Prema raspoloživim podacima bojno stanje „Vukova sa Vučijaka“ u VRS bilo oko 580 raspoređenih boraca: u 1.lpbr Prnjavor, 27.mtbr 1.KK i 1.bvp 1.KK, kao i 6 pripadnika u SJB Prnjavor. U sastavu JNA i TO bilo raspoređeno 192 pripadnika. U jedinicu je pojedinačno bilo oko 590 boraca. Prošlo kroz ratne jedinice VRS preko 850 pripadnika Vukova.
Učestvovala je u borbama na 22 opštine- ratišta i imala gubitke od 270 pripadnika na svim ratištima, 49 poginulih i umrlih.
Koridor, 1992.
Prva ranjavanja počinju na Zapadno-Slavonskom ratištu u rejonu Košutarica, Jasenovac , oktobra 1991. godine, a pogibije u decembru iste godine u Gornjoij Trnavi, Okučani. Zadnji poginuli u borbama januara 1996. godine u Sanskom Mostu.
Pregled prikupljenih podataka o stradanjima pripadnika jedinice „Vukova“ prema vojnoj pošti jedinica TO, JNA i VRS:
vrsta stradanja
svega
%
Vojna pošta / jedinica
rana
10
3,70%
3164 Derventa 327.mtbr JNA
rana
32
11,85%
7001/45 Prnjavor 1.lpbr 1.KK
rana
1
0,37%
7007 Banja Luka 1.bvp 1.KK
rana
57
21,11%
7127 Derventa 27.mtbr 1.KK
rana
64
23,70%
7519 Prnjavor nova 1.lpbr
rana
4
1,48%
8840 Banja Luka 329.okbr JNA
rana
5
1,85%
9162 TO Okučani
rana
9
3,33%
T-22206 Prnjavor TO opštine
povreda
4
1,48%
7001/45 Prnjavor
povreda
4
1,48%
7127 Derventa
povreda
12
4,44%
7519 Prnjavor
samoranjavanje
3
1,11%
7001/45 Prnjavor
samoranjavanje
1
0,37%
7127 Derventa
samoranjavanje
8
2,96%
7519 Prnjavor
bolest
1
0,37%
7001/45 Prnjavor
bolest
1
0,37%
7127 Derventa
bolest
5
1,85%
7519 Prnjavor
poginuo
3
1,11%
7001/45 Prnjavor
poginuo
3
1,11%
7007 Banja Luka
poginuo
28
10,37%
7127 Derventa
poginuo
9
3,33%
7519 Prnjavor
poginuo
1
0,37%
8840 Banja Luka
poginuo
1
0,37%
T-22206 Prnjavor
umro
1
0,37%
7519 Prnjavor
samoubistvo
1
0,37%
3193 Prnjavor SJB-policija
samoubistvo
1
0,37%
7001/45 Prnjavor
samoubistvo
1
0,37%
7519 Prnjavor
ukupno
270
100%
Poginulih 45 borca, a ranjenih 182 pripadnika 1.dobrovoljačke jedinice „Vukovi sa Vučijaka“
Početak priče o „Vukovima sa Vučijaka“ počinje jednim skupom viđenih Srba. Održan je Vidovdan 1990. godine u Bosanskom Grahovu. tada je procijenjeno da Srbima i srpskom narodu dolaze teški dani, nova stradanja. Za takve dane trebalo se pripremiti i u vojničkom smislu. odlučeno je da se počne sa specijslnom vojničkom obukom u Golubiću, kod Knina. Pozivu i svojevrsnom izazovu, ne odolijeva ni Veljko Milankjović, kasnije duhovni i vojni vođa „Vukova“ o kojim je riječ. Odlazi u golubić i sprema se za rat, u kojem će za razliku od brojnih drugih Srba od visokog političkog rejtinga imati priliku da plače od neproijatnog mirisa baruta, zadaha prebliske smrti … nepravde kakvu samo rat sobom nosi. Po povratku iz Golubića, probrani momci, prolaze i obuku na Vučijaku. Na početku formiranja jedinice koja će se nakon silnih borbi službeno zvati Prvi krajiški udarni bataljon, bilo ih je, pored instruktora i komandanta Milankovića, svega dvadeset pet. Za početak dovoljno.
U nedjelju 22.6.2025. godine Udruženje „Vukovi sa Vučijaka“ obilježavaju 34 godine od formiranja Prve srpske doborovoljačke jedinice i Prvog udarnog bataljona 1.KK VRS „Vukova sa Vučijaka“, u sastavu 327.mtbr JNA Derventa. Okupljanje jedinice biće na Vučijaku, Kremna kod Prnjavora, kod ratnog štaba i sadašnje Spomen sobe „Vukova sa Vučijaka“.
Pored parastosa i pomena poginulim i umrlim pripadnicima jedinice, biće tradicionalno postojavanje ispred štaba, kao i ručak za borce, zvanice i goste.
Prva dobrovoljačka ratna jedinica „Vukovi sa Vučijaka“, Vučijak, Prnjavor, kasnije udarni bataljon formiran u početku ratnog vihora i izrasla kao elitna jedinica VRS u najžešćim borbenim dejstvima sa neprijateljem u oslobađanju Zapadne Slavonije, proboju Koridora, oslobođenju Dervente i Broda, Кašića, Ključa, bitke na Ozrenu i odbrani Novog Grada.
„Vukovi“ demobilizacija
Formirana je 28.6.1992. godine po naređenju generala Momira Talića, komandanta Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske od dobrovoljaca i boraca teritorijalne odbrane popunjenih rezervnim sastavom sa prostora Prnjavora i drugih opština. U svom sastavu jedinica je imala do tri pješadijske čete, jedinicu podrške, pozadinsko odjeljenje i komandu.
Bataljonom, kasnije odredom od formiranja do kraja rata komandovao je poručnik Veljko Milanković i potporučnik Miro Šikarac. Prema raspoloživim podacima bojno stanje u VRS bilo oko 580 raspoređenih boraca: u 1.lpbr Prnjavor, 27.mtb r 1.KK i 1.bvp 1.KK, kao i 6 pripadnika u SJB Prnjavor. U sastavu JNA i TO bilo raspoređeno 192 pripadnika. U jedinicu je pojedinačno bilo oko 590 boraca. Prošlo kroz ratne jedinice VRS preko 850 pripadnika Vukova.
Učestvovala je u borbama na 22 opštine- ratišta i imala gubitke 0d 270 pripadnika na svim ratištima
Prema podacima iz ove jedinice kroz bataljon je prošlo preko 1000 boraca VRS , od kojih je 47 poginulo, a 180 ranjeno. .
Jedinica je odlikovana ordenom Miloša Obilića 1993. godine i 2018. godine Ordenom Karađorđeve zvijezde Republike Srpske prvog reda.
Brojno stanje raspoređenih u brigadi je 1.102 pripadnika od mobilizacije 5.10.1991. godine do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine Prnjavor.
604 mobilisano u brigadu, još kasnije popuneno sa 398 boraca (sa 264 boraca 4.mtč koja je branila kasarnu u maju1992.), Prosjek starosti raspoređenih boraca je 32 godine života.
Prošlo kroz brojno stanje brigade 1.297 boraca, 6 boraca poginulo.
Organizaciono-formacijska struktura brigade je po formaciji JA bataljonskog sastava: 4 pješadijska-motorizovana bataljona sa divizijonima-četama za podršku, komandom , prištabskim jedinicama ( veze, izviđačko i vojnu policiju) i pozadinski bataljon.
Brigada je bila „R“ klasifikacije, što znači 1/3 sastava aktivne popune ljudstva i 2/3 popune ljudstva iz rezervnog satava. Najbolja popuna bataljona bili je iz opština Prnjavor, Derventa i brod.
Pregled strukture popune po kategoriji vojnih lica 27.mtbr sa područja opštine Prnjavor:
Popuna Prve dobrovoljačke ratne jedinice „Vukovi sa Vučijaka“ sa prekomandama u 1991-92.
Prema dosad prikupljenim podacima kroz [1] jedinicu je po prvom rasporedu pripadnika jedinice od 14.8.1991. godine javilo se-mobilisano do 15.5.1992. godine 213 pripadnika u četri vojne pošte (TO Okučani i Prnjavor i 329.okbr i 327.mtbr JA), a popunjavano još sa 185 pripadnika, tako da je na rosporedu bilo 398 boraca. Kroz jedinicu je prošlo 505 pripadnika od prve mobilizacije sa prelaskom preko r. Save do preformacije (19.5.1992.) sa unutrašnjim prekomandama i otpuštanjem od 107 boraca..
Do kraja rata,tj do 12.12.1995. godine u jedinicu „Vukova“ raspoređeno , po prvi put, 546 pripadnika VRS.
213 pripadnika od prve mobilizacije , 185 popunjavano, odnosno bili na rasporedu u JA i TO 398 boraca
Bili smo najveća jedinica u Vojsci Republike Srpske i kroz brigadu je prošlo oko 10.000 ljudi. Imali smo u svom sastavu više od 150 borbenih vozila. Tokom Domovinskog odbrambenog rata učestvovali smo na gotovo svim ratištima i u velikim akcijama – rekao je Keser i dodao da je Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske imala veliki značaj u operaciji „Koridor“ i da je s pravom nazivana „šok šakom VRS“.
Prema njegovim riječima, ova jedinica je 1993. godine odlikovana Ordenom Nemanjića, dok je 1997. godine proglašena za najbolju u Vojsci Republike Srpske.
UDARNE SNAGE JNA I VRS
U pregledu planova razvoja ratnih jedinica JNA u Opštinskom sekretarijatu za narodnu odbranu za 1991. godinu nalazi se 329. oklopna brigada JNA, broj 5456, vojna pošta 8840 Banja Luka, sa mobilizacionim mestom kasarne Kozara Banja Luka.
1. OKB 1. KK VRS https://sr.wikipedia.org/sr- imao je oklopne bataljone naoružane sa 30 tenkova T-84 (1. OKB), dok su 2. i 3. OKB imali po 30 tenkova T-55, mehanizovani bataljon sa OT i BVP-om, više od samohodnih vozila BRBR DM 12.
Poginulo je 180 vojnika, 5 je nestalo, a 835 pripadnika je ranjeno. Borbeni put brigade trajao je 1.808 dana.
Prnjavorska popuna 329. brigada imala je 175 gubitaka: 5 poginulih, 22 ranjena, 21 ranjena i 124 bolesna. U 1. okbru 54 gubitka: 7 poginulih, 3 umrla, 30 ranjenih, 4 ranjena, 6 bolesnih i 2 zarobljena. U radničkom bataljonu gubici su bili: jedan mrtav i ranjeni i 14 bolesnih vojnika.
Planom 329. okbr primljeno je 30 pripadnika vojne jedinice, a mobilizacija je izvršena sa 286 vojnih obveznika. Tenkovska jedinica JNA angažovala je 135 boraca sa područja opštine, a Prnjavorski odred TO još 377 boraca i 27 pripadnika „Vukova sa Vučijaka“. U 1.okbr 1.KK bilo je raspoređeno, bez duplikata, ukupno 326 boraca sa područja grada Prnjavora,
kroz 1.oklopnu brigadu VRS prošlo je, odnosno bili na rasporedu u jedinisdama brigade, 358 pripadnika raspoređenih sa područja grada Prnjavora, a još 723 pripadnika raspoređena su u radnički bataljon koji je bio pri 1. okopnoj brigadi na području Donjeg Svilaja, Odžak.
Prema podacima iz arhiva OMO Prnjavor od 30.12.1992. godine sa područja opštine Prnjavor odazvali su se na mobilizacijiki poziv 1991/1992. godine, a nalaze se u RJ 8010 na dan 1.11.1992. godine 102 vojna obveznika: 96 vojnika, tri podoficira i tri oficira.
Poslije izvršene mobilizacije jedinica Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, odred TO, kao operativna jedinica u sastavu 2.partbr TO upućuje se na Zapadno- Slavonsko ratište, dok na postoru opštine ostaju prostorne snage teritorijalne odbrane opštine samostalni vodovi i čete TO u svim mjesnim zajedinicama opštine koje izvršavaju zadatke obezbjeđenja objekata i teritorije opštine i održavanje visokog nivoa borbene gotovosti, racionalnijeg utroška MTS i planskogf angažovanja jedinica TO opštine preko Rejonskih ŠTO opštine putem naredjenje 3.11.1991.. Slijede nekoliko događaja koji su ostavili zapise o tim događajima.
Beli orlovi
Događaji koji su se početkom rata dešavali u Prnjavoru kada su „Beli orlovi“ pošli redom da pljačkaju i maltretiraju nesrpski živanj, umiješali su se Vukovi sa Vučijaka koji su ih ekspresno razoružali i protjerali iz grada. Otišli su tako što su na leđima odnijeli prikačenu parolu „ Mi smo izdajnici srpskog naroda“
U ovima aktivnostima učestvovalo je i jedno odjeljenje 5.bataljona vojne policije 5.korpusa JNA koje je 6.7. i 8. maja kroz vršenje vojnopolicijskih zadataka otkrilo i jednu paravojnu organizaciju, koja je sama sebe nazivala „Beli orlovi“, a koja nije bila ništa drugo do jedna kriminalna grupa čije su aktivnosti svodile na zastrašivanje lokalnog stanovništva i pljačku v rijedne imovine. Po dobijenoj saglasnosti, grupa je locirana, razoružana i predana u dalje postupanje nadležnom organu.
Na prostor Ribnjaka Prnjavor 11.5.1992. stigao je i zanoćio 5.bvp i izvršio neophodne pripreme za sutrašnje izvođenje borbenih dejstava u gradu Derventi. Bili su tu i starješine 5.KJA i načelnik CSB Banja Luka.(Monografija 1.bvp-birani da budu najbolji, Banja Luka, 2016. str. 56)
U minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske vođenom na prostorima prethodne SFRJ, odnosno BiH od 1991 do 14.12.1995. godine, područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim dejstvima. Međutim, Prnjavorčani daju veliki doprinos u stvaranju Vojske Republike Srpske i odbrani nacionalnih ciljeva srpskog naroda kroz državu Republiku Srpsku. To je vrijeme kada se ljudski i materijalni potencijali stavljaju u službu odbrane Srpskog naroda, u složenim nacionalnim i političkim uslovima koji su vladali na području bivše SFRJ-BiH.
područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim djejstvima
Na prostoru opštine od 631m2 sa 47.055 stanovnika prema popisu iz 1991. godine 72% je srpskog stanovništva, muslimana 15%, Hrvata 4%, Jugoslovena 4 %i ostalih 6%[1]
Pregled prema polnoj strukturi stanovništva opštine Prnjavor 1991.godine
Pregled raspoređenog ljudstva u opštini Prnjavor početkom rata:
Raspoređeni vojni obveznici
Prema prikupljenim podacima mobilizacijom u prvim mjesecima 1991. godine mobilisano je preko 3.400 pripadnika jedinica TO opštine, oko 1000 pripadnika jedinica JNA. Ukupno mobilisanih vojnih obveznika do maja 1992. godine je oko 5000 boraca
U ratne jedinice VRS i MUP-a mobilisano je tokom rata oko 6.000 boraca od oko 12.000 vojno sposobnih građana opštine, što čini 70,87% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, što obuhvata zakonsku vojnu obavezu od 17 do 60 godina života, odnosno 25,50% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Mobilizacijom je obuhvaćeno preko 70 ratnih jedinica Vojske i MUP-a, a najviše u 1. Krajiški korpus i Vazduhoplovstvo i PVO.
mobilisano je tokom rata oko 6.000 vojnih obveznika sa opštine, a prema evidenciji opštinskog organa evidentirano je učešće u ratu za preko 8.300 lica
Prnjavorski borci popunjavaju jedinice 1.KK VRS: matičnu Prnjavorsku laku pješadijsku brigadu, Motajički 1. bataljon u sastavu 27. motorizovane brigade, većim dijelom Udarni bataljon „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor zatim 16. krajišku motorizovanu brigadu, 1. oklopnu brigadu, inžinjerijski puk i druge jedinice VRS. Biilo je to veliko mobilizacijsko naprezanje stanovništva u toku rata sa preko 10-25% angažovanog radno sposobnog stanovništva u VRS, kao veliki procenat angažovanja ljudstva u istoriji ratovanja.
Pregled neraspoređenih vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine
4977 neraspoređenih vojno sposobnih građana opštine, što čini 37,97% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, radno sposobnog stanovništva, koji su mahom bili nosioci domaćinstva, odnosno 14,39% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Pregled stanja evidencije vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine
Pregled vojnih obveznika
Od 12.060 ukupno u evidenciji VO Prnjavor vojno sposobnih građana opštine, što čini 71,21% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, odnosno 2,63% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.
Zgrada SO-e i ratnog predsjedništva
Poslije pet godina rata, krajem rata 31.12.1995. godine, prema procjeni opština broji 45.995 stanovnika , a broj vojnih obveznika iznosi 11.982 ili 26%. Ukupno rapoređenih sada je 5.978, a u Vojsku Republike Srpske je 4.382 pripadnika VRS, odnosno 53% od broja raspoređenih. Broj poginulih 361, a ranjenih 1.214, što čini 1.575 pripadnika koji su izbačeni iz stroja VRS, odnosno 35,94% u odnosu na broj raspoređenih u VRS ili 3,4% u odnosu na broj stanovnika.[2]
zgrada Štaba TO
U pripremi za odbranu Republike Srpske političko rukovodstvo države oslanjalo se na političke stranke sa svim svojim ljudskim potencijalom koji je u to vrijeme bio impozantan i sa ogromnim moralom, zatim na vojsku, odnosno ustanove i materijalna sredstva bivše JNA koja se pod pritiskom povukla iz BiH, zatim dolaze referendumi sva tri naroda u BiH i oružani sukobi Srba i Muslimana, a kasnije Hrvata i Muslimana.
Pregled ratnog puta dobrovoljačke jedinice „Vukova sa Vučijaka“ i jedinica teritorijalne odbrane Prnjavor – 307 dana
ratište
Opstina
brigada
Dana
zapovjest
KM
%
Golubić
Benkovac
RJ Vukovi sa Vučijaka
38
obuka
Benkovac
0,86%
Kozara
K.Dubica
RJ Vukovi sa Vučijaka
2
akcija
K.Dubica
0,05%
Zapadno-Slavonsko ratište
Okučani
RJ Vukovi sa Vučijaka
6
napad
Okučani
0,14%
Prnjavor
Prnjavor
TO opštine
155
mobilizacija
Prnjavor
3,53%
Laminci
Bos.Gradiška
2.partbrTO
3
marš
Bos.Gradiška
0,07%
Zapadno-Slavonsko ratište
Nova Gradiška
329.okbr JA-odredTO
79
odbrana
Nova Gradiška
1,80%
Zapadno-Slavonsko ratište
Nova Gradiška
329.okbr JA-„Vukovi“
24
ispad
Nova Gradiška
0,55%
[1] Podaci iz Strateškog plana razvoja opštine Prnjavor za period 2003-2010.godine „Službeni glasnik opštine Prnjavor“, broj 2/2003. strana 33-36.
[2] Podaci iz pregleda stanja v/o za 31.12.1995. godine, Sekretarijat MO Banja Luka
u čijem sastavu kao ojačanje upotrebljen odred TO opštine u sastavu 2.partbrTO bila je 121. brigada ZNG, Nova Gradiška
121. brigada ZNG
Odluka k-danta Odreda
Novogradiška brigada službeno je ustrojena 1. listopada 1991. godine, a njezina 1. bojna svoj ratni put je počela kao dobrovoljačka postrojba Zbora narodne garde 28. lipnja pod zapovjedništvom Željka Žgele koja je prije toga bila 3. bojna 108. brodske brigade. Od zarobljenog oružja u Novoj Gradiški osniva se još jedna bojna koja će postati 2. bojna 121. brigade.
Kratak prikaz ratnog puta i brojnog stanja 27.motorizovane brigade 1.KK VRS i njenog 1.mtb, Motajičkog bataljona
31 godina od Bratunačkog ratišta
BORCI POSAVINE
Počekom rata 1991.godine 5. odnosno 1.krajiški korpus imao je nekoliko jedinica koji su bili u sastavu JNA. Opština Prnjavor po planovima popune popunjavala je 6 jedinica korpusa: 3 pozadinske jedinice-PoB i 3 manevarske jedinice JNA:
14.pozadinska baza JNA u Krčmaricama, skladište MES i municije, Trapistima i Mali logor, mobilisano 129;
188. pontonjeriski bataljon sa razrezom od 2 v/o a mobilisano je 5 pripadnika;
293. inžinjerijski puk sa razrezom od 333 v/o, a mobilisano je 143 pripadnika, i
329.okbr sa razrezom od 30 v/o, a mobilisano 146 pripadnika.
plan je bio 691 v/o, a mobilisano 421 v/o u 5. KK.
U 7.tuzlanskom korpusu JNA, opština je popunjavala dvije jedinice:
327.mtbr, vojne pošte 3164 Derventa sa najvećim planom popune sa opštine u razrezu od 935 v/o i to: 26 oficira, 31 podoficira i 878 vojnika, dok je mobilisano 976 pripadnika;
motorizovani bataljon, vojne pošte 6510 Derventa, kasnije Osinjska lpbr u planu popune sa 131 v/o, a mobilisano 5 v/o.
plan je 691 v/0, a mobilisano 981 pripadnika u 7.K JNA[1] .
Ukupno mobilisamo u jedinice JNA sa područja opštine , prema prikupljenim podacima, 1.402 pripadnik i kroz popunu iz drugih jedinica 153 borca. Ukupno raspoređeno u JNA 1.555 boraca. Kroz jedinice JNA prekomandama prošlo je još 215 boraca. Kroz jedinice prošlo i na rasporedu bilo 1.770 boraca sa područja opštine.
327.mtbr radila je i postojala još u vijeme JNA u Derventi, imala svoju formaciju, i u
početku nakon formiranja i ulaska rezervnog sastava imala značajnu ulogu u odbrani sjevernog dijela Republike Srpske.
Nakon mobilizacije jedinica 5.korpusa JNA i njihovo angažovanje na Zapadno-Slavonskom ratištu, 5.10.1991. godine počelo je pozivanje vojnih obveznika sa opštine na tz.4 mjeseca rezerve u 327.mtbr u kasarnu Derventa.http://lpbr-prnjavor.info/30-godine-od-mobilizacije-u-opstini-prnjavor/
„Do sada je bilo dosta polemike o mjestu i ulozi brigade u 1.KK, posebno u TG-3. Radi objavljivanja ocjene rada jedinice potrebno je analizom dosadašnjih dejstava doći do pokazatelja o dosadašnjem periodu života i aktivnosti. Poznato je da brigada nije uspela sprovesti mobilizaciju[1] , te daje formiranjem TO stvoreno jezgro za brigadu. Sve specifičnosti treba objasniti od učesnika i to od samog početka rata, posebno sa ratnim putem svojih jedinica što realnije i sa jasnim pokazateljima“. Pukovnik Stanko Baltić, komandant 327. mtbr; Naređenje u kome traži podatke za istorijsku građuNastavite sa čitanjem →