Dnevne arhive: 1. jun 2026.

1.korpus VRS

Godišnjica formiranja Prvog i Drugog krajiškog korpusa VRS

http://os.mod.gov.ba/o-oruzanim-snagama-bih/tradicija/3-pjesadijski-puk-os-bih/vijesti/default.aspx?id=10150&langTag=bs-BA

Formiran 1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske

Služenjem parastosa u Crkvi „Svetih velikomučenika jasenovačkih“ u banjalučkoj kasarni „Kozara“ i polaganjem vijenaca na spomen-ploču poginulim borcima  i kod muzeja 1. korpusa VRS, obilјežen je Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske.

1. krajiški korpus sa sjedištem u Banjoj Luci bio je najveći korpus Vojske Republike Srpske sa operativnom zonom na području Bosanske Krajine i odbrani koridora u Posavini.

Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa JNA nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine. Sastava:

  • komanda korpusa
  • ič
  • radio-izviđački vod
  • komandan stana
  • čABHO
  • 5.bv
  • 5.bvp
  • 10.pd (Dubica)
  • 30.pb (Drvar)
  • 16.pmtbr
  • 343.mtbr
  • 2.pbr
  • 5.pbr
  • 122.lpbr
  • 46 pbr
  • 5.map
  • 5.mpoap
  • 329.okbr
  • 293.inžp
  • 5.lap PVO
  • 188.pontb
  • 993. PoB
  • 5.snb
  • VMC Banja Luka
  • dobrovoljački bataljon

1.KK VRS formiran je 1.6.1992. godine, a 2.KK VRS 2.6.1992. godine

Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa je dan kada se obilježava uspomena na sve operativne sastave koji su djelovali u okviru Vojske Republike Srpske tokom proteklog rata.

Prvi krajiški korpus tokom rata je imao oko 125.000 boraca, od kojih je oko 9.000 poginulo, a 22.778 je ranjeno. Korpus je držao front u dužini od 1.160 kilometara, a popunjavao se sa teritorije 28 opština.

Sa područja grada Prnjavor u 1.korpus VRS mobilisano je i raspoređeno preko 9.140 boraca, a u Drugom korpusu VRS bilo rapoređeno 443 borca. 

Nastavite sa čitanjem →

Pozadinsko obezbjeđenje brigade

Sjećanje na pozadinsku četu 1.prnjavorske lake pješadijske brigade

Prnjavor, 2023.

USPJEŠNO FUNKCIONISANJE POZADINSKOG OBEZBJEĐENJA BRIGADE

Za uspješno  vođenje  borbenih  dejstava  od  velike  važnosti  je  i  dobro  organizovanje  i  suguran  rad  pozadine. Pozadinsko  obezbjeđenje (PoOb)  obavlja  povećani  obim  zadataka  to  uslovljava  velika  opremljenost  jedinica  raznim  i  raznovrsnim  borbenim  i  neborbenim  spredstvima,  te  izmjenjenim  načinom  ratovanja. Iskustvo  je  pokazalo  da  u  sadašnjim  uslovima  zahtijeva  veliku  količinu  raznih  materijalno  –  tehničkih  sredstava,  što  zahtjeva  specijalne  snage  i  sredstva  za  njeno  opsluživanje  i  remont .  Tako  i  gubici  u  ljudstvu  zahtjevaju  povećanje  sanitetske  pomoći  i  evakuisanje  ranjenih  i  bolesnih  sa  linije  fronta.

Za izvršenje  zadataka  pozadinskog  obezbjeđenja  i  udovoljavanja  potreba  jedinicama  intendantskim  sredstvima  (odjeća,  obuća,  hrana),  remontu. naoružanju,  municiji  i  tehnici  za  evakuaciju  i  ukazivanje  pomoći  ranjenima  i  bolesnicima,  na nivou brigade formirana je pozadinska četa [1], a  pri  bataljonima  formirani  su  pozadinski  vodovi,  koji  u  svom  sastavu  imaju  jedinice  za  intendantsko,  tehničko  i  sanitetsko  obezbjeđenje  jedinica  u  svim  uslovima  borbenih  dejstava. Za  rukovođenje  i  organizovanje  pozadine  u  trupi  odgovorni  su  pomoćnici  komadanta  za  pozadinu  i  izvršni  referenti  tehničkog  intendantskog  i  sanitetskog  obezbjeđenja  u  komandama  i bataljonu.

tehničko odjeljenje na ratištu

PoOb 1.lpbr vršila je  pozadinska četa.[1] U obezbjeđenju MTS brigade, u vrlo teškim uslovima u VRS , uz pomoć opštine i privrednih organizacija i pojedinaca i udruženja građana, uspjele je da organizuje sve funkcije PoOb. Na razne načine pozadinski organi uz stručnu pomoć komanda brigade, pozadinska četa je izvršavala zadatke tehničke, intendantske, saobraćajne, sanitetske i ostalih službi. Za ove zadatke četa je bila osposobljena, popunjena i opremljena potrebnim MTS u tehničkom, intendantskom i sanitetskom vodu.  Kada je bilo neophodno pripadnici pozadinske čete izvršavali su i borbene zadatke na linijama odbrane. Naročito sanitetski dio čete je pokazao visok stepen požrtvovanosti u organizaciji sanitetskog obezbjenja, te da su ljekari, medicinske sestre, bolničari, vozači saniteta pravoremeno pružali pomoć ranjenicima i organizovali njihovu evakuvaciju.

Nastavite sa čitanjem →

1.mtb Vozuća 1.6.1994.

Na današnji dan 1994. poginulo osam boraca iz Smrtića, pripadnika Motajičkog bataljona

Visić
Grupa Soko

Oko 6 časova 1. juna 1994. godine 120. laka brigada GŠ tzv. ARBiH “Crni labudovi” u sadejstvu sa 318. i 320 brigadom 3. korpusa tzv. ARBiH napadaju 1. bataljon – Matijički 27. mtbr Derventa 1.KK VRS, težište napada ide na četu iz Smrtića, pod komandom Vojina – Mačka Živanića.

Negde na pola puta Podvolujak – Mašinski vis. U samom napadu zauzeta su tri naša rova. Iako zvanični podaci kažu da su tri živa borca bila zarobljena. Posle godina istraživanja sa velikom sigurnošću mogu da kažem da su minimalno 4 borca živa zarobljena, a za ostale borce je upitno kako su poginuli.

Broj 22. VIII1994-1.mtb
Nastavite sa čitanjem →