbr str.80

Šema br.8

polaznim položajem u s.Skugrići (želј.pruga) krenula u napad na selo Čardak 26.6.1992. godine. Lijevo od nas napadao je Bataljon vojne policiji 1. KK na pravcu Skigrić- poljoprivredno dobro Petar Mrkonjić (Mujbegovića dobro)- silosi Modriča. Drugi naš bataljon pravcem Skugrić- Živkovo Polјe-Čardak-skelski prelaz na r.Bosni. U žestokom napadu istog dana u 18.00 časova izbija na glavnu komunikaciju u s. Čardak gdje se spaja sa semberskim jedinicama[1]. Istovremeno sa semberskim jedinicama spaja se i bataljon vojne policije 1. КК. Nastavite sa čitanjem

Koridor 26.6.2022.

30 godina od operacije  „Koridor 1992“. godine

PRVI SUSRET PRIPADNIKA PRNJAVORSKE BRIGADE SA PRIPADNICIMA IBK VRS U ČARDAKU

Skugrić 2022.

Prošle i ove godine za 26. juni, nekoliko pripadnika Prnjavorske brigade obišli su položaje 3.pješadijske čete 2. bataljona Prnjavorske brigade u Skugriću, Živkovom Polju, Čardaku i Garevcu, u opštini Modriča.

Sjećanje  na borbe Prnjavorskog bataljona sa 2.tč 2.okb 1.okbr, kapetana Panića, na proboju Koridora koji se ne mogu zaboraviti, i zahvalnost i poštovanje borcima Prnjavorske brigade na značajnim borbama na proboju Koridora, oslobađanju Odžaka, Broda, odbrani Doboja, Brčkog, Ozrena i Vozuće i velike odbrane Novog Grada.

Posjeta spomeniku u Skugriću gdje je 26.6.1992. godine obilježen susret boraca Prvog krajiškog korpusa sa borcima  Druge posavske brigade Istočnobosanskog korpusa VRS. Nastavite sa čitanjem

Koridor 92

30 godina od proboja Koridora 1992.

Proboj koridora na terenu obznanjen improvizovanim putokazima na daskama: Ne pucajte, braćo, mi smo Srbi

Vedrana Kulaga Simić
 Proboj koridora na terenu obznanjen improvizovanim putokazima na daskama: Ne pucajte, braćo, mi smo Srbi
BANjALUKA – Teške borbe vođene su širom fronta. Brigade su brojale mrtve i ranjene, ali koridor prema Srbiji je morao biti probijen i to do Vidovdana, makar bio i kozja staza kako je glasilo naređenje koje je izdao general Momir Talić kada je odlučeno da se krene u pohod jer drugog izlaza nije bilo.

17.6.1992. oslobođen Cer (Mišinci) na Derventskom ratištu

Nastavite sa čitanjem

Proboj koridora 1992.

30 godina od proboja Koridora 1992.

Da nije bilo Koridora, ko zna da li bi bilo Srpske FOTO

Vedrana Kulaga Simić
Koridor života bio ključan za Republiku Srpsku
 Foto: Vedrana Kulaga Simić | Koridor života bio ključan za Republiku Srpsku
DUGA NjIVA – Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas da je prije tri decenije probijen koridor života koji je bio ključan za Republiku Srpsku.

Pred Republikom su, istakao je, teški izazovi.

“Nikada nismo odustali da Srpska bude ono što je bila 9.januara” rekao je Dodik koji je podvukao da se Srpskoj mora vjerovati jer jedina može da zaštiti Srbe na ovim prostorima.

Na Dugoj Njivi nadomak Modriče bio je i Radovan iz Doboja, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske.

Za “Glas Srpske” je rekao da je gotovo svake godine na obilježavanju proboja koridora.

Taj vojni podvig za narod ovog kraja, ali i cijele Republike je nešto za šta ne postoji prava riječ da se opiše.

“Kažu ljudi da smo se ovim putevima izborili za slobodu. Ta riječ je preskupa, pa i najskuplja, ali za ovaj dan, koji je ostao urezan u sjećanje svih nas ovdje, nema riječi prave jačine, ma ni u našem lijepom srpskom jeziku” kazao je uz poruku da srpski narod, ma gdje bio nema pravo da ikada zaboravi junske i sve druge dane tokom kojih je 92.godine probijan, ali i branjen koridor života.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović naglasila je da su borci ovu borbu iznijeli na svojim leđima.

“Bila je ovo borba za život. Probijanjem spasonosnog koridora se došlo do slobode. I zato će ova bitka ostati trajno u našim sjećanjima” poručila je Cvijanovićeva.

Ministar rada i boračko-invalidske RS Duško Milunović je naglasio da alternativa nije postojala.

“Imali smo jedinstveno političko i vojno rukovodstvo koje je bilo svjesno opasnosti. Otisli smo u proboj koridora i niko među nekoliko desetina hiljada boraca nije žalio ni da život za slobodu naroda” rekao je Milunović.

General u penziji Boško Kelečević koji je bio dio komande je naglasio da je odluka bila neminovna.

Načelnik opštine Modriča Jovica Radulović je naglasio da Srpska ostaje trajna i ponosna, uz naglasak da se treba trajno sjećati.

Na Dugoj Njivi služen je parastos za stradale borce, a ni ove godine nije izostao marš 12 kilometara u znak sjećanja na 12 beba koje su umrle u banjalučkom bolničkom centru zbog nedostatka kiseonika.

To je i bio ključni okidač za pokretanje vojne operacije “ Koridor 92”.

U nebo je odletjelo i 12 bijelih golubova.

Nastavite sa čitanjem

Derventa 1992.

Početkom bitke za koridor, otpočele su i borbe za oslobađanje opštine Derventa.

Padom uporišta Cer formira se TG – 3, a za komandanta dolazi pukovnik Slavko Lisica. Od tada se aktivno u napadna dejstva uklјučuju 327.mtbr i Osinjska brigada, koja je učestvovala i u napadnim dejstvima zauzimanja uporišta Cer.
Nakon izbijanja , 28. 6.1992.godine, naših jedinica na liniju, lijevo r. Sava – Pjevalovac  – Potočani – Rabić – Zelenike –dalјe Plehan, otpočele su pripreme i prestrojavanje jedinica za ulazak u grad i njegovo oslobođenje.

27.mtbr

  1. motorizovana brigada, bila je jedna od najvećih brigada u Prvom krajiškom korpusu Vojske Republike Srpske. formirana je 13.5.1992.godine, a kroz brigadu je, tokom četiri ratne godine, prošlo oko pet hilјada boraca. Pripadnici su bili uglavnom sa područja opština Derventa, Brod i Prnjavor, ali je bilo i boraca i iz još desetak opština u Republici Srpskoj. Samostalna četa „Meša Selimović”, sastavlјena uglavnom od pripadnika bošnjačkog naroda, djelovalaje i u 27. i u osinjskoj brigadi.
  1. mt brigada dala je svoj najveći doprinos  za oslobađanje okupiranih dijelova Dervente, oslobađanju koridora, Broda i odbrani srpskog naroda na području Teslića i Vlasenice, kao i na mnogim drugim mjestima gdje je Srbima bio ugrožen opstanak.

Brigadom su komandovali potpukovnik Ratko Grahovac, pukovnik Trivo Vujić, koji je poginuo 30. juna 1992. godine, pukovnik Stanko Baltić, potpukovnik Boško Peulić, pukovnik Rajko Radulović, a poslјednji komandant bio je major Nikola Štrbac. Na čelu brigade u dva navrata bio je i potpukovnik, kasnije general, Ljubomir Obradović, koji je tu dužnost obavlјao s pozicije načelnika štaba brigade.

Tokom četiri ratne godine 438 boraca ove brigade je poginulo u borbi, 72 su nastradali u drugim okolnostima, 13 je nestalo, a oko dvije i po hilјade je ranjeno. Brigada je odlikovana ordenom Karađorđeve zvijezde. (iz govora povodom Dana 27.mtbr i Osinjske brigade)

Krajem aprila mjeseca 1992. godine na derventskom ratištu pored borbenih aktivnosti prnjavorčana naročito u gradu Derventi i odbrane kasarne JNA od čestih napada Hrvata i Muslimana, učestvuje i jedno odjeljenje pdv iz sastava 5.bvp 5.K JNA Banjaluka, radi pojačane odbrane zajedno sa ostalim pripadnicima 327.mtbr JNA i sa uspjehom odbranili kasarnu i dio grada na lijevo obali r.Ukrine.

Borbe Osinjske brigade

Osinjska brigada formirana od borca sa područja Osinje, Pojezne, Cerana, Crnče, Velike i Male Sočanice, Mišinaca, kao i Cvrtkovaca, Jelanjske, Mitrovića i tako dalјe. Formacija brigade je dva pješadijska bataljona i pozadinska jedinica gdje su mještani ovih sela na početku osiguravali i pozadinsko obezbjeđenje.

Komandanta olpbr 27.5.-12.6.92.

Osinjska laka pješadijska brigada do polovine juna 1992. godine, branili srpska sela na liniji Kaurska obala — Tešića bare — Tomasovo brdo — Kneževići — Malojčani — Cer — Čorlino brdo —Torine, a zatim u sadejstvu sa 327.mt brigadom i ostalim jedinicama VRS  vode borbe za u oslobađanju Dervente, a u sadejstvu sa drugim jedinicama učestvuje i u oslobađanju Broda.

Brigada je izgubila 104 borca, više od 600 je ranjeno, odlikovana je Medalјom Petra Mrkonjića, a 1. marta 1994. godine lјudstvo je integrisano u 27. brigadu.[1]

Oslobađanje Dervente

Dana 3. 7.1992. godine u večernjim časovima otpočeo je prilaz jedinica prema gradu.

Vukovi sa Vučijaka, Kremna 1992. godina

Borci 327. mtbr su već bili na prostoru , Garnizona , s lijeve strane puta i Potočana   i  Rabića s desne strane, gdje su zajedno sa Osinjskom brigadom  u večernjim satima dostigli na liniju do Bolnice – i prodavnice Vrelo i tu zanoćeli. Slјedećeg dana , to jest 4. jula 1992.godine sastavi 327.mtbr ulaze u jutarnjim časovima u grad, dok Osinjska brigada slama  jak otpor neprijatelјskih snaga na Kosturu i izbija na raskrsnicu puteva kod silosa u Polјu i presijeca put Derventa Brod. Oko 11,00 časova, 327. mtbr je ušla u grad i nastavila dalјa dejstva na pravcu s.Polјe – s. Žeravac, gdje se sastaje sa borcima Osinjske brigade, koja je upornom borbom uspjela da izbije na liniju, lijevo s. Polјe- desno s. Kulina i nastavila borbena dejstva prema, s. Žeravac. Sastavi 327.mtbr su na pomoćnom pravcu nastavili napadna dejstva pravcem s. Polјe – s.Žeravac na glavnom putu Derventa Brod.

Na glavnom pravcu 327. mtbr izbija na liniju, lijevo  Dubočac – Pjevalovac – Raščići –  Begluci –  N. Lužani – r. Ukrina

i uspješno nastavlјa dalјa dejstva na pravcu prema Kostrešu u sadejstvu sa dijelovima 2.oklopne brigade, korpusne policije i drugih jedinica, koje su pristigle u pomoć.govor oslobadjanje dervente

Glas Srpske od 15.2.1993.

Kostreš

[1] Komandant brigade bio je major Boro Bukovica iz Prnjavora (od 6.4. – 30.7.1992. godine). Ranjavan u Derventi 7.7.1992. godine i kao komandant borbene grupe TG-3 u oslobođenju Jajca, ranjen 28.10.1992. godine.

Na smotri brigade

1.5.2022.

Obilježeno 30 godina od ubistva Srba iz naselja Čardak