Arhive oznaka: JNA

Muzej 1.KKVRS

U kasarni „Kozara“ Banja Luka otvoren Muzej naoružanja Otadžbinskog rata VRS

ORUŽJEM ODBRANILI REPUBLIKU SRPSKU

Na Dan VRS 12.5.2012. godine, otvorena je stalna izložba eksponata naoružanja koje je koristila TO i Vojska Republike Srpske u odbrani teritorija i srpskog naroda u RS i RSK.

TO opštine Prnjavor, a kasnije i 1.lpbr bila je naoružana sredstvima za blisku POB ( BsT, B-1), za podršku pješadije sa minobacačima, i pridodatim baterijama haubica 122mm, 105mm, vod tenkova, pragama, SO 57/2..

Nastavite sa čitanjem

Tomić Srđan

18. maj 2025.

19.5.1992.KRAJ RATNIH JEDINICA JNA SA PODRUČJA GRADA

Za odbranu Srpskog naroda i srpskih teritorija, u maju mjesecu 1991. godine počinju prva pozivanja – mobilizacije vojnih obveznika s područja opštine Prnjavor, u ratne jedinice JNA, a po zahtjevima komande 5. korpusa JNA. Prioritet su vozači u OMJ JNA.

Mobilizacija, kao planska aktivnost prelaska na ratnu organizaciju u opštini Prnjavor, sprovedena je po mobilizacijskim pravilima bivše JNA, a prema mobilizacijskom razrezu[1].

Na području opštine  u 1991. godini organizacijski je pokrivala Teritorijalna odbrana kao dio Oružanih snaga SFRJ. Opština Prnjavor popunjavala je i vršila mobilizaciju za devet ratnih jedinica JNA i Teritorijalnu odbranu opštine.

Prva ratna opšta mobilizacija jedinica i ustanova Teritorijalne odbrane opštine počela je pravovremeno od 18.9.1991. godine, bez proglašenja ratnog stanja, i počela da funkcioniše po ratnoj organizaciji i formaciji od 3.398 mobilisanih boraca.(1) Vojnika 86%, (2) podoficira  11% i (3) oficira  3% [2].

Pregled vojnih pošta JNA  mobilisanim pripadnicima sa područja opštine Prnjavor:

Vojna poštasvega%345Starost
3164 Derventa 327.mtbr 7.K57159,17%476662930,83
3780 Banja Luka 993.PoB 5.K Krčmarice394,04%335130,27
4352 Banja Luka 188.pontb 5.K30,31%3  24,35
5290 Banja Luka 993.PoB 5.K M.Logor717,36%655131,65
6510 Derventa samostalni mtb 7.K50,52%41 29,26
6817 Banja Luka 293.inžp 5.K13013,47%11113630,39
8840 Banja Luka 329.okbr 5K12112,54%10611425,17
9396 Banja Luka 993.PoB 5.K Trapisti252,59%222130,91
Ukupno965100,00%8201034229,10

Mobilisano, odazvalo se  u RJ JNA sa opštine preko 960 vojnih obveznika,  820 vojnika (3) ili 85%, podoficira(4) 103 ili 11% i oficira(5) 42 ili 4.3% Prosjek starosti mobilisanih vojnih obveznika iznosio je 30 godina, što znači prvog poziva. Najviše je mobilisano u 327.mtbr Derventa, 329.okbr (bez odredaTO) i 293. inžinjerijski puk. U odnosu na plan.razrez od 1760 vojnih obveznika, mobilizacija RJ JNA izvršena je sa manje od 55%

Nastavite sa čitanjem

Tuzlanska kolona 1992.

33 godine od stradanja pripadnika JNA u Tuzli

https://www.glassrpske.com/lat/novosti/drustvo/godisnjica-tuzlanske-kolone-ruze-i-vostanice-na-mjestu-ubistva-54-mladica/579069

Obilježene 32 godine od stradanja pripadnika JNA u Tuzli

https://www.glassrpske.com/lat/novosti/vijesti_dana/obiljezene-32-godine-od-stradanja-pripadnika-jna-u-tuzli/523448

https://www.glassrpske.com/lat/novosti/vijesti_dana/obiljezene-32-godine-od-stradanja-pripadnika-jna-u-tuzli/523448

 Obilježene 32 godine od stradanja pripadnika JNA u Tuzli
Mirnom šetnjom i paljenjem svijeća, na Brčanskoj malti u Tuzli i služenjem parastosa na spomen obilježju na groblju Pučile u Bijeljini počelo je obilježavanje 33. godišnjice stradanja pripadnika JNA.

Mirnom šetnjom i paljenjem svijeća, na Brčanskoj malti u Tuzli i služenjem parastosa na spomen obilježju na groblju Pučile u Bijeljini počelo je obilježavanje 33. godišnjice stradanja pripadnika JNA.

U napadu muslimanskih paravojnih formacija tokom povlačenja iz tuzlanske kasarne, ubijeno je 54 vojnika, a 78 ih je teško ranjeno.

Pomen, voštanice i bijele ruže za stradale iz “Tuzlanske kolone”

Položeno je cvijeće i služen pomen na Brčanskoj malti u Tuzli. Kod Spomen-kosturnice na bijeljinskom gradskom groblju Pučile služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće. (Glas Srpske)

Nastavite sa čitanjem

Tomić Srđan

12. mart 2025.

Odbrana Srpskog naroda

U minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske vođenom na prostorima prethodne SFRJ, odnosno BiH od 1991 do 14.12.1995. godine, područje opštine  Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim dejstvima. Međutim, Prnjavorčani daju veliki doprinos u stvaranju Vojske Republike Srpske i odbrani nacionalnih ciljeva srpskog naroda kroz državu Republiku Srpsku. To je vrijeme kada se ljudski i materijalni potencijali stavljaju u službu odbrane Srpskog naroda, u složenim nacionalnim i političkim uslovima koji su vladali na području bivše SFRJ-BiH.

područje opštine  Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim djejstvima

graf-1naci

Na prostoru opštine od 631m2 sa 47.055 stanovnika prema popisu iz 1991. godine 72% je srpskog stanovništva, muslimana 15%, Hrvata 4%, Jugoslovena 4 %i ostalih 6%[1]

Pregled prema polnoj strukturi stanovništva opštine Prnjavor 1991.godine

Pregled raspoređenog ljudstva u opštini Prnjavor početkom rata:

Raspoređeni
Raspoređeni vojni obveznici

Prema prikupljenim podacima mobilizacijom u prvim mjesecima 1991. godine mobilisano je preko 3.400 pripadnika jedinica TO opštine, oko 1000 pripadnika jedinica JNA. Ukupno mobilisanih vojnih obveznika do maja 1992. godine je oko 5000 boraca

U ratne jedinice VRS i MUP-a mobilisano je tokom rata oko 6.000 boraca od oko 12.000 vojno sposobnih građana opštine, što čini 70,87% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, što obuhvata zakonsku vojnu obavezu od 17 do 60 godina života, odnosno 25,50% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Mobilizacijom je obuhvaćeno preko  70 ratnih jedinica Vojske i MUP-a, a najviše u 1. Krajiški korpus i Vazduhoplovstvo i PVO.

mobilisano je tokom rata oko 6.000 vojnih obveznika sa opštine, a prema evidenciji opštinskog organa evidentirano je učešće u ratu za preko 8.300 lica

Prnjavorski borci popunjavaju jedinice 1.KK VRS: matičnu Prnjavorsku laku pješadijsku brigadu, Motajički 1. bataljon u sastavu 27. motorizovane brigade, većim dijelom Udarni bataljon „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor zatim 16. krajišku motorizovanu brigadu, 1. oklopnu brigadu, inžinjerijski puk i druge jedinice VRS. Biilo je to veliko mobilizacijsko naprezanje stanovništva u toku rata sa preko 10-25%  angažovanog radno sposobnog stanovništva u VRS, kao veliki procenat angažovanja ljudstva u istoriji ratovanja.

Pregled neraspoređenih vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine

4977 neraspoređenih  vojno sposobnih građana opštine, što čini 37,97% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, radno sposobnog stanovništva, koji su mahom bili nosioci domaćinstva,  odnosno 14,39% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Pregled  stanja evidencije vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine

Pregled vojnih obveznika
Pregled vojnih obveznika

Od 12.060 ukupno u evidenciji VO Prnjavor  vojno sposobnih građana opštine, što čini 71,21% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine,  odnosno 2,63% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.

Zgrada SO-e i ratnog predsjedništva

Poslije pet godina rata, krajem rata 31.12.1995. godine, prema procjeni opština broji 45.995 stanovnika , a broj vojnih obveznika iznosi 11.982 ili 26%. Ukupno rapoređenih sada je 5.978, a u Vojsku Republike Srpske je 4.382 pripadnika VRS, odnosno  53% od broja raspoređenih. Broj poginulih 361, a ranjenih 1.214, što čini 1.575 pripadnika koji su izbačeni iz stroja VRS, odnosno 35,94% u odnosu na broj raspoređenih u VRS ili 3,4% u odnosu na broj stanovnika.[2]

zgrada Štaba TO

U pripremi za odbranu Republike Srpske političko rukovodstvo države oslanjalo se na političke stranke sa svim svojim ljudskim potencijalom koji je u to vrijeme bio impozantan i sa ogromnim moralom, zatim na vojsku, odnosno ustanove i materijalna sredstva bivše JNA koja se pod pritiskom povukla iz BiH, zatim dolaze referendumi  sva tri naroda u BiH  i oružani sukobi Srba i Muslimana, a kasnije Hrvata i Muslimana.

Pregled ratnog puta dobrovoljačke jedinice „Vukova sa Vučijaka“ i jedinica teritorijalne odbrane Prnjavor – 307 dana

ratišteOpstinabrigadaDana zapovjestKM%
GolubićBenkovacRJ Vukovi sa Vučijaka38obukaBenkovac0,86%
KozaraK.DubicaRJ Vukovi sa Vučijaka2akcijaK.Dubica0,05%
Zapadno-Slavonsko ratišteOkučaniRJ Vukovi sa Vučijaka6napadOkučani0,14%
PrnjavorPrnjavorTO opštine155mobilizacijaPrnjavor3,53%
LaminciBos.Gradiška2.partbrTO3maršBos.Gradiška0,07%
Zapadno-Slavonsko ratišteNova Gradiška329.okbr JA-odredTO79odbranaNova Gradiška1,80%
Zapadno-Slavonsko ratišteNova Gradiška329.okbr JA-„Vukovi“24ispadNova Gradiška0,55%

[1] Podaci  iz Strateškog plana  razvoja opštine Prnjavor za period 2003-2010.godine „Službeni glasnik opštine Prnjavor“, broj 2/2003. strana 33-36.

[2] Podaci  iz pregleda stanja v/o za 31.12.1995. godine, Sekretarijat MO Banja Luka

Spisak poginulih i nestalih pripadnika JNA i TO

Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor

od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]

48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE

2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika

U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.

Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini,  uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor

Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.

BO

Prema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature  sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.

U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili.

Nastavite sa čitanjem

Stradanje boraca TO

Sjećanje na poginule

U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika  vode kao bolesni borci.

Ukupni gubici OS JNA i TO iznosili su 343 žrtve. vojnika 263, podoficira 59 i oficira 21.

grupa Svega   % vojnici  podoficiri  oficiri
ranjeni10630,90%86137
povređeni308,75%2262
samoranjavanje20,58%11 
bolesni14642,57%1003610
pogoršanje10,29%1  
zarobljeni20,58%2  
poginuli5415,74%4932
nestali20,58%2  
Ukupno343100%2635921

Pregled žrtava  TO opštine: 7 poginulih, 48 ranjenih i 24 povrijeđenih pripadnika TO opštine. Bolesnih 122

jedinicaSvega%poginuLI  ranJENI  samorAnj.  povrijeĐ.  bolesNI
Odred TO9245,46% 3 1 11275
2.OdTO i JTO11144,54% 44711247
Ukupno203100,00%748224122

Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca. 

jedinica  Svega%MES-a oboljenja   streljačko    udes/udar
Odred TO52,46% 4 1
 8742,86%47139
 6833,50%164444
2.OdTO i JTO115,42%81 2
 52,46%2 21
 2713,30%22131
ukupno203100%521211218

Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo,  9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.

Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška

Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u  Hrvatskoj  [1]

ZSR
Zapadno-Slavonsko ratište

Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.

Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.

Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.

Svega%Derventa   Nova Gradiška   Prnjavor
16078,82%15010
20,99%11
2311,33%212
41,97%4
10,49%1
10,49%1
10,49%1
52,46%5
41,97%4
20,99%2
203100,00% 37 151 15

U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok  kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.

Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:

zima 1992.

U istoriji Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor ostaće upamćeno i po 7 boraca, odnosno 47 junaka JNA  opštine , koji su u odbrani otadžbine dali sve što su mogli, dali svoje živote. Sjećanje na herojske poginule i tuge za poginulim junacima neprebolne za 626 poginulih tokom rata sa opštine Prnjavor. Tragedija do tragedije i za 4 porodice sa opštine sa dva poginula borca Vojske Republike Srpske.

1.pč

Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja  i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.

Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.

[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke  u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)

Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine

Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .

OpštinaSvega%poginuli     nestali    ranjeni   povrede
Banja Luka10,29%
Benkovac10,29%1
Bihać41,17%22
Borovo10,29%1
Bosanska Krupa10,29%1
Brač10,29%1
Brod10,29%1
Derventa7220,99%12554
Doboj20,58%1
Dubrovnik10,29%1
Glamoč20,58%11
Glina10,29%1
Gradiška20,58%
Grahovo10,29%
Han Pijesak10,29%1
Jasenovac30,87%3
Karlovac20,58%
Kneževo10,29%
Kupres144,08%12
Lipik30,87%12
Lipovac10,29%1
Ljubiško10,29%
Mostar10,29%
Nova Gradiška16146,94%51917
Novska41,17%31
Okučani82,33%413
Otočac10,29%
Pakrac41,17%22
Petrovac10,29%1
Prnjavor216,12%324
Psunj10,29%1
Sarajevo41,17%3
Šibenik10,29%1
Sisak20,58%11
Sombor10,29%
Tenj20,58%2
Teslić10,29%
Tuzla20,58%11
Vukovar72,04%241
Zavidovići41,17%12
Ukupno343100,00%542107

Prema vojnoj pošti JNA i TO:

Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor

Vojna poštaSvega  %poginuli   nestali    ranjeni  povrede
1318/6 Knin10,29%1
1455 Banja Luka10,29%1
1524 Han Pijesak10,29%1
1552 Beograd10,29%1
1709 Svilajnac10,29%1
2460/11 Banja Luka10,29%1
2875/38 Vršac10,29%1
3164 Derventa329,33%8194
3193 Prnjavor20,58%11
3326 Mrkonjić Grad10,29%1
3363 Banja Luka20,58%
3422 Banja Luka20,58%2
4022 Banja Luka20,58%2
4352 Banja Luka10,29%1
4470 Drvar10,29%1
4795 Beograd41,17%4
4795 Sombor10,29%
6372 Banja Luka10,29%1
6817 Banja Luka20,58%2
7001/34 Srbac10,29%1
7015 Banja Luka10,29%1
7029 Petrovo10,29%1
7039 Banja Luka20,58%
7057 Doboj10,29%
7161 Bileća10,29%1
7312 Petrovo10,29%1
7322 Banja Luka20,58%1
7327 Sarajevo10,29%1
7404 Kneževo10,29%
7421 Sanski Most20,58%2
7440 Drvar10,29%1
7446 Drvar20,58%2
7454-1 Mostar10,29%1
7463 Petrovac20,58%2
7484 Banja Luka10,29%
7500 Glamoč10,29%1
7512 Lukavica10,29%1
7529 Kupres10,29%1
7531 Grahovo10,29%
7577 Sarajevo10,29%1
7954 Tuzla20,58%11
8164 Maribor10,29%1
8304 Banja Luka10,29%1
8840 Banja Luka16748,69%52018
8860 Sarajevo10,29%
9062 Pakrac10,29%1
9162 Prijedor20,58%1
9162 TO Okučani51,46%311
9227/7 Glina10,29%1
T-22206 Prnjavor5616,33%7363
TO Borovo10,29%1
TO Knin10,29%1
TO Kostajnica10,29%1
TO Kupres133,79%10
TO Novska10,29%1
TO Okučani41,17%4
TO Sisak10,29%1
Ukupno343100,00%542107 30

[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina

Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).

Starješine VRS

Brojne starješine VRS sa područja Grada Prnjavor  u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata

Palačkovci, 2003.

Uz Dan borca RS  sjetimo se i na borce vojne starješne koji sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]

ispred Spomen crkve na Vučijaku

Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja Grada Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.

Inače, starješina VRS je  vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]

Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]

  • pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
  • artiljerija:  komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
  • OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
  • inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
  • avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
  • ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
  • veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.

Prema dosad prikupljenim podacima iz arhive OMO Prnjavor  sa područja grada u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 4180 starješina u  vojnih pošta JNA, TO , MUP, OiO i VRS.

RRsvega%1991.1992.1993.1994.1995.1996.
VRS390493,44%5501711399448464332
JNA290,69%263
TO591,41%4811
OiO100,24%343
MUP1313,14%2757141617
RO20,05%11
PVL431,03%31531066
ukupno4178100%6581802416477487338

U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 658 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.802 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.

za stvaranje Republike Srpske, Grad Prnjavor je mobilisao i na prvom rasporedu imao 9.100 vojnih obveznika.[1], sa 2023. godini evidentirano je sa statusom  5808 kategorisanih boraca, dok je ativnih je 4398 . RVI je evidentirano 994 .

1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.

Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.

Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 308 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine: domicili 269, raseljeni 31 i izbjegli 8

  • pukovnik 2
  • potpukovnik 5
  • major 31
  • kapetan 1 klase 15
  • kapetan 45
  • poručnik 136, i
  • potporučnik 40,
  • broj podoficira 670 ili  5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.

Uprava GŠ VRS za OMP da je  brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)

Prema rasporedu brojno stanje oficira na kraju rata sa područja Grada Prnjavor bilo je 308 oficira VRS:

  • VRS 235
  • JNA 4
  • TO 12
  • MUP 6
  • PVL  21
  • radna obaveza 3
  • bez rasporeda 26

Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 48. U VRS ostalo je oko 26 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 159 podoficira i oficira.

Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA  i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.

Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81)

Nastavite sa čitanjem

Vojska Grada Prnjavora

Grb BO

Uz Dan boraca RS, je prilika da se prisjetimo boraca grada Prnjavora i njihovog učešća u odbrani i stvaranju  Republike Srpske. Poznato je da je Vojska Republike Srpske formirana 12. maja 1992. godine i da je na kraju rata brojala 210.000 mobilisanih boraca. U Domovinskom ratu od 1992. do 1995. godine poginula su 23.752 vojnika.

Na kraju rata, grad Prnjavor je imao preko 9.100 pripadnika Vojske Republike Srpske.

Odajući počast svim borcima i učesnicima rata od 1991. do 1996. godine, te žrtvama koje su dale živote za stvaranje Republike Srpske, Grad Prnjavor je mobilisao i na prvom popisu imao preko 10.000 vojnih obveznika. [1]

Rasporedsvega      %34   5
bez rasporeda360,35%1926
VRS922288,80%8307679236
JNA3052,94%29069
TO3823,68%3561511
OiO250,24%187
MUPRS3373,25%317146
RO310,30%2434
PVL440,42%121121
SVR30,03%3
Ukupno10385100,00%9328744313

U tabeli je prikazan, prema prikupljenim podacima iz arhiva odsjeka MO Prnjavor, broj vojnih lica sa područja grada raspoređenih u odbrambenim strukturama grada i Republike Srpske. Učešće boraca u jedinicama VRS u ukupnom broju angažovanih u ratu iznosilo je oko 5%.

Od ukupnog broja registrovanih učesnika rata, samo jedan je mobilisan i raspoređen u odbrambene strukture grada i Republike Srpske: 89% stanovnika grada mobilisano je u ratne jedinice VRS; u jedinicama JNA na početku rata 1991-1992. 3% stanovništva je bilo raspoređeno; 4% je raspoređeno u opštinske jedinice teritorijalne odbrane; Oko 3% je raspoređeno u jedinice i strukture MUP-a RS 0,3% u opštinsku nadzorno-informativnu službu; 0,3% je raspoređeno na rad u organe Ministarstva odbrane RS i Ministarstva unutrašnjih poslova , 0,4% su bili profesionalna vojna lica 0,03% su bili na odsluženju vojnog roka, a 0,36% su bili raspoređeni bez rasporeda u kategoriju podoficira i oficira;

Prema podacima o ostvarivanju prava iz oblasti BIZ-a na području Grada Prnjavora za 2023. godinu evidentirano je 4398 aktivnih lica sa statusom i kategorijom boraca: I kategorije 1706 boraca, 263 druge, 342 treće, 439 četvrte, 323 pete, 405 šeste i 920. U zoni borbenih dejstava je u prvoj kategoriji i iznad, a van zone borbe je u devetoj kategoriji. U gradu Prnjavoru kategorisano je ukupno 5.808 vojnika. [2]

U odnosu na ukupan broj pripadnika VRS, 45% su kategorisani borci; 6,3% poginulih vojnika, 11,4% vojnika koji su poginuli nakon rata. Dakle, još jedna trećina boraca nije kategorisana kao borci RS.

Prema podacima Boračke organizacije grada Prnjavor: Pravo na borački dodatak trenutno ima oko 5.800 ljudi 29. 12. 2023.

Što se tiče pola i kategorije stanovnika grada, situacija je sledeća:

kategorijasvega    %muškarci zene
domicil895486,22%8842112
pobjeći1281,23%1235
raseljeni129212,44%124052
iz Srbije110,11%11
ukupno10385100,00%10216169

Domaće stanovništvo bilo je zastupljeno sa preko 86%, a padom srpskih opština u Hrvatskoj i Zapadnoj Krajini Republike Srpske, u odbrambene strukture RS i grada raspoređeno je 1,2% izbjegličkog i oko 13% raseljenih stanovnika Republike Srpske. Manje od 1% pripadnika VRS bili su dobrovoljci iz Srbije.

U 127 ratne jedinice, odnosno vojne jedinice Vojske Republike Srpske, mobilisano je 9114 pripadnika, prva popuna sa 1214, tako da je brojna raspoređenost iznosila  10328 boraca. Vojnika 9313,  podoficira 753 i 262 oficira.

Pregled u odnosu na kategoriju stanovništva grada i ostvareni status vojnog lica, prema dostupnim podacima, je:

statussvega   %domicilizbjegliraseljeni    iz Srbije
bez319630,78%2919372346
kategorisani borac408539,34%3519445202
RVI9369,01%7828146
RVI MUP270,26%27
ubijen6125,89%435141612
nestao320,31%1949
uhvaćen50,05%23
pokojni340,33%2617
umrijeti nakon rata10099,72%89510104
odselio650,63%24140
ranjen bez statusa2302,21%1746491
povrijeđen260,25%2312
bolestan930,90%80211
umro, otpušten iz RJ170,16%143
PVL160,15%142
vojnika koji služe vojsku20,02%11
Ukupno10385100,00%8954128129211

Prema dostupnim podacima, preko 4.100 ili 40% od ukupnog broja boraca u bazi podataka kategorizirano je kao borački status. Ovom podacima treba dodati 936 kategorisanih vojnika koji su ostvarili pravo na RVI VRS i 29 RVI UP RS, što znači da je ukupan broj kategorisanih na području grada Prnjavora preko 5100 vojnika.

Tokom rata 290 vojnika JNA, 6 mlađa oficira i 9 oficira mobilisano je u ratne jedinice Jugoslovenske narodne armije i raspoređeno na 305 vojnih obveznika.

 

Jedinice teritorijalne odbrane opštine imale su ostalih mobilisanih 382 pripadnika i to 356 vojnika, 15 podoficira i 11 oficira u 11 ratnih jedinica, sa komandirima . 3660 pripadnika raspoređeno na dva vojna mjesta. Vojna pošta 8840 Banja Luka 329.okbr5.k 225 i jedinice TO opštine Prnjavor 3435 pripadnici TO.

 

Zaključak

Na kraju rata 1995. godine Prnjavor je imao 8.900 vojnika u Vojsci Republike Srpske , ili 4,23% od ukupnog broja mobilisanih u Republici Srpskoj.

Ranjeni, ranjeni i bolesni borci VRSpoginuli, nestali i umrli borci VRS na slikama  .

Na početku mobilizacije u jedinice JNA bila su 1.553 borca ​​sa područja opštine Prnjavor. Plan, odnosno procena mobilizacije je 691 vojni obveznik za 5. KJNA i 1.066 vojnih obveznika za 7. KJNA, ukupno 1.757 regruta, a raspoređeno je 1.000 ili 57%, što je značajan uspeh u odnosu na druge opštine.

 
Od prvih mobilizacija vojnih obveznika za popunu ratnih jedinica JNA i opštinske teritorijalne odbrane i dobrovoljačkih jedinica do ponovnog formiranja, odnosno stvaranja VRS, mobilisano je 4.700  vojnih lica , prosečne starosti od 30 godina, sa maksimalno 20 do 29 godina starosti, što čini ukupno 65% muškog stanovništva do 64 godine starosti 6,11% stanovništva opštine i 2,18% u odnosu na oko 215.670 lica  prema evidenciji resornog ministarstva koja su učestvovala u Otadžbinskom ratu ili 54,42% prema evidenciji nadležnog opštinskog organa za vođenje evidencije lica koja su uređivala vojnu obavezu8,   opštinski registar učesnika u ratu477 u odnosu na [3]
 

Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine

Spomenik u Prnjavoru

U odnosu na završetak rata 1995. godine [3] , Opšina je 31.12.1995. Prema evidenciji OMO-a, u odnosu na ukupan broj stanovnika opštine od 45.995 registrovano ih je 11.987 ili 26,06%. U VRS su raspoređena 4.382 lica ili 73,30%. Ukupan broj lica raspoređenih u odbrambenim strukturama RS je 5.978 ili 49,87% u odnosu na broj vojnog osoblja. Eliminisano iz službe: 361 poginulih i 1.575 ranjenih, što je 35,94% u odnosu na broj vojnika, odnosno 3,4% u odnosu na broj stanovnika Samo su opštine Sanski Most (6,8%), Kneževo (5,3%), Kotor Varoš (3,7%), te Prijedor.5% više gubitaka.

Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine

[1] na osnovu podataka koje su prikupile ratne jedinice VRS u bivšem odsjeku MO RS Prnjavor.

Predsjednik Boračke organizacije Prnjavor ističe da su prnjavorski borci raspoređeni u 124 ratne jedinice VRS. (14.2.2019.)

Pukovnik Boško Peulić, predsjednik Intendantskog odbora Prnjavor, izjavio je 2022. godine da je prema podacima Boračke organizacije grada Prnjavora mobilisano 10.300 ljudi i dobrovoljaca u 128 vojnih punktova Vojske Republike Srpske.

[2] Informacija je usvojena na sjednici Skupštine grada Prnjavora, održanoj 27.12.2023. godine

Pregled ratnih jedinica VRS-vojnih pošta u koje je mobilisano preko 9.100 boraca sa područja Grada Prnjavora:

Nastavite sa čitanjem

Borbene aktivnosti 327.mtbr

Formiranje 327. motorizovane brigade JNA Derventa

Formiranje ratne brigade izvršeno je u februaru 1992. godine u jako nepovolnim uslovima.

kasarna

Brojno stanje brigade na rasporedu bilo  je 792 pripadnika od prvih pozivanja 5.10.1991. godine sa područja opštine Prnjavor do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine.

Nastavite sa čitanjem