Za Krst Časni i slobodu zlatnu

Heroji za sjećanje

Poletpres Novi Sad

Novosadski dokumentacioni centar „Polet pres“ izdao je 2005. godine monografiju pod nazivom „ Za krst časni i slobodu zlatnu“ posvećena poginulim borcima Vojske Republike Srpske, u kojoj se nalaze imena oko 22.477 poginulih, nestalih, umrlih i tragično nastradalih boraca VRS po opštinama u minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu sa preko 585 poginulih, nestalih i umrlih pripadnika Vojske Republike Srpske sa područja opštine Prnjavor i 22 fotografije spomenika po mjesnim zajednicama naše opštine.

Značaj monografije, da imena poginulih heroja zauvijek ostanu u sjećanju, kao svojevrstan spomenik svim borcima koji su svoje živote dali u odbrani Republike Srpske.

BO

Opštinska boračka organizacija Prnjavor, izradila je spiskove poginulin, nestalih i umrlih, dok kratak uvodni prikaz ratnih događaja i fotografije svih spomenika je moj skromni doprinos monografiji.

 

Spiskovi poginulih boraca uklesani su i u Spomen sobu svim poginulim borcima VRS u kasarni „Kozara“ Banja luka.

U izradi monografije učestvolale su 64 opštine, odnosno opštinske boračke organizacije u prikupljanju dokumentacije četri godine. Monografija sadrži 1.550 strana i fotografije spomenika minulog rata širom Republike Srpske.

Monografiju je blagoslovio i predgovor napisao mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj.

Ево једне тешке књиге, драги читаоци, која носи наслов За Крст Часни и слободу златну, али и потврду да грех ником добра не доноси. У њој су исписана само имена и презимена, с врло кратким подацима, али и ти кратки подаци, као целина много говоре. То су имена српских бораца, погинулих у овом нашем недавном заједничком несретлуку који је своју игру играо пуне четири године. Тужно је све ово, па и сама књига, али је она и писани споменик свима који се у њој налазе.

Nastavite sa čitanjem

Poginuli pripadnici „Vukovi sa Vučijaka“

Spomen soba Udarnog bataljona „Vukovi sa Vučijaka“, Vučijak , Kremna Prnjavor

Poginuli i od posljedica ranjavanja preminulo 48 borci „Vukova“ prema mjestu i vojnoj pošti

Datum
Prezime
Otac
Ime
Vojna pošta
Mjesto
Opština
Dejstvo
Kategorija
27.12.1991. BAJIĆ Branko LJUBOMIR 8840 Banja Luka Gornja Trnava Okučani MES-a Trbuh i karlica
20.4.1992. BOŽIĆ Božidar NENAD T-22206 Prnjavor Derventa Derventa streljačko Ekstremiteti
14.6.1992. STOJKOVIĆ Radovan DUŠAN 7127 Derventa Cer Derventa MES-a Grudni koš
15.6.1992. RADIČIĆ Slavko ĐORĐE 7127 Derventa Cer Derventa streljačko Glava i vrat
15.6.1992. ĐURIČIĆ Dragutin NEDELJKO 7127 Derventa Radešići Derventa MES-a
17.6.1992. JANKOVIĆ Radovan DUŠKO 7127 Derventa Mišinci Derventa streljačko Grudni koš
24.6.1992. VIŠNJEVSKI Žigmund NENAD 7127 Derventa Maksim skok Odžak streljačko Grudni koš
24.6.1992. BLAGOJEVIĆ Đorđe GORAN 7127 Derventa Dobor Kula Odžak streljačko Grudni koš
26.6.1992. DUBRAVAC Dragosalv RADENKO 7127 Derventa Dabor Kula Odžak streljačko Trbuh i karlica
30.6.1992. JEVIĆ N. ZORAN 7127 Derventa Jakeš Modriča streljačko Grudni koš
30.6.1992. BLATEŠIĆ Ljubica ŽELJKO 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Grudni koš
30.6.1992. SEGIĆ Mladen ZORAN 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Grudni koš
7.7.1992. DERAJIĆ Slobodan DARKO 7127 Derventa Dobar Kula Odžak MES-a Trbuh i karlica
7.7.1992. JOKSIMOVIĆ Milenko LJUBIŠA 7127 Derventa Jakeš Modriča MES-a Trbuh i karlica
16.7.1992. MARIĆ Bogdana DRAGO 7127 Derventa Babino brdo Derventa streljačko Trbuh i karlica
18.7.1992. ĐAJIĆ Žarko DRAGAN 7127 Derventa Begluci Derventa MES-a Glava i vrat
18.7.1992. PIJETLOVIĆ Vaskrsija VESELJKO 7127 Derventa Begluci Derventa
28.7.1992. TALIĆ Krsto PREDRAG 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa
28.7.1992. ŠPANIĆ Stojan JOVAN 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
28.7.1992. SIMIĆ Milan MILENKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
28.7.1992. ĐURIČIĆ Dušan ZDRAVKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
29.7.1992. STANAREVIĆ Mirko MILENKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa MES-a Grudni koš
29.7.1992. STOKANOVIĆ Vojislav ŽELJKO 7127 Derventa Bijelo brdo Derventa
14.8.1992. KUSIĆ Milenko MIRKO 7001/45 Prnjavor Prebrice Gradačac MES-a
4.9.1992. BANOVIĆ Živko NENAD 7001/45 Prnjavor Banja luka BanjaLuka MES-a Trbuh i karlica
8.12.1992. KELEČEVIĆ Branko DRAGO 7001/45 Prnjavor Novalići Gradačac streljačko Grudni koš
1.2.1993. PEZEROVIĆ Pero DRAGO 7127 Derventa Kašić Benkovac streljačko Glava i vrat
4.2.1993. KRESOJEVĆ Nenad MLADIN 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. TODORIĆ Blagoje ŽELJKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Glava i vrat
4.2.1993. MILIČEVIĆ Vojko MIROSLAV 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Glava i vrat
4.2.1993. IRIĆ Ostoja MARKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. MILANKOVIĆ Bogdan VELJKO 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Grudni koš
4.2.1993. SLIJEPČEVIĆ Nedeljko MIODRAG 7127 Derventa Kašić Benkovac MES-a Trbuh i karlica
21.8.1993. GUNJIĆ Konstatin SINIŠA 7007 Banja Luka Filipovići Tešanj MES-a Trbuh i karlica
26.8.1993. ZEKIĆ Bogoljub RATKO 7127 Derventa Blizna Zavidovići MES-a Glava i vrat
28.8.1993. MILANKOVIĆ Dragutin RANKO 7007 Banja luka Donja Ilova Prnjavor udes/udar Glava i vrat
7.9.1993. ĐAJIĆ Nedeljko NENAD 7007 Banja Luka Branešci Čelinac streljačko Glava i vrat
4.2.1994. MILIJAŠ Vojislav DANKO 7519 Prnjavor Prnjavor Prnjavor streljačko Glava i vrat
26.6.1994. SANČANIN Dragomir MILORAD 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići streljačko Ekstremiteti
6.7.1994. SANČANIN Miladin DRAGIŠA 7519 Prnjavor Svinjašnica Zavidovići MES-a Glava i vrat
19.7.1994. PRODANOVIĆ Radovan MIRKO 7519 Prnjavor Svinjašnica Zavidovići MES-a
20.8.1994. LUGONJIĆ Đođre SRETEN 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići MES-a
3.9.1994. GAJIĆ Slavko RAJKO 7519 Prnjavor Čelinac Čelinac streljačko Grudni koš
20.9.1994. ARDAN Vladimir GORAN 7519 Prnjavor Gornja Brijesnica Lukavac
21.7.1995. LAZIĆ Dušan RANKO 7519 Prnjavor Podsijelovo Zavidovići zarobljen Еkshumacija
9.10.1995. PRODANOVIĆ Novo LJUBO 7519 Prnjavor Ošljak Ključ zarobljen Еkshumacija
14.10.1995. RADOSAVAC Vasilije MILORAD 7519 Prnjavor Mrkonjić Grad Mrkonjić Grad oboljenja Internističke bolesti
12.1.1996. JERINIĆ Milutin ZORAN 7519 Prnjavor Sanski Most Sanski Most MES-a Glava i vrat
7,57% poginulih boraca od brojnog stanja jedinice, 7,70% na broj poginulih na opštini

Imena poginuh pripadnika Vukova  uklesena su na kamene ploče u Spomen-crkvi na Vučijaku, Spomeniku na Vučijaku, na spomenicima u mjesnim zajednicama gdje su živeli i u Spomen sobi poginulih pripadnika VRS u Banjaluci.

Spisak poginulih i nestalih pripadnika JNA i TO

Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor

od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]

48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE

2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika

U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor

Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini,  uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor

Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.

BOPrema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature  sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.

mobilizacija

U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili. Nastavite sa čitanjem

Stradanje

Sjećanje na žrtve pripadnika TO opštine

U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika  vode kao bolesni borci.

Ukupni gubici OS JNA i TO iznosili su 343 žrtve. vojnika 263, podoficira 59 i oficira 21.

grupa  Svega    %  vojnici   podoficiri   oficiri
ranjeni 106 30,90% 86 13 7
povređeni 30 8,75% 22 6 2
samoranjavanje 2 0,58% 1 1
bolesni 146 42,57% 100 36 10
pogoršanje 1 0,29% 1
zarobljeni 2 0,58% 2
poginuli 54 15,74% 49 3 2
nestali 2 0,58% 2
Ukupno 343 100,00% 263 59 21

 

 

Pregled žrtava  TO opštine: 7 poginulih, 48 ranjenih i 24 povrijeđenih pripadnika TO opštine. Bolesnih 122

jedinica Svega % poginuLI   ranJENI   samorAnj.   povrijeĐ.   bolesNI
Odred TO 5 2,46% 1 4
87 42,86% 3 1 1 11 71
2.OdTO i JTO 68 33,50% 14 1 8 45
11 5,42% 3 6 1 1
5 2,46% 4 1
27 13,30% 1 23 2 1
Ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca. 

jedinica   Svega % MES-a  oboljenja    streljačko     udes/udar
Odred TO 5 2,46% 4 1
87 42,86% 4 71 3 9
68 33,50% 16 44 4 4
2.OdTO i JTO 11 5,42% 8 1 2
5 2,46% 2 2 1
27 13,30% 22 1 3 1
ukupno 203 100,00% 52 121 12 18

Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo,  9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.

Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška

Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u  Hrvatskoj  [1]

ZSR

Zapadno-Slavonsko ratište

Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.

Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.

Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.

Svega % Derventa    Nova Gradiška    Prnjavor
160 78,82% 150 10
2 0,99% 1 1
23 11,33% 21 2
4 1,97% 4
1 0,49% 1
1 0,49% 1
1 0,49% 1
5 2,46% 5
4 1,97% 4
2 0,99% 2
203 100,00%  37  151  15

U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok  kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.

1.pč

Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:

jedinica Svega %  poginuli   ranjeni    samoranj.   povrije.    bolesni
OdTO 5 2,46% 1 4
OdTO 87 42,86% 3 1 1 11 71
OdTO 68 33,50% 14 1 8 45
OdTO 1 0,49% 1
2.OdTO 5 2,46% 1 3 1
pdv 5 2,46% 2 3
2.OdTO 1 0,49% 1
hab 1 0,49% 1
larv 1 0,49% 1
lpav 1 0,49% 1
rjVV 1 0,49% 1
OdTO 1 0,49% 1
2.OdTO 17 8,37% 1 16
hab 3 1,48% 3
PbTO 1 0,49% 1
rjVV 3 1,48% 3
tomz 2 0,99% 1 1
ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

Prema kategoriji [2] i ratnoj jedinici, najviše pogođeni dio tijela: ektremiteti 49 ili 24 odsto, glava i vrat 9, grudni koš 13, kičma 2, trbuh 6, internističe bolesti 49, neuropsihijatrijske bolesti 31, zarazne 6, i ostala oboljenja.

Kategorija jedinica   Svega % poginuo rana samoran povreda  bolest
Ekstremiteti OdTO 1 0,49% 1
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 1 0,49% 1
Zarazni bolesnici OdTO 1 0,49% 1
Ostala oboljenja        (očni, ušni, kožni) OdTO 2 0,99% 2
Glava i vrat OdTO 2 0,99% 2
Grudni koš OdTO 2 0,99% 1 1
Trbuh i karlica OdTO 3 1,48% 2 1
Kičma OdTO 2 0,99% 1 1
Ekstremiteti OdTO 9 4,43% 1 1 6 1
Internističke bolesti OdTO 32 15,76% 1 31
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 16 7,88% 16
Zarazni bolesnici OdTO 14 6,90% 14
Ostala oboljenja (očni,ušni, kožni) OdTO 7 3,45% 7
Glava i vrat OdTO 5 2,46% 5
Grudni koš OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti OdTO 13 6,40% 8 1 3 1
Internističke bolesti OdTO 16 7,88% 16
Neuropsihijatrijske bolesti OdTO 13 6,40% 13
Zarazni bolesnici OdTO 3 1,48% 3
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) OdTO 17 8,37% 5 12
Internističke bolesti 1.OdTO 1 0,49% 1
Grudni koš 2.OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti 2.OdTO 4 1,97% 3 1
Glava i vrat pdv 1 0,49% 1
Grudni koš pdv 3 1,48% 2 1
Ekstremiteti pdv 1 0,49% 1
Ekstremiteti 2.OdTO 1 0,49% 1
Ekstremiteti hab 1 0,49% 1
Grudni koš larv 1 0,49% 1
Ekstremiteti lpav 1 0,49% 1
Grudni koš rjVV 1 0,49% 1
Neuropsihijatrijskebolesti OdTO 1 0,49% 1
Grudni koš 2.OdTO 3 1,48% 1 2
Trbuh i karlica 2.OdTO 2 0,99% 2
Ekstremiteti 2.OdTO 12 5,91% 12
Ekstremiteti hab 3 1,48% 3
Ekstremiteti PbTO 1 0,49% 1
Glava i vrat rjVV 1 0,49% 1
Grudni koš rjVV 1 0,49% 1
Ekstremiteti rjVV 1 0,49% 1
Trbuh i karlica tomz 1 0,49% 1
Ekstremiteti tomz 1 0,49% 1
ukupno 203 100,00% 7 48 2 24 122

311  žrtava rata pripadnika sa područja opštine,domicili ili 7% od brojnog stanja TO opštine, odnosno 68,39% od ukupno stradalih na području opštine do 20.maja 1992. godine. JNA 116 pripadnika ili 37% i 195 TO opštine sa 63% žrtava.[2]

Svega   poginulih    ranjenih    samoranjavanje  povrijeđenih   bolesnih   nestalih
311 47 100 2 29 131 2

Po kategoriji pripadnika,  2 oficira, 4 podoficira i 41 vojnika iz rezervnog sastava.

zima 1992.

U istoriji Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor ostaće upamćeno i po 7 boraca, odnosno 47 junaka JNA  opštine , koji su u odbrani otadžbine dali sve što su mogli, dali svoje živote. Sjećanje na herojske poginule i tuge za poginulim junacima neprebolne za 626 poginulih tokom rata sa opštine Prnjavor. Tragedija do tragedije i za 4 porodice sa opštine sa dva poginula borca Vojske Republike Srpske.

1.pč

Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja  i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.

Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.

[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke  u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)

Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine

Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .

Opština Svega % poginuli      nestali     ranjeni    povrede
Banja Luka 1 0,29%
Benkovac 1 0,29% 1
Bihać 4 1,17% 2 2
Borovo 1 0,29% 1
Bosanska Krupa 1 0,29% 1
Brač 1 0,29% 1
Brod 1 0,29% 1
Derventa 72 20,99% 12 55 4
Doboj 2 0,58% 1
Dubrovnik 1 0,29% 1
Glamoč 2 0,58% 1 1
Glina 1 0,29% 1
Gradiška 2 0,58%
Grahovo 1 0,29%
Han Pijesak 1 0,29% 1
Jasenovac 3 0,87% 3
Karlovac 2 0,58%
Kneževo 1 0,29%
Kupres 14 4,08% 12
Lipik 3 0,87% 1 2
Lipovac 1 0,29% 1
Ljubiško 1 0,29%
Mostar 1 0,29%
Nova Gradiška 161 46,94% 5 19 17
Novska 4 1,17% 3 1
Okučani 8 2,33% 4 1 3
Otočac 1 0,29%
Pakrac 4 1,17% 2 2
Petrovac 1 0,29% 1
Prnjavor 21 6,12% 3 2 4
Psunj 1 0,29% 1
Sarajevo 4 1,17% 3
Šibenik 1 0,29% 1
Sisak 2 0,58% 1 1
Sombor 1 0,29%
Tenj 2 0,58% 2
Teslić 1 0,29%
Tuzla 2 0,58% 1 1
Vukovar 7 2,04% 2 4 1
Zavidovići 4 1,17% 1 2
Ukupno 343 100,00% 54 2 107

Prema vojnoj pošti JNA i TO:

Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor

Vojna pošta Svega   % poginuli    nestali     ranjeni   povrede
1318/6 Knin 1 0,29% 1
1455 Banja Luka 1 0,29% 1
1524 Han Pijesak 1 0,29% 1
1552 Beograd 1 0,29% 1
1709 Svilajnac 1 0,29% 1
2460/11 Banja Luka 1 0,29% 1
2875/38 Vršac 1 0,29% 1
3164 Derventa 32 9,33% 8 19 4
3193 Prnjavor 2 0,58% 1 1
3326 Mrkonjić Grad 1 0,29% 1
3363 Banja Luka 2 0,58%
3422 Banja Luka 2 0,58% 2
4022 Banja Luka 2 0,58% 2
4352 Banja Luka 1 0,29% 1
4470 Drvar 1 0,29% 1
4795 Beograd 4 1,17% 4
4795 Sombor 1 0,29%
6372 Banja Luka 1 0,29% 1
6817 Banja Luka 2 0,58% 2
7001/34 Srbac 1 0,29% 1
7015 Banja Luka 1 0,29% 1
7029 Petrovo 1 0,29% 1
7039 Banja Luka 2 0,58%
7057 Doboj 1 0,29%
7161 Bileća 1 0,29% 1
7312 Petrovo 1 0,29% 1
7322 Banja Luka 2 0,58% 1
7327 Sarajevo 1 0,29% 1
7404 Kneževo 1 0,29%
7421 Sanski Most 2 0,58% 2
7440 Drvar 1 0,29% 1
7446 Drvar 2 0,58% 2
7454-1 Mostar 1 0,29% 1
7463 Petrovac 2 0,58% 2
7484 Banja Luka 1 0,29%
7500 Glamoč 1 0,29% 1
7512 Lukavica 1 0,29% 1
7529 Kupres 1 0,29% 1
7531 Grahovo 1 0,29%
7577 Sarajevo 1 0,29% 1
7954 Tuzla 2 0,58% 1 1
8164 Maribor 1 0,29% 1
8304 Banja Luka 1 0,29% 1
8840 Banja Luka 167 48,69% 5 20 18
8860 Sarajevo 1 0,29%
9062 Pakrac 1 0,29% 1
9162 Prijedor 2 0,58% 1
9162 TO Okučani 5 1,46% 3 1 1
9227/7 Glina 1 0,29% 1
T-22206 Prnjavor 56 16,33% 7 36 3
TO Borovo 1 0,29% 1
TO Knin 1 0,29% 1
TO Kostajnica 1 0,29% 1
TO Kupres 13 3,79% 10
TO Novska 1 0,29% 1
TO Okučani 4 1,17% 4
TO Sisak 1 0,29% 1
Ukupno 343 100,00% 54 2 107  30

[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina

Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).

Kretanje članaka

 

Doboj Prsten 1994.

29 godina od operacije „Prsten“

1994. II str 6-7

Dolaskom sa Benkovačkog ratišta lpbr Prnjavor je u odmaranju. 3.lpb organizuje smotru i druženje sa ručkom, uz prisustvo predstavnika brigade i nosilaca opštinske vlasti, u restoranu Automoto Prnjavor. Komandant bataljona k1k Tomić Srđan, bilo je ovo prvo okupljanje nakon formiranja bataljona u junu 1992. godine, u cilju pripreme bataljona za izvršavanje narednih zadataka u borbi za odbranu RS i jedinstvu sa svim snagama opštine Prnjavor do kraja rata. (, Naš zavičaj Prnjavor  i  Naš zavičaj Prnjavor

Dobojsko ratište (akcija „Prsten“)

Stanovi z/o lpbr

U operaciji „Prsten“ lpbr Prnjavor razmješta se u širi rejon s. Stanova, a na osnovu zapovjesti str.pov.br. 01-152/94 od 7.2.1994. godine. Dolaskom u ovu zonu izvodi se neprekidno izviđanje na liniji dodira. Uočen je borbeni raspored i jačina neprijatelja, raspored borbenih sredstava i minskih polja. Utvrđen je pravac napada. Naš lijevokrilni je 3. lpbr Banja Luka, a desni naš susjed je Krnjinska lp brigada. Pravac napada brigade tt. 280 – Puračić – Svaline – Rajovača.

1994. izviđanje

Dio komande vrši Izviđanje na pravcu prema s.Sivši, gdje Vukovi, kao 2.pč sa dijelovima 3. i 2.lpb izvode značajni ispad u liniju odbrane neprijatelja u rejonu Bandere.

Prema odluci komandanta lpbr u noćnim satima gotovost za napad 18.2.1994. godine u 2.00 časova „Vukovi“ treba da probiju liniju odbrane u rejonu Bandere, a 2. i 3. bataljon treba da iskoriste početni uspjeh i krenu dalje  u dubinu neprijatelja, 1. bataljon dobija zadatak u brigadnoj rezervi. Nastavite sa čitanjem

Starješine VRS

Brojne starješine VRS sa područja opštine Prnjavor  u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata

Palačkovci, 2003.

I sam sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]

ispred Spomen crkve na Vučijaku

Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja opštine Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.

Inače, starješina VRS je  vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]

Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]

  • pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
  • artiljerija:  komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
  • OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
  • inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
  • avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
  • ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
  • v eza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.

Prema dosad prikupljenim podacima sa područja opštine u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 2.051 starješina u 118 vojnih pošta JNA, TO , MUP, SOiO i VRS.

Komandne duznosti Svega 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996.
komandant brigade 6 1 4       1
zamjenik komandanta brigade-NŠ 3   2   1    
pomoćnik komandanta brigade 70 3 38 5 10 8 6
komandant bataljona 60 5 30 8 5 8 4
zamjenik komandanta bataljona 51 5 15 9 9 8 5
pomoćnik komandanta bataljona 136 8 61 17 18 19 13
komandir čete 285 20 147 31 35 33 19
zamjenik komandira čete 148 4 71 21 22 14 16
komandir voda 868 47 432 110 109 98 72
zamjenik komandira voda 80 2 40 10 16 6 6
referenti 174 7 97 18 22 14 16
četne/baterijske starješine 108 3 48 16 14 16 11
komandir samostalnog odjeljenja 62 7 29 4 10 6 6
Ukupno 2.051 112 1.014 249 271 230 175

U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 112 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.014 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.

1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.

Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.

Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 305 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine:

  • pukovnik 2
  • potpukovnik 5
  • major 31
  • kapetan 1 klase 15
  • kapetan 45
  • poručnik 136, i
  • potporučnik 40,
  • broj podoficira 670 ili  5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.

Uprava GŠ VRS za OMP da je  brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)

Prema rasporedu brojno stanje oficira sa područja opštine Prnjavor je bilo:

  • VRS 254
  • JNA 6
  • TO 16
  • MUP 3
  • PVL 17

Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 47. U VRS ostalo je oko 28 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 144 podoficira i oficira.

Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA  i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.

Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81) Nastavite sa čitanjem

BO

Dan borca u RS

14.2.2023.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor

Boračka organizacija opštine Prnjavor, tradicionalno i ove godine obilježava svoj dan borca Odbrambeno-otadžbinskog rata polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom ratu u Spomen-hramu na Vučijaku, na grobu komandanta Veljke Milankovića i gobovima poginulim i umrlim ratnim komandantima opštine,

Obilježen Dan boraca u Prnjavoru: 30 godina bez komandanta Veljka Milankovića (FOTO,VIDEO)- TVK3

Na današnji dan 1993. umro Veljko Milanković, komandant Vukova sa Vučijaka

Nastavite sa čitanjem

Stradanje pripadnika Odreda TO

Osnovne karakteristike Sanitetskog obezbjeđenja Odreda za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika

Mobilizacijom Odreda TO opštine Prnjavor u pogledu SnOb formirano je sanitetsko odjeljenje u pozadinskom vodu sa punom popunom po formaciji, a kao upravni organ i član komande odreda stalno se nalazio referent sanitetske službe u funkciji doktora medicine.

Značajna karakteristika za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika u ratne jedinice TO-brigade i to doktora medicine i medicinskih sestara,  a u pješadijskim jedinicama i raspoređeni vojnici sa vesom 12501 bolničara, nosioci povređenih i oboljelih i vozači sa motornim vozilima, jačine do 10 pripadnika što je činilo 30 posto angažovanih, odnosno 30% od ukupno angažovanih pripadnika odreda.

Ratni zadatak u sanitetskom obezbjeđenju odreda ogledao se u pružanju prve i medicinske pomoći od strane boraca i pripadnika sanitetskog odjeljenja Odreda.        Pružena prva pomoć na mjestu ranjavanja ili na bližem bezbjedonosnom mjestu bila je od vitalnog značaja kao i brza evakuacija do ratnih bolnica u Gradiškoj i Banja luci, što je skraćivalo vrijeme između ranjavanja i zbrinjavanja , kao i smanjivalo smrtnost kod ranjenih boraca.

Pregled ranjenih pripadnika Odreda

Grupa   Dogadjaj     Oblik     Svega    %
vojnici rana 1 4 6,35%
vojnici rana 2 4 6,35%
podoficiri rana 1 4 6,35%
oficiri rana 1 1 1,59%
ukupno 13 20,63%

13 ranjenih pripadnika Odreda ili 20,63% od ukupnog broja povrijeđenih i oboljelih, od kojih teže ranjenih 4 pripadnika iz kategorije podoficira.

Pregled povređenih i oboljeli po kategorijama povreda i oboljenja

10,91% u odnosu na brojno stanje Odreda.

Grupa   Dogadjaj     Kategorija Svega     %
3 rana Glava i vrat 2 3,39%
3 rana Grudni koš 1 1,69%
3 rana Ekstremiteti 5 8,47%
3 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
3 povreda Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
3 bolest Internističke bolesti 9 15,25%
3 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 4 6,78%
3 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 16 27,12%
4 rana Glava i vrat 1 1,69%
4 rana Ekstremiteti 3 5,08%
4 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
4 bolest Internističke bolesti 4 6,78%
4 bolest Zarazni bolesnici 1 1,69%
4 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 6 10,17%
5 rana Glava i vrat 1 1,69%
5 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
5 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 1 1,69%
5 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
ukupno 59 100,00%

Ranjen jedan oficir, 4 podoficira i  8 vojnika

Upotreba naoružanja sa projektilima velike kinetičke energije prouzrokovala je obimna razaranja tkiva i organa, a ako su bili povređeni vitalni organi smrtnost je bila stalna.  Inače dolazilo je do ranjavanja sa većim defektima mekih tkiva, uključujući krvne sudove i živce.   Kod ranjavanja osnovna karakteristika jest da je ono nastalo dejstvom  minsko-eksplozivnih sredstava (mina, granata, PPM, ručnih bombi i dr.), a ređe dejstvom vatrenog (streljačkog ) oružja.11,6% u odnosu na brojno stanje odreda i 40,65%  od povriđenih sa područja opštine do 20.maja 1992. godine

U većem broju  slučajeva do povređivanja je dolazilo zbog dejstva eksplozivnog oružja. Ove povrede bile su mnogo teže od povreda izazvanih vatrenim  oružjem, zbog nepravilnosti projektile (gelera) kao i velike konetičke energije i proizrokovale su veoma teške rane. Ipak su bile češće izolovane povrede u odnosu na multipne i kombinovane,a povrede ekstremiteta bile su uvijek stalne.

Prema vrsti djestva oružja, najviše stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava, najčešće lakši oblici

Grupa    Dogadjaj     Dejstvo    Svega    %
3 rana MES-a 7 11,86%
3 rana streljačko 1 1,69%
3 povreda MES-a 2 3,39%
3 bolest MES-a 1 1,69%
3 bolest oboljenja 27 45,76%
3 bolest udes 1 1,69%
4 rana MES-a 4 6,78%
4 povreda udes 1 1,69%
4 bolest MES-a 1 1,69%
4 bolest oboljenja 10 16,95%
5 rana MES-a 1 1,69%
5 povreda MES-a 1 1,69%
5 bolest oboljenja 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

Prema starosti pripadnika najviše je povrijđenih u dobi 20 -29 godina,

Dogadjaj     Starost   Svega     %
rana 20 do 29 godina 9 1,66%
rana 30 do 39 godina 3 0,55%
rana 40 do 49 godina 1 0,18%
povreda 20 do 29 godina 2 0,37%
povreda 30 do 39 godina 1 0,18%
povreda 40 do 49 godina 1 0,18%
bolest 20 do 29 godina 25 4,62%
bolest 30 do 39 godina 12 2,22%
bolest 40 do 49 godina 5 0,92%
ukupno 59 10,91%

Prema obliku povređivanja, većinom lakše povređivanje

Grupa Dogadjaj    Oblik     Svega     %
3 rana 1 7 11,86%
3 rana 2 1 1,69%
3 povreda 1 2 3,39%
3 bolest 1 29 49,15%
4 rana 1 4 6,78%
4 povreda 1 1 1,69%
4 bolest 1 11 18,64%
5 rana 1 1 1,69%
5 povreda 1 1 1,69%
5 bolest 1 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

lakši oblici sa malim procentima upućenih u ratne bolnicu i na dalja liječenje

Sanitetsko zbrinjavanje jedinica teritorijalne odbrane opštine regulisano je kroz sanitetsko zbrinjavanje 5.Korupusa VJ, kasnije 1.KK VRS.

Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

Članak Naš zavičaj Prnjavor, decembra 1992.str.7

U prnjavorskoj ratnoj bolnici spašeni su životi brojnih boraca

1992.XII str. 7

Sada, kada su frontovi malo dalje od prnjavorske ratne bolnice, ljudski je prozboriti o onima ko)i su proteklih pet mjseci danonoćno radili da bi spasili
živote boraca, koji su ratne rane vidali u toj zdravstvenoj ustanovi. Za doktoricu Bogdanu Vrhovac kažu borci daje neumorna,  da su na njenom licu čitali sate sreće kada ranjenik progovori i počne priču o svojim teškim momentima u ratovanju i ranjdvanju. Sastavljala je često dan i noć dežurajući na odjelu ili u hirurškoj sali u danima kada je dolazilo podosta ranjenih. Кao šef odjela za liječenje ranjenih boraca u dokumentaciju bolnice zavela je podatke u dosije 1000 onih koji su u toj ustanovi tražili spas za liječenje ratnih rana. Bili su to borci od Modriče, pa do Кnina, i svi su otišli sa riječima hvale za dr Bogdanu i njenu ekipu. Oni su nas i molili da pišemo o vrijednoj doktorici i njenim sestrama. koja je. kako reče najsretni, kada je sada borci zacijeljenih rana posjećuju sa riječima zahvalnosti.

Iz toliko teških i napornih radnih dana zamolili smo doktoricu Bogdanu da nam se na momenat priseti najtežeg dana.
„Jedan od tih teških dana ostaon i jeduboko urezan u dušu. Bio je to osmi juni kada su stizali ranjeni sa fronta i to u većem broju. Lik mladog borca iz Velike Sočanice  nikada neću zaboraviti. Imao je tešku povredu grudnog koša i donje vilice, bio je pri svjestiali nije mogao  da govori. Dokumenta nije imao kod sebe, a valjalo je sve evidentirati. Na moje pitanje , zna li da piše, odgovorio je treptanjem
očiju. Na svesci je napisao da se zove Đukić Stanimir. Pogled muje govorio sve-
sretan je što je živ”,
— Uspjesi su zajednički, a time i pohvale koje stižu na adrese zaposlenih na Vašem odelu?
— Za sve što je učinjeno na ovom odjelu za naše ranjenike, pored mene ljekara, iz vanredne hirurške ekipe iz Banje Luke, veliku ulogu imale su moje medicinske sestre, koje su neumorno danonoćno bdjele nad našim ranjenicima. Iz početka nadzorna sestra na odjelu bila je Brankica Pehar, da bi kasnije došla Nada Segić, a nakon povratka sa ratišta, u septembru mi je došla Gordana Preradović“. U smjenskom radu smenjivalo se 12 sestara: Ranka Mitrić, Drenka Raković. Ljubinka Cvijanović, Milica Bunić, Veselinka Кnežević, Verica Humanjuk, Snježena Panzalović, Slađana Božunović, Ljiljana Sarić,Radosava Кuzmanović, Borka Grumić i Milica Mitrović, a za nivo higijene na odjelu brinule su se naše pomoćne radnice,takođe, danonoćno: Gordana Lakić, Ivananka Ćetojević, Ljubinka Keser, Ljubica Radonjić, Gospa Deket i Petra Živković.

-Da se prisjetimo nekih od boraca  koji su u toj bolnici uspješno oporavljeni.

U ovoj ratnoj hiruškoj bolnici naši hirurzi radili su najsloženije operacije. Imali smo takav slučaj  da su kod jednog borca izvadili metak iz zida desne srčane komore  i sadase pacijent  uspješno oporavlja. Imam dragih likova  naših boraca doji su mi ostali u sjećanju: Milorad Radić iz Dervente; Petar Radanović iz M.Sočaniie,  Marinko Dumanić iz Drijena, Petar Cvjetković iz Modriče. Milutin Simić iz Prnjavora. Dušan Gavrić iz Teslića. Novak Nović iz Osinje, Aleksandar Sredojević iz Gradiške, Mara Milanković iz Osinje,  Goran Docić i Ljubiša Кljunić iz Mravice. Petar Кresojević iz Vijačana. Milorad Žunić iz Кremne, Slobodan Кovačević iz Dervente. Nebojša Branković iz Dubice, Nedeljko Pezerović iz Husrpovaca,  Vojko Vukajlović iz Кulaša ,Marko Novaković. iz V, Sočanice. Ljubomir Gvozdenović iz Кalenderovaca,  Zoran Miljević iz Gline, Milić Nenad iz Кnina i mnogi drugi.

Sada, svakodnevno u moju ordinaciju pristižu oporavljeni ranjenici da vide kako sam, kako su sestre. I na ulici susrećem svoje borce i to su mi veoma dragi susreti, kada ociećaš zahvalnost za pruženo – to je ipak najveća nagrada za čovjeka, „ističe doktorica Bogdana Vrhavac, šef odjela u prnjavorskoj bolnici.

Okupljanje boraca 1. bataljona

U Prnjavoru osnovano  deveto udruženje građana iz Odbrambeno-otadžbinskog rata RS u opštini.

OSNOVANO UDRUŽENJE PRVI BATALJON PRNJAVORSKE BRIGADE

video. klikni na sliku

Danas je u  Prnjavoru,  pored Boračke organizacije opštine, Opštinske organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalh civila, Udruženje RVI opštine, Udruženje „Vukovi sa Vučijaka“, Udruženje građana „Veterani RS“, Udruženje djece poginulih boraca VRS, Opštinski odbor starješina VRS, Udruženje građana “ Veterani Odbrambeno- otadžbinskog rata“,  osnovano i  Udruženje “ Prvi bataljon Prnjavorske brigade“, sa ciljem okupljanje boraca,  njegovanje tradicija i doprinosa u Odbrambeno-otadžbinskom ratu RS i sjećanje na ratni put bataljona i poginule borce.

Skupština Udruženja 1.lpb lpbr Prnjavor

Predsjednik udruženja Brane Tubak, istinski borac prve kategorije, pripadnik Prnjavorske brigade od formiranja do kraja rata i komandant prvog bataljona. Potpredsjednici su Siniša Modić i Branko Deket, isto borci prve kategorije.

Prvi bataljon ima najduži ratni put od ratišta u Zapadnoj Slavoniji, 1991. do kraja rata u Prnjavorskoj brigadi. Prema prikupljenim podacima,  ukupno je bilo 830 raspoređenih boraca u ratu,  što mobilizacijom i popunom boraca iz drugiih jedinica VRS.   Broj boraca koji su prošli kroz bataljon po raznim osnovama je preko 1000 boraca. 

U odnosu na broj raspoređenih boraca u bataljonu gubici u toku rata iznosili su 48% brojnog stanja raspoređenih: poginulih 55, nestalih 4, samoubistvo 3, zarobljavanje, živi razmijenjeni 3, bolest 46, samoranjavanje 8, povreda 55 i ranjenih 228 boraca.

Poslije rata umrlo je 63 boraca bataljona: kategorisanih u 1. kategoriju 22, u drugu 3, treću 5, četvrtu 3, petu 2, šestu 5 i sedmu 10 boraca, 11 boraca nije kategorisano. U kategoriji RVI : druge kategorije 1, četvrte 2, pete 1, šeste2, osme 1 i devete kategorije 4 umrla borca bataljona. Nastavite sa čitanjem