
Arhive oznaka: JNA


Spisak poginulih i nestalih pripadnika JNA i TO
Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor
od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]
48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE
2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika
U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor
Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini, uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor
Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.
Prema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.

mobilizacija
U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili. Nastavite sa čitanjem

Stradanje
Sjećanje na žrtve pripadnika TO opštine
U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika vode kao bolesni borci.
Ukupni gubici OS JNA i TO iznosili su 343 žrtve. vojnika 263, podoficira 59 i oficira 21.
grupa | Svega | % | vojnici | podoficiri | oficiri |
---|---|---|---|---|---|
ranjeni | 106 | 30,90% | 86 | 13 | 7 |
povređeni | 30 | 8,75% | 22 | 6 | 2 |
samoranjavanje | 2 | 0,58% | 1 | 1 | |
bolesni | 146 | 42,57% | 100 | 36 | 10 |
pogoršanje | 1 | 0,29% | 1 | ||
zarobljeni | 2 | 0,58% | 2 | ||
poginuli | 54 | 15,74% | 49 | 3 | 2 |
nestali | 2 | 0,58% | 2 | ||
Ukupno | 343 | 100,00% | 263 | 59 | 21 |
Pregled žrtava TO opštine: 7 poginulih, 48 ranjenih i 24 povrijeđenih pripadnika TO opštine. Bolesnih 122
jedinica | Svega | % | poginuLI | ranJENI | samorAnj. | povrijeĐ. | bolesNI |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Odred TO | 5 | 2,46% | 1 | 4 | |||
87 | 42,86% | 3 | 1 | 1 | 11 | 71 | |
2.OdTO i JTO | 68 | 33,50% | 14 | 1 | 8 | 45 | |
11 | 5,42% | 3 | 6 | 1 | 1 | ||
5 | 2,46% | 4 | 1 | ||||
27 | 13,30% | 1 | 23 | 2 | 1 | ||
Ukupno | 203 | 100,00% | 7 | 48 | 2 | 24 | 122 |
Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca.
jedinica | Svega | % | MES-a | oboljenja | streljačko | udes/udar |
---|---|---|---|---|---|---|
Odred TO | 5 | 2,46% | 4 | 1 | ||
87 | 42,86% | 4 | 71 | 3 | 9 | |
68 | 33,50% | 16 | 44 | 4 | 4 | |
2.OdTO i JTO | 11 | 5,42% | 8 | 1 | 2 | |
5 | 2,46% | 2 | 2 | 1 | ||
27 | 13,30% | 22 | 1 | 3 | 1 | |
ukupno | 203 | 100,00% | 52 | 121 | 12 | 18 |
Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo, 9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.
Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška
Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u Hrvatskoj [1]
Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.
Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.
Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.
Svega | % | Derventa | Nova Gradiška | Prnjavor |
---|---|---|---|---|
160 | 78,82% | 150 | 10 | |
2 | 0,99% | 1 | 1 | |
23 | 11,33% | 21 | 2 | |
4 | 1,97% | 4 | ||
1 | 0,49% | 1 | ||
1 | 0,49% | 1 | ||
1 | 0,49% | 1 | ||
5 | 2,46% | 5 | ||
4 | 1,97% | 4 | ||
2 | 0,99% | 2 | ||
203 | 100,00% | 37 | 151 | 15 |
U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.
Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:
jedinica | Svega | % | poginuli | ranjeni | samoranj. | povrije. | bolesni |
---|---|---|---|---|---|---|---|
OdTO | 5 | 2,46% | 1 | 4 | |||
OdTO | 87 | 42,86% | 3 | 1 | 1 | 11 | 71 |
OdTO | 68 | 33,50% | 14 | 1 | 8 | 45 | |
OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
2.OdTO | 5 | 2,46% | 1 | 3 | 1 | ||
pdv | 5 | 2,46% | 2 | 3 | |||
2.OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
hab | 1 | 0,49% | 1 | ||||
larv | 1 | 0,49% | 1 | ||||
lpav | 1 | 0,49% | 1 | ||||
rjVV | 1 | 0,49% | 1 | ||||
OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
2.OdTO | 17 | 8,37% | 1 | 16 | |||
hab | 3 | 1,48% | 3 | ||||
PbTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
rjVV | 3 | 1,48% | 3 | ||||
tomz | 2 | 0,99% | 1 | 1 | |||
ukupno | 203 | 100,00% | 7 | 48 | 2 | 24 | 122 |
Prema kategoriji [2] i ratnoj jedinici, najviše pogođeni dio tijela: ektremiteti 49 ili 24 odsto, glava i vrat 9, grudni koš 13, kičma 2, trbuh 6, internističe bolesti 49, neuropsihijatrijske bolesti 31, zarazne 6, i ostala oboljenja.
Kategorija | jedinica | Svega | % | poginuo | rana | samoran | povreda | bolest |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ekstremiteti | OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Neuropsihijatrijske bolesti | OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Zarazni bolesnici | OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) | OdTO | 2 | 0,99% | 2 | ||||
Glava i vrat | OdTO | 2 | 0,99% | 2 | ||||
Grudni koš | OdTO | 2 | 0,99% | 1 | 1 | |||
Trbuh i karlica | OdTO | 3 | 1,48% | 2 | 1 | |||
Kičma | OdTO | 2 | 0,99% | 1 | 1 | |||
Ekstremiteti | OdTO | 9 | 4,43% | 1 | 1 | 6 | 1 | |
Internističke bolesti | OdTO | 32 | 15,76% | 1 | 31 | |||
Neuropsihijatrijske bolesti | OdTO | 16 | 7,88% | 16 | ||||
Zarazni bolesnici | OdTO | 14 | 6,90% | 14 | ||||
Ostala oboljenja (očni,ušni, kožni) | OdTO | 7 | 3,45% | 7 | ||||
Glava i vrat | OdTO | 5 | 2,46% | 5 | ||||
Grudni koš | OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | OdTO | 13 | 6,40% | 8 | 1 | 3 | 1 | |
Internističke bolesti | OdTO | 16 | 7,88% | 16 | ||||
Neuropsihijatrijske bolesti | OdTO | 13 | 6,40% | 13 | ||||
Zarazni bolesnici | OdTO | 3 | 1,48% | 3 | ||||
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) | OdTO | 17 | 8,37% | 5 | 12 | |||
Internističke bolesti | 1.OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | 2.OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | 2.OdTO | 4 | 1,97% | 3 | 1 | |||
Glava i vrat | pdv | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | pdv | 3 | 1,48% | 2 | 1 | |||
Ekstremiteti | pdv | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | 2.OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | hab | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | larv | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | lpav | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | rjVV | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Neuropsihijatrijskebolesti | OdTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | 2.OdTO | 3 | 1,48% | 1 | 2 | |||
Trbuh i karlica | 2.OdTO | 2 | 0,99% | 2 | ||||
Ekstremiteti | 2.OdTO | 12 | 5,91% | 12 | ||||
Ekstremiteti | hab | 3 | 1,48% | 3 | ||||
Ekstremiteti | PbTO | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Glava i vrat | rjVV | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Grudni koš | rjVV | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | rjVV | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Trbuh i karlica | tomz | 1 | 0,49% | 1 | ||||
Ekstremiteti | tomz | 1 | 0,49% | 1 | ||||
ukupno | 203 | 100,00% | 7 | 48 | 2 | 24 | 122 |
311 žrtava rata pripadnika sa područja opštine,domicili ili 7% od brojnog stanja TO opštine, odnosno 68,39% od ukupno stradalih na području opštine do 20.maja 1992. godine. JNA 116 pripadnika ili 37% i 195 TO opštine sa 63% žrtava.[2]
Svega | poginulih | ranjenih | samoranjavanje | povrijeđenih | bolesnih | nestalih |
---|---|---|---|---|---|---|
311 | 47 | 100 | 2 | 29 | 131 | 2 |
Po kategoriji pripadnika, 2 oficira, 4 podoficira i 41 vojnika iz rezervnog sastava.
U istoriji Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor ostaće upamćeno i po 7 boraca, odnosno 47 junaka JNA opštine , koji su u odbrani otadžbine dali sve što su mogli, dali svoje živote. Sjećanje na herojske poginule i tuge za poginulim junacima neprebolne za 626 poginulih tokom rata sa opštine Prnjavor. Tragedija do tragedije i za 4 porodice sa opštine sa dva poginula borca Vojske Republike Srpske.
Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.
Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.
[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)
Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine
Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .
Opština | Svega | % | poginuli | nestali | ranjeni | povrede |
---|---|---|---|---|---|---|
Banja Luka | 1 | 0,29% | ||||
Benkovac | 1 | 0,29% | 1 | |||
Bihać | 4 | 1,17% | 2 | 2 | ||
Borovo | 1 | 0,29% | 1 | |||
Bosanska Krupa | 1 | 0,29% | 1 | |||
Brač | 1 | 0,29% | 1 | |||
Brod | 1 | 0,29% | 1 | |||
Derventa | 72 | 20,99% | 12 | 55 | 4 | |
Doboj | 2 | 0,58% | 1 | |||
Dubrovnik | 1 | 0,29% | 1 | |||
Glamoč | 2 | 0,58% | 1 | 1 | ||
Glina | 1 | 0,29% | 1 | |||
Gradiška | 2 | 0,58% | ||||
Grahovo | 1 | 0,29% | ||||
Han Pijesak | 1 | 0,29% | 1 | |||
Jasenovac | 3 | 0,87% | 3 | |||
Karlovac | 2 | 0,58% | ||||
Kneževo | 1 | 0,29% | ||||
Kupres | 14 | 4,08% | 12 | |||
Lipik | 3 | 0,87% | 1 | 2 | ||
Lipovac | 1 | 0,29% | 1 | |||
Ljubiško | 1 | 0,29% | ||||
Mostar | 1 | 0,29% | ||||
Nova Gradiška | 161 | 46,94% | 5 | 19 | 17 | |
Novska | 4 | 1,17% | 3 | 1 | ||
Okučani | 8 | 2,33% | 4 | 1 | 3 | |
Otočac | 1 | 0,29% | ||||
Pakrac | 4 | 1,17% | 2 | 2 | ||
Petrovac | 1 | 0,29% | 1 | |||
Prnjavor | 21 | 6,12% | 3 | 2 | 4 | |
Psunj | 1 | 0,29% | 1 | |||
Sarajevo | 4 | 1,17% | 3 | |||
Šibenik | 1 | 0,29% | 1 | |||
Sisak | 2 | 0,58% | 1 | 1 | ||
Sombor | 1 | 0,29% | ||||
Tenj | 2 | 0,58% | 2 | |||
Teslić | 1 | 0,29% | ||||
Tuzla | 2 | 0,58% | 1 | 1 | ||
Vukovar | 7 | 2,04% | 2 | 4 | 1 | |
Zavidovići | 4 | 1,17% | 1 | 2 | ||
Ukupno | 343 | 100,00% | 54 | 2 | 107 |
Prema vojnoj pošti JNA i TO:
Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor
Vojna pošta | Svega | % | poginuli | nestali | ranjeni | povrede |
---|---|---|---|---|---|---|
1318/6 Knin | 1 | 0,29% | 1 | |||
1455 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
1524 Han Pijesak | 1 | 0,29% | 1 | |||
1552 Beograd | 1 | 0,29% | 1 | |||
1709 Svilajnac | 1 | 0,29% | 1 | |||
2460/11 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
2875/38 Vršac | 1 | 0,29% | 1 | |||
3164 Derventa | 32 | 9,33% | 8 | 19 | 4 | |
3193 Prnjavor | 2 | 0,58% | 1 | 1 | ||
3326 Mrkonjić Grad | 1 | 0,29% | 1 | |||
3363 Banja Luka | 2 | 0,58% | ||||
3422 Banja Luka | 2 | 0,58% | 2 | |||
4022 Banja Luka | 2 | 0,58% | 2 | |||
4352 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
4470 Drvar | 1 | 0,29% | 1 | |||
4795 Beograd | 4 | 1,17% | 4 | |||
4795 Sombor | 1 | 0,29% | ||||
6372 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
6817 Banja Luka | 2 | 0,58% | 2 | |||
7001/34 Srbac | 1 | 0,29% | 1 | |||
7015 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
7029 Petrovo | 1 | 0,29% | 1 | |||
7039 Banja Luka | 2 | 0,58% | ||||
7057 Doboj | 1 | 0,29% | ||||
7161 Bileća | 1 | 0,29% | 1 | |||
7312 Petrovo | 1 | 0,29% | 1 | |||
7322 Banja Luka | 2 | 0,58% | 1 | |||
7327 Sarajevo | 1 | 0,29% | 1 | |||
7404 Kneževo | 1 | 0,29% | ||||
7421 Sanski Most | 2 | 0,58% | 2 | |||
7440 Drvar | 1 | 0,29% | 1 | |||
7446 Drvar | 2 | 0,58% | 2 | |||
7454-1 Mostar | 1 | 0,29% | 1 | |||
7463 Petrovac | 2 | 0,58% | 2 | |||
7484 Banja Luka | 1 | 0,29% | ||||
7500 Glamoč | 1 | 0,29% | 1 | |||
7512 Lukavica | 1 | 0,29% | 1 | |||
7529 Kupres | 1 | 0,29% | 1 | |||
7531 Grahovo | 1 | 0,29% | ||||
7577 Sarajevo | 1 | 0,29% | 1 | |||
7954 Tuzla | 2 | 0,58% | 1 | 1 | ||
8164 Maribor | 1 | 0,29% | 1 | |||
8304 Banja Luka | 1 | 0,29% | 1 | |||
8840 Banja Luka | 167 | 48,69% | 5 | 20 | 18 | |
8860 Sarajevo | 1 | 0,29% | ||||
9062 Pakrac | 1 | 0,29% | 1 | |||
9162 Prijedor | 2 | 0,58% | 1 | |||
9162 TO Okučani | 5 | 1,46% | 3 | 1 | 1 | |
9227/7 Glina | 1 | 0,29% | 1 | |||
T-22206 Prnjavor | 56 | 16,33% | 7 | 36 | 3 | |
TO Borovo | 1 | 0,29% | 1 | |||
TO Knin | 1 | 0,29% | 1 | |||
TO Kostajnica | 1 | 0,29% | 1 | |||
TO Kupres | 13 | 3,79% | 10 | |||
TO Novska | 1 | 0,29% | 1 | |||
TO Okučani | 4 | 1,17% | 4 | |||
TO Sisak | 1 | 0,29% | 1 | |||
Ukupno | 343 | 100,00% | 54 | 2 | 107 | 30 |
[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102
[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina
Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).
- major Žika – Živojin Kuzmanović
- 1991.
- Nastić Slavica

Starješine VRS
Brojne starješine VRS sa područja opštine Prnjavor u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata
I sam sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]
Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja opštine Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.
Inače, starješina VRS je vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]
Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]
- pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
- artiljerija: komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
- OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
- inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
- avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
- ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
- v eza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.
Prema dosad prikupljenim podacima sa područja opštine u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 2.051 starješina u 118 vojnih pošta JNA, TO , MUP, SOiO i VRS.
Komandne duznosti | Svega | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | 1996. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
komandant brigade | 6 | 1 | 4 | 1 | |||
zamjenik komandanta brigade-NŠ | 3 | 2 | 1 | ||||
pomoćnik komandanta brigade | 70 | 3 | 38 | 5 | 10 | 8 | 6 |
komandant bataljona | 60 | 5 | 30 | 8 | 5 | 8 | 4 |
zamjenik komandanta bataljona | 51 | 5 | 15 | 9 | 9 | 8 | 5 |
pomoćnik komandanta bataljona | 136 | 8 | 61 | 17 | 18 | 19 | 13 |
komandir čete | 285 | 20 | 147 | 31 | 35 | 33 | 19 |
zamjenik komandira čete | 148 | 4 | 71 | 21 | 22 | 14 | 16 |
komandir voda | 868 | 47 | 432 | 110 | 109 | 98 | 72 |
zamjenik komandira voda | 80 | 2 | 40 | 10 | 16 | 6 | 6 |
referenti | 174 | 7 | 97 | 18 | 22 | 14 | 16 |
četne/baterijske starješine | 108 | 3 | 48 | 16 | 14 | 16 | 11 |
komandir samostalnog odjeljenja | 62 | 7 | 29 | 4 | 10 | 6 | 6 |
Ukupno | 2.051 | 112 | 1.014 | 249 | 271 | 230 | 175 |
U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 112 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.014 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.
1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.
Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.
Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 305 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine:
- pukovnik 2
- potpukovnik 5
- major 31
- kapetan 1 klase 15
- kapetan 45
- poručnik 136, i
- potporučnik 40,
- broj podoficira 670 ili 5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.
Uprava GŠ VRS za OMP da je brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)
Prema rasporedu brojno stanje oficira sa područja opštine Prnjavor je bilo:
- VRS 254
- JNA 6
- TO 16
- MUP 3
- PVL 17
Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 47. U VRS ostalo je oko 28 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 144 podoficira i oficira.
Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.
Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81) Nastavite sa čitanjem

Borbene aktivnosti 327.mtbr
Formiranje 327. motorizovane brigade
Formiranje ratne brigade izvršeno je u februaru 1992. godine u jako nepovolnim uslovima.

kasarna
Brojno stanje brigade na rasporedu bilo je 792 pripadnika od prvih pozivanja 5.10.1991. godine sa područja opštine Prnjavor do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine. Nastavite sa čitanjem

Ratni put 27.mtbr i 1.mtb
Kratak prikaz ratnog puta i brojnog stanja 27.motorizovane brigade 1.KK VRS i njenog 1.mtb, Motajičkog bataljona
30 godina od Bratunačkog ratišta
BORCI POSAVINE
Počekom rata 1991.godine 5. odnosno 1.krajiški korpus imao je nekoliko jedinica koji su bili u sastavu JNA. Opština Prnjavor po planovima popune popunjavala je 6 jedinica korpusa: 3 pozadinske jedinice-PoB i 3 manevarske jedinice JNA:
- 14.pozadinska baza JNA u Krčmaricama, skladište MES i municije, Trapistima i Mali logor, mobilisano 129;
- 188. pontonjeriski bataljon sa razrezom od 2 v/o a mobilisano je 5 pripadnika;
- 293. inžinjerijski puk sa razrezom od 333 v/o, a mobilisano je 143 pripadnika, i
- 329.okbr sa razrezom od 30 v/o, a mobilisano 146 pripadnika.
- plan je bio 691 v/o, a mobilisano 421 v/o u 5. KK.
U 7.tuzlanskom korpusu JNA, opština je popunjavala dvije jedinice:
- 327.mtbr, vojne pošte 3164 Derventa sa najvećim planom popune sa opštine u razrezu od 935 v/o i to: 26 oficira, 31 podoficira i 878 vojnika, dok je mobilisano 976 pripadnika;
- motorizovani bataljon, vojne pošte 6510 Derventa, kasnije Osinjska lpbr u planu popune sa 131 v/o, a mobilisano 5 v/o.
- plan je 691 v/0, a mobilisano 981 pripadnika u 7.K JNA[1] .
- Ukupno mobilisamo u jedinice JNA sa područja opštine , prema prikupljenim podacima, 1.402 pripadnik i kroz popunu iz drugih jedinica 153 borca. Ukupno raspoređeno u JNA 1.555 boraca. Kroz jedinice JNA prekomandama prošlo je još 215 boraca. Kroz jedinice prošlo i na rasporedu bilo 1.770 boraca sa područja opštine.
327.mtbr radila je i postojala još u vijeme JNA u Derventi, imala svoju formaciju, i u
početku nakon formiranja i ulaska rezervnog sastava imala značajnu ulogu u odbrani sjevernog dijela Republike Srpske.
Nakon mobilizacije jedinica 5.korpusa JNA i njihovo angažovanje na Zapadno-Slavonskom ratištu, 5.10.1991. godine počelo je pozivanje vojnih obveznika sa opštine na tz.4 mjeseca rezerve u 327.mtbr u kasarnu Derventa.http://lpbr-prnjavor.info/30-godine-od-mobilizacije-u-opstini-prnjavor/
„Do sada je bilo dosta polemike o mjestu i ulozi brigade u 1.KK, posebno u TG-3. Radi objavljivanja ocjene rada jedinice potrebno je analizom dosadašnjih dejstava doći do pokazatelja o dosadašnjem periodu života i aktivnosti. Poznato je da brigada nije uspela sprovesti mobilizaciju[1] , te daje formiranjem TO stvoreno jezgro za brigadu. Sve specifičnosti treba objasniti od učesnika i to od samog početka rata, posebno sa ratnim putem svojih jedinica što realnije i sa jasnim pokazateljima“. Pukovnik Stanko Baltić, komandant 327. mtbr; Naređenje u kome traži podatke za istorijsku građu Nastavite sa čitanjem

Mobilizacija JNA
Pregled izvršene mobilizacije RJ JNA po VES-u:
VES | Svega | % | 3164 Derventa | 3780 Banja Luka | 4352 Banja Luka | 5290 Banja Luka | 6510 Derventa | 6817 Banja Luka | 8840 Banja Luka | 9396 Banja Luka |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
11101 | 720 | 51,39% | 627 | 13 | 17 | 2 | 2 | 49 | 10 | |
11102 | 9 | 0,64% | 7 | 1 | 1 | |||||
11103 | 11 | 0,79% | 9 | 1 | 1 | |||||
11104 | 9 | 0,64% | 9 | |||||||
11105 | 16 | 1,14% | 15 | 1 | ||||||
11107 | 12 | 0,86% | 9 | 1 | 2 | |||||
11108 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11117 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11119 | 22 | 1,57% | 21 | 1 | ||||||
11121 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
11122 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11201 | 16 | 1,14% | 16 | |||||||
11205 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11207 | 6 | 0,43% | 6 | |||||||
11209 | 3 | 0,21% | 2 | 1 | ||||||
11214 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11217 | 8 | 0,57% | 8 | |||||||
11221 | 4 | 0,29% | 3 | 1 | ||||||
11223 | 5 | 0,36% | 2 | 3 | ||||||
11301 | 27 | 1,93% | 25 | 2 | ||||||
11304 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11314 | 5 | 0,36% | 3 | 2 | ||||||
11323 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
11326 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11401 | 19 | 1,36% | 2 | 17 | ||||||
11402 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11403 | 5 | 0,36% | 3 | 2 | ||||||
11404 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11405 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11406 | 7 | 0,50% | 2 | 5 | ||||||
11408 | 3 | 0,21% | 1 | 2 | ||||||
11410 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11411 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11451 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
11452 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11701 | 77 | 5,50% | 4 | 1 | 68 | 4 | ||||
11702 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11704 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
11706 | 4 | 0,29% | 1 | 3 | ||||||
11707 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11709 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11713 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11725 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11740 | 5 | 0,36% | 4 | 1 | ||||||
11741 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
11749 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11801 | 16 | 1,14% | 13 | 1 | 1 | 1 | ||||
11808 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
11812 | 13 | 0,93% | 8 | 1 | 3 | 1 | ||||
11815 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11901 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
11903 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12101 | 4 | 0,29% | 1 | 1 | 2 | |||||
12102 | 6 | 0,43% | 2 | 2 | 2 | |||||
12103 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
12105 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12106 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12107 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
12108 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12110 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12117 | 3 | 0,21% | 1 | 1 | 1 | |||||
12118 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12119 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12123 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12126 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
12143 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
121o2 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12210 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12401 | 17 | 1,21% | 2 | 1 | 11 | 3 | ||||
12402 | 4 | 0,29% | 1 | 2 | 1 | |||||
12403 | 33 | 2,36% | 15 | 7 | 3 | 7 | 1 | |||
12412 | 6 | 0,43% | 6 | |||||||
12413 | 8 | 0,57% | 8 | |||||||
12417 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
12418 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12501 | 14 | 1,00% | 9 | 4 | 1 | |||||
12601 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
12701 | 103 | 7,35% | 38 | 14 | 2 | 6 | 1 | 28 | 8 | 6 |
21001 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21102 | 8 | 0,57% | 5 | 1 | 1 | 1 | ||||
21302 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21402 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21701 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
21702 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21801 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21802 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21812 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21815 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21901 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
21902 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
22141 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
22401 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
22503 | 3 | 0,21% | 2 | 1 | ||||||
22701 | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
31001 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
31101 | 3 | 0,21% | 2 | 1 | ||||||
31102 | 52 | 3,71% | 47 | 1 | 4 | |||||
31202 | 5 | 0,36% | 5 | |||||||
31209 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
31302 | 5 | 0,36% | 4 | 1 | ||||||
31402 | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
31701 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
31702 | 8 | 0,57% | 8 | |||||||
31801 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
31805 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
32501 | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
32701 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
32702 | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
Ukupno | 1401 | 100,00% | 976 | 37 | 3 | 68 | 5 | 143 | 145 | 24 |
Najviše mobilisanih ima u rodu pješadije na dužnosti strelca 720 boraca, kod podoficira 7 pješadije i oficira pješadije 52 borca.
Pregled izvršene mobilizacije RJ JNA po činu:
Čin | Svega | % | 3164 Derventa | 3780 Banja Luka | 4352 Banja Luka | 5290 Banja Luka | 6510 Derventa | 6817 Banja Luka | 8840 Banja Luka | 9396 Banja Luka |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
voj | 1019 | 72,73% | 683 | 29 | 3 | 61 | 5 | 105 | 111 | 22 |
voj-d | 18 | 1,28% | 15 | 3 | ||||||
raz | 59 | 4,21% | 47 | 2 | 6 | 4 | ||||
des | 146 | 10,42% | 112 | 3 | 3 | 13 | 14 | 1 | ||
mlv | 23 | 1,64% | 19 | 4 | ||||||
vod | 65 | 4,64% | 51 | 2 | 5 | 7 | ||||
v1k | 8 | 0,57% | 4 | 1 | 1 | 1 | 1 | |||
stv | 25 | 1,78% | 15 | 2 | 1 | 4 | 3 | |||
stv1k | 2 | 0,14% | 2 | |||||||
zast | 1 | 0,07% | 1 | |||||||
ppor | 7 | 0,50% | 5 | 1 | 1 | |||||
por | 11 | 0,79% | 8 | 1 | 2 | |||||
kap | 3 | 0,21% | 3 | |||||||
k1k | 12 | 0,86% | 11 | 1 | ||||||
maj | 2 | 0,14% | 1 | 1 | ||||||
ukupno | 1.401 | 100,00% | 976 | 37 | 3 | 68 | 5 | 143 | 145 | 24 |
Od podoficira najviše bilo vodnika 65, a od oficira kapetana 1 klase 12
Pregled izvršene popune ratnih jedinica JNA na području opštine:
Vojna pošta | svega | % | mobilizacija | popuna |
---|---|---|---|---|
3164 Derventa | 1108 | 71,35% | 976 | 132 |
3780 Banja Luka | 37 | 2,38% | 37 | |
4352 Banja Luka | 5 | 0,32% | 3 | 2 |
5290 Banja Luka | 69 | 4,44% | 68 | 1 |
6510 Derventa | 5 | 0,32% | 5 | |
6817 Banja Luka | 143 | 9,21% | 143 | |
8840 Banja Luka | 162 | 10,43% | 145 | 17 |
9396 Banja Luka | 24 | 1,55% | 24 | |
Ukupno | 1.553 | 100,00% | 1401 | 152 |
Pregled mobilisanih boraca JNA prema mjestu stanovanja:
naselje | Svega | % | vojnici | podoficiri | oficiri |
---|---|---|---|---|---|
Babanovci | 25 | 1,78% | 21 | 4 | |
Banja Luka | 1 | 0,07% | 1 | ||
Brezik | 3 | 0,21% | 3 | ||
Čelinac | 5 | 0,36% | 4 | 1 | |
Čivčije | 8 | 0,57% | 6 | 2 | |
Čorle | 15 | 1,07% | 13 | 2 | |
Crkvena | 13 | 0,93% | 13 | ||
Derventa | 3 | 0,21% | 3 | ||
Doboj | 4 | 0,29% | 2 | 2 | |
Doline | 1 | 0,07% | 1 | ||
Donja Ilova | 25 | 1,78% | 23 | 2 | |
Donja Mravica | 21 | 1,50% | 19 | 2 | |
Donji Galjipovci | 16 | 1,14% | 13 | 2 | 1 |
Donji Palačkovci | 25 | 1,78% | 22 | 2 | 1 |
Donji Smrtići | 48 | 3,43% | 44 | 4 | |
Donji Štrpci | 76 | 5,42% | 65 | 10 | 1 |
Donji Vijačani | 49 | 3,50% | 47 | 2 | |
Drenova | 20 | 1,43% | 18 | 2 | |
Gajevi | 6 | 0,43% | 6 | ||
Galjipovci | 1 | 0,07% | 1 | ||
Gornja Ilova | 28 | 2,00% | 26 | 1 | 1 |
Gornja Mravica | 26 | 1,86% | 24 | 1 | 1 |
Gornji Galjipovci | 8 | 0,57% | 7 | 1 | |
Gornji Grabik | 2 | 0,14% | 1 | 1 | |
Gornji Palačkovci | 57 | 4,07% | 48 | 7 | 2 |
Gornji Smrtići | 91 | 6,50% | 87 | 2 | 2 |
Gornji Štrpci | 50 | 3,57% | 43 | 4 | 3 |
Gornji Vijačani | 42 | 3,00% | 37 | 4 | 1 |
Grabik Ilova | 20 | 1,43% | 18 | 2 | |
Gusak | 10 | 0,71% | 10 | ||
Hrvaćani | 11 | 0,79% | 9 | 1 | 1 |
Jadovica | 7 | 0,50% | 5 | 2 | |
Jasik | 1 | 0,07% | 1 | ||
Karać | 4 | 0,29% | 4 | ||
Kokori | 12 | 0,86% | 8 | 1 | 3 |
Kremna | 34 | 2,43% | 31 | 1 | 2 |
Kulaši | 9 | 0,64% | 8 | 1 | |
Lišnja | 4 | 0,29% | 3 | 1 | |
Lužani | 15 | 1,07% | 12 | 2 | 1 |
Maćino brdo | 9 | 0,64% | 8 | 1 | |
Mlinci | 10 | 0,71% | 9 | 1 | |
Mračaj | 8 | 0,57% | 7 | 1 | |
Mravica | 2 | 0,14% | 2 | ||
Naseobina Hrvaćani | 3 | 0,21% | 2 | 1 | |
Naseobina Lišnja | 2 | 0,14% | 2 | ||
Novo Selo | 3 | 0,21% | 3 | ||
Okolica | 26 | 1,86% | 21 | 4 | 1 |
Orašje | 7 | 0,50% | 6 | 1 | |
Otpočivaljka | 10 | 0,71% | 9 | 1 | |
Paramije | 8 | 0,57% | 8 | ||
Pečeneg Ilova | 49 | 3,50% | 41 | 7 | 1 |
Popovići | 23 | 1,64% | 20 | 3 | |
Potočani | 14 | 1,00% | 10 | 3 | 1 |
Prnjavor | 267 | 19,06% | 201 | 46 | 20 |
Prosjek | 25 | 1,78% | 24 | 1 | |
Puraći | 1 | 0,07% | 1 | ||
Ratkovac | 26 | 1,86% | 21 | 1 | 4 |
Šarinci | 26 | 1,86% | 22 | 4 | |
Šereg Ilova | 11 | 0,79% | 7 | 3 | 1 |
Šibovska | 10 | 0,71% | 9 | 1 | |
Skakavci | 13 | 0,93% | 11 | 2 | |
Srpovci | 4 | 0,29% | 3 | 1 | |
Velika Ilova | 28 | 2,00% | 24 | 4 | |
Vršani | 20 | 1,43% | 19 | 1 | |
Ukupno | 1.401 | 100,00% | 1.194 | 153 | 54 |
Zaključak
U odnosu na kraj rata 1995.[3] , Opština je 31.12.1995. godine prema evidenciji OMO u odnosu na ukupan broj stanovnika opštine od 45.995, imala 11.987 v/o u evidenciji ili 26,06%. Rapoređeno u VRS 4.382 lica ili 73,30%. Ukupno rapoređenih u strukture odbrane RS 5.978 ili 49,87% u odnosu na broj v/o.
Izbačeno iz stroja: 361 poginuli i 1.575 ranjenih, što iznosi 35,94% u odnosu na broj v/o, odnosno 3,4% u odnosu na broj stanovnika samo su opštine Sanski Most 6,8%, Kneževo 5,3%, Kotor Varoš 3,7%, Prijedor i Čelinac 3,5% imale više gubitaka.
[1] Prema pregledu planova razvoja RJ i ostalih struktura u opštini Prnjavor 1991. godini ukupan razrez iznosio je 2.085 ljudstva i 96 motornih vozila.
[2] Sajt Vlade RS_MRBIZ, 7.3.2017. godine, odnosno podaci iz Informacije o ostvarivanju prava porodica poginulih i nestalih boraca, ratnih vojnih invalida, boraca i civilnih žrtava rata u opštini Prnjavor, koju je skupština opštine usvojila na 2. sjednici održanoj 15.12.2016. godine.
U sastavu TO opštine (T-22206) u 2.Odredu TO opštine na platnom spisku za period od 16-30.4.1992. godine i tokom maja, nalazili su se i pripadnici 1.mtb 77 lica, 2.mtb 278 lica 327.mtbr i 1. čete TO iz Trstenaca, opština Derventa u brojnom stanju od 204 pripadnika, u četri voda, vezi, poz.odjeljenju, vod Pjevalovac, i vod mb82mm i 120mm.
[3] Izvještaj obuhvata opštine regije za popunu jedinica 1.KK :Banja Luka, Gradiška, Kneževo, Kozarska Dubica, Kotor varoš, Laktaši, Novi Grad, prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Srbac, S.Kostajnica i Čelinac. Ukupno 514.528 stanovnika, 132.414 broj v/o u evidenciji , što čini 26%, dok je 63.437 bilo raspoređeno u VRS. preko 60% u odnosu na broj v/o. Broj izbačenih i stroja je 14.177, poginulih 3.944 i ranjenih 10.233 ili 22% u odnosu na broj raspoređenih v/o.[1] Prema izvještaju o popuni RJ VRS sekretarijata Banja Luka MO RS od 31.12.1995. godine.
- 2022.
- 2022.
- 2022.

Inžinjerijski puk 1.KK
Inžinjerijski puk 5.Korpusa JNA, kasnije preimenovan u inžinjerijski puk 1.KK
INŽINJERIJSKI PUK u RATU
U pregledu planova razvoja ratnih jedinica JNA u Opštinskom sekretarijatu za narodnu odbranu, za 1991. godinu nalazi se inžinjerijski puk brojnog naziva 5401 vojne pošte 6817 Banja Luka, sa mobilizacijskim mjestom Laktaši, zbog blizine rejona upotrebe ove jedinice, oko r.Save.
Po planu popune 333 pripadnika ratne jedinice, a mobilizacija je izvršena sa 145 vojna obveznika, još sa 10 prekomandama . Ukupno raspoređeno 155 boraca u inžinjeriji JNA.
ratna jedinica | Ima | sleduje | oficira | podoficira | vojnika |
---|---|---|---|---|---|
komanda | 11 | 333 | 5 | 19 | 309 |
vod veze | 3 | ||||
1.pionč/pionb | 45 | ||||
2.pionč/pionb | 53 | ||||
četa inž.mehanizacije | 10 | ||||
iv | 1 | ||||
ks | 1 | ||||
masč | 1 | ||||
pozv10 | 2 |
Prva ratna upotreba i dejstva na Zapadno-slavonskom ratištu u razminiranje minskih polja, maskiranju i utvrđivanju komandnih mjesta i vatrenih položaja sredstava podrške.
Stravaranjem VRS inžinjeriski puk JA preformiran je u inžinjerijski bataljon 1.KK VRS u kasarni Kozara Banja Luka.

Početak raspada SFRJ i građanskog rata
Državna kriza , raspad Jugoslavije, nastanak novih država, dolazak „plavih šljemova“, građanski rat u Bosni i Hercegovini
Da li se rat u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji mogao izbjeći i svi problemi i politički konflikti mirno riješiti?. Čiji su bili interesi i kakvi ciljevi na ovim prostorima, da li međunarodne zajednice, odnosno Evrope, SAD, islamskih zemalja, unutrašnjih nacionalističkih snaga.[1]
Raspad SFRJ počinje kada jake separatističke snage u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji uz podršku međunarodne zajednice imaju cilj stvaranje samostalnih država od bivših republika SFRJ, dok interes drugih naroda, prevashodno srpskog, nije riješen u tim republikama. JNA je imala ustavnu obavezu i dužnost da brani i štiti tadašnju zajedničku državu_SFRJ.
Pristrasnost međunarodne zajednice i stvaranje muslimansko-hrvatske koalicije u Bosni i Hercegovini, kao i islamski fundamentalizam uticali su na krizu i početak rata, jer se odustalo od ustavnih rješenja da se koncenzusom svih naroda u BiH donose odluke. Štampa je pisala da postoje logori za obuku mudžahedina za borbu protiv HVO i VRS i da nisu došli u BiH samo da ratuju, nego da bosanske muslimane uče islamu.
Da je bilo više mudrosti među političkim strankama, rat se mogao izbjeći a kriza riješiti mirnim putem.
U prvoj ratnoj 1991. godini, kada dolazi do osnivanja nacionalnih stranaka sva tri naroda u BiH, kada počinje rat u Hrvatskoj gdje srpski narod uz pomoć JNA brani svoju slobodu i teritorije, počinje raspad SFRJ. U BiH muslimanski lideri stvaraju svoju vojsku kroz teritorijalnu odbranu, koja je bila sastavni dio oružanih snaga SFRJ. Počinju napadi na kasarne JNA, kasnije na kolone vojnika JA, napadi na srpske svatove u Sarajevu, masakr u Sijekovcu i kasnije zajedničke oružane akcije muslimansko-hrvatskih formacija.[2] U maju mjesecu 1992. godine formiran je Glavni štab VRS i stvorena Vojska Republike Srpske.
Na spomen pločama u Hramu uklesana su imena 427 poginulih i nestalih boraca VRS sa područja prnjavorske opštine. Crkva posvećena Svetom velikomučeniku knezu Lazaru.
Aktivnosti Predsjedništva SFRJ u funkciji Vrhovnog komandanta Oružanih snaga SFRJ

predsjedništvo sfrj
Slijede događaji i aktivnosti angažovanja JNA na legalnom i legitimnom sprovođenju naredbi Predsedništva SFRJ o rasformiranju svih neregularnih oružanih snaga i o vraćanju oružja, ilegalno unetog u zemlju u jedinicama JNA. Međutim, Slovenija i Hrvatska su odlučno izjavile da neće dozvoliti sprovođenje te naredbe na svojoj teritoriji.
Na Plitvicama, 31.3.1991. godine, došlo je do oružanog sukoba pripadnika milicije SAO Krajine i specijalnog odreda MUP-a Hrvatske, Predsedništvo SFRJ je naredilo jedinicama JNA da podignu borbenu gotovost svojih odgovarajućih jedinica i da obezbede poštovanje prekida vatre. Jedinice JNA su trebale da obezbede mir i pravnu sigurnost građana i omoguće mirno rešenje krize. To je i bila ustavna obaveza JNA.
Prilikom demonstracija pred zgradom Komande vojno-pomorske oblasti u Splitu (6.5.1991.) protiv JNA, poginuo je jedan vojnik, a više njih je ranjeno.
Jedinice ZNG Hrvatske su kod s. Tenja napale JNA 7. jula, što je pored drugih manjih napada predstavljalo prekretnicu u ratu u Hrvatskoj u smislu da su direktni sukobi između JNA i Zbora Nacionalne Garde postali učestali i time uveli jedinice JNA u „stavljanje“ na stranu srpskih snaga.

Predsjedništvo SFRJ iz 1991.
Predsedništvo donosi odluku 12. jula da prihvati Brionsku deklaracju i donosi naredbu o demobilizaciji svih oružanih snaga osim JNA i redovnog sastava milicije, da se na granicama SFRJ uspostavi stanje od pre 25. juna 1991, i da se deblokiraju kasarne i vojni objekti koji su, u međuvremenu, blokirani od pobunjenika. Zatim 18. jula doneta je odluka o povlačenju jedinica JNA iz Slovenije, a 29. jula jedinice su počele da napuštaju Sloveniju. Tada počinje eskaliranje otvorenog oružanog sukoba u Hrvatskoj.
Na zasedanju Sabora Hrvatske 1. avgusta predsjednik Tuđman je pozvao na nastavak „općeg rata“. Istog dana, u selu Dalj, došlo je do krvavog obračuna ZNG sa Srbima iz tog sela.

Predsjedništvo SFRJ
Organi SFRJ ulažu napore da se prekinu borbe i spor riješi mirnim putem, predstavnici otcljepljenih republika to na sastancima podržavaju, a praktično nastavljaju sa nasilnom secesijom.
Na dubrovačkom vojištu JNA je bila isprovocirana perfidnim aktima ZNG-a, Granatiranje (bombardovanje) Dubrovnika došlo je nakon što su jedinice ZNG dejstvovale iz starog dijela grada koji je kulturno-istorijski spomenik. JNA je odgovorila na te napade. JNA je optužena da je „grubo povrijedila pravila međunarodnog prava“.

Generalštab JNA i SSNO SFRJ
U izvršavanju naredbi Predsjedništva SFRJ, JNA je angažovala prioritetno oklopno-mehanizovane jedinice. Smatralo se da će u ratu na prostorima bivše Jugoslavije OMJ biti u stanju da samom svojom pojavom na bojištu spriječi krvave događaje.[3]
poslije burnih događaja u raspadu stare Jugoslavije i rješavanje kriše u Skupštini Jugoslavije prograšen je Ustav Savezne Republike Jugoslavije i usvojena Deklaracija, 27.4.1992. godine.
Komandant 1.KKVRS general Momir Talić u Krajiškom vojniku od 6.6.1996. str.7 kaže o početku rata.
Te noći, između 16. i 17. avgusta 1991. godine, kada smo u Gradišci, pod borbom, prelazili Savu, bio sam svjestan da idemo zaštititi srpski narod u zapadnoj Slavoniji kako mu se ne bi ponovio pokolј iz prošlog rata. Cijelu noć sam o tome razmišlјao, znao sam da je tadašnja JNA sposobna da izvrši to naređenje o tampon zoni, o razdvajanju snaga, ali uslijedile su loše, vrlo loše političke odluke. Mislim na ono kreni – stani, ona silna primirja. Još je Napoleon rekao „ako hoćeš da uništiš sopstvenu vojsku Onda samo kreni pa stani” . Ako to ponoviš nekoliko puta, to je katastrofa. Pa opet, Banjalučki korpus je izvršio naređenje. Zaštitili smo veći dio srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji. Druga je priča šta se to dogodilo u prolјeće 1995. godine, ali mi smo svoj posao te jeseni i zime 1991. i 1992. godine uradili.
Da je na vrijeme 12. korpus JNA, to je onaj Novosadski korpus izvršio svoj zadata izbio u Daruvar, a Gardijska brigada u blizinu Nove Gradiške ne bi bilo tako dugog, tako krvavog rata. A baš takve naredbe su postojale. Izbjeglo bi se, ustvari bilo manje stradanje i srpskog i hrvatskog naroda. Ni jedna, pa ni ta zamisao vojnih komandi u doba nije do kraja sprovedena, jer je JNA, ponavlјam, ubijana, umrtvlјivana onim, kreni stani. Veliki uticaj na to imala je međunarodna zajednica, a oni ili nisu znali ili nusu htjeli, ali je evidentno da nisu uvažava sve realne elemente, pogotovo istoriju ovdašnjih konflikata, su doprinijeli , rat trajao i dugo i da bude krvav. Vjerujem da će istorija, da će lјudi koji so bave naukom pravilno složiti sve elemente koji doveli su doveli do raspada prethodne Jugoslavije. Ja kao savremenik ovih događanja u jedno sam siguran: Hrvati, veliki broj Hrvata želјeli rasturanje Jugoslavije, za to su se dugo godina pripremali. Srbi su, najprostije kazano, mnogo čemu bili naivni. Vjerovali su iskreno u bratstvo i jedinstvo i to nije moglo u svim tim istorijskim okolnostima da se ne plati.
18.8.1991. godine vojnoteritorijalni organ Ministarstva odbrane Prnjavor, po naredbi komande 329.okbr JNA Banja Luka izvršio je prvo pozivanje 20 rezervista vesa vozači oklopnih vozila.
Učešću 16.kmtb od 6.6.1996. str.18-25, ratni put Prve oklopne brigade VRS UDARNE PESNICE 6.6.1996. str.26-30, 43.mtbr JAČI OD SUDBINE 6.6.1996. str.31-37; jedinice JNA koje su prve prešle r.Savu u odbranu i zaštitu srpskog naroda u Zapanu Slavoniju 1991. godine
1992. predsudna godina rješavanja jugoslovenske krize
U Januaru, 2.1.1992. godine, uz prisustvo ličnog izaslanika generalnog sekretara UN, potpisan je u sarajevu, Dogovor o primjeni, nazvan 15. primirje, čiji je cilj trajni prekid vatre, kao posljedni preduslov za dolazak „plavih šljemova“, kao i mogućnost ostvarivanje mirovne misije UN u jugoslaviji.

Savezna skupština SFRJ
Slijedi Konvencija o Jugoslaviji, potpisana od 159 stranaka, saveza i udruženja iz svih dijeloiva Jugoslavije, sem Slovenije, u Skupštini SFRJ.
General armije Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu odbranu, podnosi ostavku zbog „pogoršanog zdravstvenog stanja“
Na beografski aerodrom Surčin sletela je prva grupa oficira za vezu UN.,
U Srbiju poičetak dolaska izbeglica iz Hrvatske i Slovenije, oko 25.000. Početak antiarmijske kampanje u makedoniji , što je rezultiralo da 21. februara postignut dogovor o izmještanju jedinica JNA iz Makedonije.
Skupština Jugoslavije ocjenila je da kontinuitet Jugoslavije ne može biti doveden u pitanje, te da će razgraničenje sa sekcesinističkim republikama biti najbroblematičnije.
Donijeta je odluka o pripremi zakonskog akta o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje i o rekonstrukciji Jugoslavije
Prvih dana maja 1992. godine saopšena je odluka Štaba Vrhovne komande o svođenju Vojske Jugoslavije na teritoriju i građane novostvorene državne zajednice. Povratak jedinica iz Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana. Vidi narodnaarmija12
Već 3.5.1992. godine izvršen je mučki napad muslimanskih snaga na kolonu pripadnika JNA u Sarajevu. Pobijeno je 42 vojnika i oficira JNA. Sijedi drugi mučki napad na kolonu pripadnika JNA u Tuzli , 15.5.1992. godine od strane muslimansko hrvatskih snaga. novosti 4.maj 2021
Propusti JNA u procesu raspada Jugoslavije i tokom rata
- Ključni promašaji su koncepcijiski. Najprije, to je glolifikacija apstraktnog sistema ONOiDSZ, uz praktičnu sistemsku promociju nacionalnih vojski. JNA je nužna ,po toj koncepciji u svom okrivlju obučavala i naoružavala nacionalnu oružanu silu koja se kasnije i okrenila protiv nje. Ima mnogo grešaka u političkoj strategiji upotrebe JNA, kao i vojničkog diletantizma u rukovođenju i komandovanju jedinicama. Operacija u Sloveniji je tipičan primjer takvog amaterizma, i to je, po mom ubeđenju, bio ključni moment koji je odredio dalju sudbiju jugoslavije. (Interviju greneral-pukovnika Života Panića, načelnika GŠVJ, „Borbi“, Vojska, 31.12.1992. str.4-5)
- Odluka SIV-a , posebno u dijelu koji se odnosi na angažovanje JNA, bila pogrešna, jer angažovanje vojske nije bilo u skladu sa zadatkom koji je trebalo da izvrši te da predhodno nisu preduzete sve druge mjere za sprečavanje secesije Slovenije, pre svega ekonomske. (Nikola Čubra, Vojska i razbijanje Jugoslavije, Beograd 1997. godine, str. 129)
Rat u Bosni i Hercegovini počinje 3.3.1992. godine kada je područje opštine Brod bilo izloženo otvorenoj agresiji iz Hrvatske.
Tog dana je iz Slavonskog Broda preko mosta u Brod[4] prešao veliki broj dobro naoružanih hrvatskih vojnika sa teškim naoružanjem. Napad na srpsko stanovništvo počeo je na glavnom putu Brod-Derventa, odnosno u Stadionskoj ulici, kada su hrvatsko-muslimanske vojne snage zajedno sa 108. Brigadom Zbora narodne garde zauzele centar grada.
Opština je preživjela teške trenutke tokom pokušaja zauzimanja njenih pojedinih područja, posebno Brodskog polja, koje je pretežno bilo naseljeno srpskim stanovništvom. Stanovnici ove mjesne zajednice su pružili otpor. Uslijedila su strašna razaranja, ubistva građana. Brod je jedna od najstradalnijih opština u Republici Srpskoj, među prvim stradalim i da su sve kuće u Brodu bile porušene, da je poginuo veliki broj ljudi i da su svi preživjeli srpski stanovnici u maju bili protjerani sa prostora opštine.
Prema izjavama i dokumentima kojima raspolaže Boračka organizacija Brod, 3. marta 1992. godine u tadašnjem Bosanskom Brodu je održan sastanak predstavnika tri naroda, odnosno političkih vođa stranaka koje su imale odbornike u lokalnoj skupštini s ciljem smirivanja tenzija izazvanih sprovođenjem jednostranog referenduma, a rješenje je predložio tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Mihajlo Srijemac.
Po povratku kući, u 16.40 časova sa područja brodskog naselja Mahala, Srijemca su iz vatrenog oružja ranili pripadnici hrvatsko-muslimanske koalicije, potpomognute snagama HOS-a iz Slavonskog Broda.
Preživjeli svjedoci tog vremena opisuju da je nastavljeno zastrašivanje lokalnog srpskog stanovništva fizičkim maltretiranjem, pljačkama i odvođenjem u logore.
Napad na Brod 3. marta bio je samo uvod za najsvirepije zločine koji su se tog mjeseca dogodili na području ove opštine.
Članovi porodica Martić i Dujanić ubijeni su 25. marta 1992. godine u Brodu, a već sutradan dogodio se pokolj u Sijekovcu.
Pripadnici regularne Hrvatske vojske, zajedno sa paravojnim hrvatsko-muslimanskim jedinicama iz BiH i Hrvatske, 26. marta 1992. godine u Sijekovcu ubili su devet srpskih civila, a narednih dana ubijeno je još 37 Srba iz ovog prigradskog naselja.
Najmlađa žrtva imala je 17, a najstarija 72 godine.
Tokom 1992. godine u Sijekovcu je ubijeno 46 srpskih civila, navodi se u dokumentima Boračke organizacije Brod.
Okupacija hrvatskih snaga prekinuta je 7. oktobra 1992. godine kada je general Slavko Lisica osmišljenom vojnom akcijom oslobodio područje opštine Brod. (sajt Glas Srpske 3.3.2020.)
Agresije Hrvatske vojske na Brod, obilježena 21 godina
3.3.2013.
Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca i cvijeća, te paljenjem svijeća za srpske žrtve, danas će u Brodu biti obilježena 21 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu.Obilježavanje će biti održano ispred spomen-obilježja kod Osnovne škole „Sveti Sava“ u Brodskom Polju. Iz opštinske Boračke organizacije podsjećaju da je 3. mart datum koji je u istoriji Broda upisan kao dan kada su Srbi sa područja tadašnje opštine Bosanski Brod 1992. godine bili izloženi otvorenoj agresiji regularne vojske Republike Hrvatske, potpomognute paravojnim oružanim formacijama Hrvata i muslimana iz Broda. Ovim činom počeo je rat u BiH, ističu u Boračkoj organizaciji. Trećeg marta 1992. godine regularne jedinice Vojske Hrvatske prešle su otvoreni most između Slavonskog Broda i tada Bosanskog Broda i počinila brojne zločine nad srpskim stanovništvom za koje još niko nije odgovarao. Sa više od dvije hiljade dobro naoružanih hrvatskih vojnika preko mosta je prevezen veliki broj pješadijskog naoružanja, uključujući i topove. Dan prije otvaranja mosta, koji je omogućio prelazak oružanim snagama iz Hrvatske na teritoriju BiH, na njemu su se sastale delegacije iz Hrvatske i BiH, koje su predvodili predsjednik SO Slavonski Brod Jozo Meter i ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić. Tom prilikom, slaveći formiranje hrvatsko-muslimanskog bloka, javno su vezivali hrvatsku i muslimansku zastavu. Hrvatska je otvaranje mosta uslovila povlačenjem snaga JNA 25 kilometara od granice, čime je srpski narod u Brodu i okolini ostao nezaštićen. Hrvatska vojska je odmah po ulasku u Brod počinila brojne zločine. Žrtve agresije hrvatskih oružanih snaga bile su ujedno prve žrtve rata u BiH. U noći 3. marta 1992. godine dok se kući vraćao sa sastanka multinacionalnog Kriznog štaba ranjen je tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Brod Mihajlo Sremac. „Pucano je iz blizine. To se desilo nakon što je ispred moga vozila prošla kolona automobila u kojima su se nalazili predstavnici republičkih institucija koji su prisustvovali sastanku u Brodu. U jednom od tih vozila nalazio se i Ejup Ganić, tadašnji potpredsjednik Predsjedništva BiH koji je na ovom sastanku predstavljao delegaciju SDA“, rekao je Sremac Srni. Od tog dana u Brodu više nije djelovala legalno izabrana vlast, već je vlast preuzela koalicija HDZ–SDA. Na mostu na Savi koji spaja dva Broda i koji je do tada nosio ime „Most bratstva i jedinstva“ bila je istaknuta tabla sa natpisom „Srbima i psima – zabranjem prelaz“. U samom gradu počela je hajka na Srbe. NJima je zabranjen izlazak iz kuća i stanova. Napadi su bili svakodnevni. Grad Brod postaje pakao za Srbe. Prijetnje premlaćivanjem bile su svakodnevne. Zabilježene su i prve žrtve koje je organizovala sama vlast. Grupa hrvatskih bojovnika, koje je predvodio Alija Halibašić, 25. marta ujutro oko 5.00 časova upadaju u kuću Andrije Martića i ubijaju njega, njegovog sina Momira i komšinicu Dušanku Dujanić koja se tu zatekla. Bio je to uvod u masovni zločin koji će se dan kasnije desiti u prigradskom naselju Sijekovac gdje je u jednom danu ubijeno dvadeset Srba od kojih je najmlađa žrtva bio sedamnaestogodišnji Dragan Milošević a najstarija Jovo Zečević koji je imao 72 godine. Narednih dana ubijeno je još četrdeset civila. NJihova tijela su danima „vožena“ u hladnjači da bi kasnije bila bačena u rijeku Savu. Veliki broj Srba završio je u hrvatsko-muslimanskim logorima, kojih je u Brodu bilo deset. Bilo je zatočeno oko dvije hiljade, uglavnom civila, srpske nacionalnosti. Logoraši su svakodnevno bili izloženi zlostavljanu, mučenju i ubijanju. „Mi žene, odvođene smo na prvu borbenu liniju i tu su nas silovali. Hrvatski vojnici izlazili su iz rovova jedan po jedan i iživljavali se nad nama. Moje sapatnice i ja smo od silovanja gubile svijest. Posebno mi je u sjećanju ostala golgota jedne mlade žene koju su živu pekli na ringli. Poslije su je silovali pa ubili“ – ispričala je svojevremeno Bošnjakinja iz Bosanskog Kobaša Hazba Nuhić, koja je zbog navodne saradnje sa Srbima dovedena u logor Polet u Brodu. Zbog zločina koje su pripadnici regularnih oružanih snaga iz Hrvatske počinili na teritoriji Broda, Opštinsko udruženje za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila, zajedno sa Udruženjem logoraša iz ovog grada, još 2002 .godine podnijelo je Haškom sudu prijavu protiv osumnjičenih za ratne zločine počinjene nad Srbima na području opštine Brod. Osim dokumentacije o zločinu u Sijekovcu, Haškom tužilaštvu je dostavljena i dokumentacija o likvidaciji 226 Srba u brodskoj opštini dok su njom gospodarile hrvatske i bošnjačke snage. Kasnije je ovaj predmet ustupljen Tužilaštvu BiH za ratne zločine, ali ni do današnjeg dana ovaj zločin nije procesuiran.U Brodu su uvjereni da u Sudu BiH jednostavno bježe od ovog predmeta zbog pitanja koja bi se pred sudom otvorila. „Zna se da su trupe tada međunarodno priznate države Republike Hrvatske ušle u Brod 3.marta 1992.godine. Zna se da su učestvovale u svim zločinima na području brodske opštine. Otvaranjem ovog slučaja potpuno bi se razobličila uloga Hrvatske u paljenju ratnog požara u BiH. A to je ono što,izgleda, međunarodnim krugovima nikako ne odgovara. To ne odgovara ni Hrvatskoj, ni bošnjačkom rukovodstvu u Sarajevu. NJima su Srbi krivi za sve, jer su svjetski moćnici unaprijed odlučili da srpski narod optuže za sve loše što se dogodilo u prethodnoj Jugoslaviji. Na nama je da dokažemo suprotno“, kaže predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Brod Marko Grabovac. On upozorava da Sud i Tužilaštvo BiH, izjavama da se „radi na predmetu Brod“, stalno obmanjuje srpske žrtve. „Pa prošlo je više od 20 godina od zločina, a još niko nije procesuiran?! Šta je još potrebno pa da zločinci nad srpskim civilima u Brodu budu privedeni pravdi“, pita Grabovac.
[1] Jugoslavija, rat koji se mogao izbjeći, film koji daje odgovor. Strani dokumentarni film, prikazan na televiziji K3 Prnjavor, decembra 2003. godine
[2] 28. marta zauzima se Derventa, a 31.maja grad Modriča, čime je jedini preostali putni pravac: Prnjavor-Stanari-Rudanka-Modriča-Šamac presječen.
[3] Kapetan I klase Dragan Vuković: Za savremenije organizovanje OMJ, „Novi glasnik“ broj 5-6, septembar-decembar 1994. godine, str .41.Posljedni načelnik GŠVRS, 2005. godine
[4] O prelasku hrvatske vojske preko mosta u Brod postoje sačuvani video-snimci, koji su uvršteni u dokumentarni film „Od stradanja do slobode Broda“.
Srpski borac u broju maj-juni 2002.str.23-34 i maj-juni 2002.str.35-46, povodom deset godina od raspada SFR Jugoslavije, objavio je članak KAKO JE POČEO RAT U BIH, autora Radovana Jovića

1991.ratna
Odbrana Srpskog naroda
U minulom odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske vođenom na prostorima prethodne SFRJ, odnosno BiH od 1991 do 14.12.1995. godine, područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim dejstvima. Međutim, Prnjavorčani daju veliki doprinos u stvaranju Vojske Republike Srpske i odbrani nacionalnih ciljeva srpskog naroda kroz državu Republiku Srpsku. To je vrijeme kada se ljudski i materijalni potencijali stavljaju u službu odbrane Srpskog naroda, u složenim nacionalnim i političkim uslovima koji su vladali na području bivše SFRJ-BiH.
područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim djejstvima
Na prostoru opštine od 631m2 sa 47.055 stanovnika prema popisu iz 1991. godine 72% je srpskog stanovništva, muslimana 15%, Hrvata 4%, Jugoslovena 4 %i ostalih 6%[1]
Pregled prema polnoj strukturi stanovništva opštine Prnjavor 1991.godine
Pregled raspoređenog ljudstva u opštini Prnjavor početkom rata:
Prema prikupljenim podacima mobilizacijom u prvim mjesecima 1991. godine mobilisano je 3.388 pripadnika jedinica TO opštine, 636 pripadnika jedinica JNA. Ukupno mobilisanih vojnih obveznika do maja 1992. godine je 4.027
U ratne jedinice VRS i MUP-a mobilisano je tokom rata oko 6.000 boraca od oko 12.000 vojno sposobnih građana opštine, što čini 70,87% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, što obuhvata zakonsku vojnu obavezu od 17 do 60 godina života, odnosno 25,50% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Mobilizacijom je obuhvaćeno preko 70 ratnih jedinica Vojske i MUP-a, a najviše u 1. Krajiški korpus i Vazduhoplovstvo i PVO.
mobilisano je tokom rata oko 6.000 vojnih obveznika sa opštine, a prema evidenciji opštinskog organa evidentirano je učešće u ratu za preko 8.300 lica
Prnjavorski borci popunjavaju jedinice 1.KK VRS: matičnu Prnjavorsku laku pješadijsku brigadu, Motajički 1. bataljon u sastavu 27. motorizovane brigade, većim dijelom Udarni bataljon „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor zatim 16. krajišku motorizovanu brigadu, 1. oklopnu brigadu, inžinjerijski puk i druge jedinice VRS. Biilo je to veliko mobilizacijsko naprezanje stanovništva u toku rata sa preko 10-25% angažovanog radno sposobnog stanovništva u VRS, kao veliki procenat angažovanja ljudstva u istoriji ratovanja.
Pregled neraspoređenih vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine
4977 neraspoređenih vojno sposobnih građana opštine, što čini 37,97% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, radno sposobnog stanovništva, koji su mahom bili nosioci domaćinstva, odnosno 14,39% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Pregled stanja evidencije vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine

Pregled vojnih obveznika
Od 12.060 ukupno u evidenciji VO Prnjavor vojno sposobnih građana opštine, što čini 71,21% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, odnosno 2,63% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.

Zgrada SO-e i ratnog predsjedništva
Poslije pet godina rata, krajem rata 31.12.1995. godine, prema procjeni opština broji 45.995 stanovnika , a broj vojnih obveznika iznosi 11.982 ili 26%. Ukupno rapoređenih sada je 5.978, a u Vojsku Republike Srpske je 4.382 pripadnika VRS, odnosno 53% od broja raspoređenih. Broj poginulih 361, a ranjenih 1.214, što čini 1.575 pripadnika koji su izbačeni iz stroja VRS, odnosno 35,94% u odnosu na broj raspoređenih u VRS ili 3,4% u odnosu na broj stanovnika.[2]
U pripremi za odbranu Republike Srpske političko rukovodstvo države oslanjalo se na političke stranke sa svim svojim ljudskim potencijalom koji je u to vrijeme bio impozantan i sa ogromnim moralom, zatim na vojsku, odnosno ustanove i materijalna sredstva bivše JNA koja se pod pritiskom povukla iz BiH, zatim dolaze referendumi sva tri naroda u BiH i oružani sukobi Srba i Muslimana, a kasnije Hrvata i Muslimana.
Pregled ratnog puta dobrovoljačke jedinice „Vukova sa Vučijaka“ i jedinica teritorijalne odbrane Prnjavor – 307 dana
ratište | Opstina | brigada | Dana | zapovjest | KM | % |
---|---|---|---|---|---|---|
Golubić | Benkovac | RJ Vukovi sa Vučijaka | 38 | obuka | Benkovac | 0,86% |
Kozara | K.Dubica | RJ Vukovi sa Vučijaka | 2 | akcija | K.Dubica | 0,05% |
Zapadno-Slavonsko ratište | Okučani | RJ Vukovi sa Vučijaka | 6 | napad | Okučani | 0,14% |
Prnjavor | Prnjavor | TO opštine | 155 | mobilizacija | Prnjavor | 3,53% |
Laminci | Bos.Gradiška | 2.partbrTO | 3 | marš | Bos.Gradiška | 0,07% |
Zapadno-Slavonsko ratište | Nova Gradiška | 329.okbr JA-odredTO | 79 | odbrana | Nova Gradiška | 1,80% |
Zapadno-Slavonsko ratište | Nova Gradiška | 329.okbr JA-„Vukovi“ | 24 | ispad | Nova Gradiška | 0,55% |
[1] Podaci iz Strateškog plana razvoja opštine Prnjavor za period 2003-2010.godine „Službeni glasnik opštine Prnjavor“, broj 2/2003. strana 33-36.
[2] Podaci iz pregleda stanja v/o za 31.12.1995. godine, Sekretarijat MO Banja Luka