Arhive kategorija: Vojska Republike Srpske

Ratne jedinice VRS i preformirane RJ nakon završetka rata 1996. godine do rasformiranja 2005. godine i stvaranejn OSBiH.

Pozadinska baza 1.KK VRS

14. pozadinska baza je bila pozadinska jedinica u sastavu GŠVRS, dok je pozadinski bataljon bio u sastavu 1.KKorpusa VRS. Sjedište baze bilo je u Banja Luci. kasarna „Kozara“.  Transformisana je 1992. godine  od 993. pozadinske baze 5.K JNA, a 1998. u logističku bazu.

Istorija

U toku samog formiranja 1.KK  Vojske Republike Srpske, paralelno su formirani i elementi logističke podrške. Tokom izvlačenja jedinica JNA iz bivših republika SFRJ prvenstveno iz HrvatskeSlovenije  zadržana je  izvjesne količina ratnog materijala, motornih vozilahranemunicije i goriva. Sve je to trebalo na neki način uskladištiti, evidentirati i distribuirati shodno potrebama novoformiranih jedinica Korpusa. Upravo, zbog novonastalih potreba naređeno je da se formira 14. pozadinska baza od elemenata pozadinske i baze JNA. Formacijsko brojno stanje baze iznosilo je 234 pripadnika što je bilo realno u odnosu na objektivne ljudske i ostale materijalne resurse Krajine. Stvarna popunjenost logističke baze u toku cjelokupnog ratnog perioda kretala se oko 50%  Put snabdijevanja i transporta materijalno-tehničkih sredstava je išao uglavnom iz Srbije i Crne Gore. Zbog presječenosti glavnih putnih komunikacija kroz novonapravljene šumske i planinske puteve, blizu borbenih linija snadvijevanje je bilo otežano.

Nastavite sa čitanjem

1.korpus VRS

Obilježena 33 godina od formiranja Prvog i Drugog krajiškog korpusa VRS

http://os.mod.gov.ba/o-oruzanim-snagama-bih/tradicija/3-pjesadijski-puk-os-bih/vijesti/default.aspx?id=10150&langTag=bs-BA

Formiran 1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske

Služenjem parastosa u Crkvi „Svetih velikomučenika jasenovačkih“ u banjalučkoj kasarni „Kozara“ i polaganjem vijenaca na spomen-ploču poginulim borcima  i kod muzeja 1. korpusa VRS, obilјežen je Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske.

1. krajiški korpus sa sjedištem u Banjoj Luci bio je najveći korpus Vojske Republike Srpske sa operativnom zonom na području Bosanske Krajine i odbrani koridora u Posavini.

Infrastrukturu i većinu borbenih sredstava naslijedio je od 5. korpusa JNA nakom povlačenja nekadašnje federalne armije iz Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine. Sastava:

  • komanda korpusa
  • radio-izviđački vod
  • komandan stana
  • čABHO
  • 5.bv
  • 5.bvp
  • 10.pd (Dubica)
  • 30.pb (Drvar)
  • 16.pmtbr
  • 343.mtbr
  • 2.pbr
  • 5.pbr
  • 122.lpbr
  • 46 pbr
  • 5.map
  • 5.mpoap
  • 329.okbr
  • 293.inžp
  • 5.lap PVO
  • 188.pontb
  • 993. PoB
  • 5.snb
  • VMC Banja Luka
  • dobrovoljački bataljon

1.KK VRS formiran je 1.6.1992. godine, a 2.KK VRS 2.6.1992. godine

Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa je dan kada se obilježava uspomena na sve operativne sastave koji su djelovali u okviru Vojske Republike Srpske tokom proteklog rata.

Prvi krajiški korpus tokom rata je imao oko 125.000 boraca, od kojih je oko 9.000 poginulo, a 22.778 je ranjeno. Korpus je držao front u dužini od 1.160 kilometara, a popunjavao se sa teritorije 28 opština.

Sa područja grada Prnjavor u 1.korpus VRS mobilisano je i raspoređeno preko 9.140 boraca, a u Drugom korpusu VRS bilo rapoređeno 443 borca. 

Nastavite sa čitanjem

Muzej 1.KKVRS

U kasarni „Kozara“ Banja Luka otvoren Muzej naoružanja Otadžbinskog rata VRS

ORUŽJEM ODBRANILI REPUBLIKU SRPSKU

Na Dan VRS 12.5.2012. godine, otvorena je stalna izložba eksponata naoružanja koje je koristila TO i Vojska Republike Srpske u odbrani teritorija i srpskog naroda u RS i RSK.

TO opštine Prnjavor, a kasnije i 1.lpbr bila je naoružana sredstvima za blisku POB ( BsT, B-1), za podršku pješadije sa minobacačima, i pridodatim baterijama haubica 122mm, 105mm, vod tenkova, pragama, SO 57/2..

Nastavite sa čitanjem

27.mtbr

27. motorizovana brigada Derventa 1.KK VRS

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
 
 
 
 
27. derventska motorizovana brigada
27. derventska brigada VRS.jpg
Grb 27. Derventske motorizovane brigade
Postojanje 1992 — 1996.
Mesto osnivanja:
Derventa
Formacija brigada
Jačina 5.000[1]
prosečno: 2.000[1]
Deo Vojske Republike Srpske
Angažovanje
Odlikovanja Orden Karađorđeve zvijezde drugog reda
Komandanti
Komandant Ljubo Obradović
Komandant 2 potpukovnik Ratko Grahovac
Komandant 3 pukovnik Trivo Vujić
Komandant 4 pukovnik Stanko Baltić
Komandant 5 pukovnik Boško Peulić
Komandant 6 pukovnik Rajko Radulović

27. derventska motorizovana brigada je bila pješadijska jedinica Vojske Republike Srpske.

Sastav

Sastav brigade je činilo oko 2.000 boraca, a kroz brigadu je prošlo više od 5.000 vojnika; poginulo je 438 boraca, a 13 se vode kao nestali.[1]

Istorija

Jedinica je osnovana 13. maja 1992. godine u Derventi preformisana iz 327. brigade JNA, u 27. mtbr  VRS.. Borci su uglavnom bili iz DerventeBroda i Prnjavora.[1] Prvi komandant jedinice bio je Ljubo Obradović. Na početku rata u BiH, ova brigada se zvala 327. derventska motorizovana brigada.

Od 20.5.1992. godine 327/27.mtbr je pod komandom  Vojske Republike Srpske u sastavu 1.KK

Ratni put

Brigada je ratovala u celoj Republici Srpskoj, sa težištem na dobojskom i teslićkom ratištu. Brigada je učestvovala i u dve velike operacije Vojske Republike Srpske, Koridor i Drina.

Borci iz Prnjavora bili su okosnica brigade, što govore i početni podaci. Brojno stanje pripadnika VRS sa područja opštine Prnjavor u 327.mtb od prvih velikih pozivanja 5.10.1991. godine do 19.05.1992. godine iznosilo je 1.030 boraca  [3]

Mobilisano je 854 vojnika, 131 podoficira i 45 oficira. Kroz starješinske dužnosti od komamdira voda do komandanta brigade prošlo je  78 starješina. 8 je poginulo, što čiti 1% poginulih boraca brigade do 19.maja 1992.godine. Ranjeno je 21 borac, povrijeđenih 4 i bolesnih 1. Boraca na kraju rata njih 210 imaju statrus  RVI, 4 nestalih boraca, 5 umrlih boraca, i 51 umrla borca poslije rata.Prosjek starosti 30 godina.

Od 20.05.1992. godine stvaranjem VRS u 27.mtbr 1.KK bilo je raspoređeno je 2.777 boraca . Mobilisano je 2.423 vojnika, 257 podoficira i 93 oficira. Poginulo je  124, ranjeno 493 i povređeno 130 boraca (podaci BO Derventa).

Prema do sada prikupljenim podacima sa opštine Prnjavor u 27.mtbr mobilisano je tokom rata 2.458 boraca , još kroz popunu 286 borac, ukupno raspoređeno 2.744 boraca. U ratne jedinice brigade  raspoređeno 3.624 boraca. vojnika 3.131, podoficira 361 i 132 oficira.  Kroz jedinicu  prekomandama ukupno prošlo 4.114 borca.  (3.514 vojnika, 436 podoficira i 164 oficira). Prosjek starosti 33 godine života.

27.mtbr Derventa 1.KK broji 438 poginulih boraca, 30 nestalih boraca i 1966 ranjenih boraca („Misija“RTRS, 20.5.2025.g puk Boško Peulić, komandant brigade

Nastavite sa čitanjem

Poginuli borci TO

ZSR

Sjećanje na Tri poginula boraca Odreda ТО Prnjavor u zoni borbenih dejstava na Zapodno Slavonskpom ratištu 1991-92.

GrupaOblik B/DStanje%
Vojniciu zoni borbenih dejstava10,18%
Podoficiriu zoni borbenih dejstava20,37%
  ukupno30,55%
Nastavite sa čitanjem

Komandanti VRS

Sjećanje na komandante VRS.

UMRO KOMANDANT BORO BUKOVICA

Preminuo borac, potpukovnik komandant 1.osinjske lake pješadijske brigade Derventa, Boro Bukovica rođen je 1952. u Gornjoj Mravici, grad Prnjavor. Otac sina Stefana . Sahrana 15.12.2024. godine u 13. časova , Gradsko groblje – Prnjavor. Večna slava i hvala !

Rođen u Prnjavoru, u predratnom periodu živio na području opštine Prnjavor, roditelјi i ostala bliža porodica živjeli ili žive na području opštine Prnjavor. Poslije rata živeo je na području Dervente i Broda.

    Ratni put počeo u činu majora JNA a  završio u činu potpukovnika  VRS.

ppuk Boro Bukovica
  • bio je komandant divizijona 122mm u 1.mtbr ( vojna pošta 7280 Sv. Rok ) u periodu 1.4.1991. do 28.3.1992. godine, Kniska krajina.
  • komandir baterije 122mm M38 u TO opštine Prnjavor u periodu 28.3.1992. do 6.4.1992. godine.
  • Dužnost  komandant brigade – VP 7001/44 Prnjavor – 1.osinjska laka pješadijska brigada u periodu od 6.4.1992. do 30.7.1993. godine,
  • ranjavan dva puta, Derventa i jajce i povreda od udesa u Prnjavoru

Sjećanje na pređeni ratni put i njegov veliki doprinos odbrani RS i stvaranju VRS:

Nakon povratka sa Ličnog ratišta, početkom aprila 1992. godine, uvažavajući činjenično stanje i namjere muslimanskih i hrvatskih snaga, kao jedan od najaktivnijih formirao je,Odred „Vojvoda  Živojin Mišić” i postavljen na dužnost komandanta jedinice, koja je potom angažovana u sastav 327. motorizovane brigade JNA u zoni borbenih dejstava na Derventsko-brodskom ratištu u periodu od 7.4.1992. godine – uključno Rapćani, a zaključno Kaurska obala. Odred se sastojao od šest pješadijskih četa, baterija haubica 122 mm M38, vod minobacača 82 mm, baterija topova ZIS M42 76 mm, u čijem sastavu je ukupno bilo angažovano 728 vojnika. Po naredbi Srpske opštine- Nova Derventa, ratno predsjedništvo, broj naredbe 94/92 od 28.4.1992. godine, Bukovica Boro je postavljen za komandanta odreda.

Dana 22.5.1992. godine odlazi u selo Osinja, gdje je, dao nemjerljiv doprinos u formiranju Osinjske Srpske brigade, bataljonskog sastava. Naredbom komandanta Prvog Krajiškog korpusa VRS postavljen je za komandanta brigade; Od početka juna mjeseca te iste godine aktivno zajedno sa Prvom lakom prnjavoskoj pješadijskoj brigadom učestvuje u deblokadi i vraćanju okupiranih Srpskih sela derventske opštine. Borbena dejstva vršena su na Ceru, Kostrešu, Odobnom kanalu i u borbama prilikom ulaska u okupirani Brod. Sa jedinicom aktivna borbena dejstva na Brodskom ratištu završava 6.10.1992. godine, kada je oslobođen Brod,  u selu Luščani  i Sijekovac. Sa jednom manjom borbenom grupom učestvuje u borbenim dejstvima na ratištu u Orašju.

Po naredbi komandanta Prvog Krajiškog korpusa između, ostalih jedinica,  Osinjska brigada i Prva laka prnjavorske pješadijska brigada dana 25.10.1992. godine odlaze na Jajačko ratište, a za komandanta jedinice – borbene grupe, naredbom komandanta TG-3 pukovnika Lisice,  postavljen je Bukovca Boro. U borbenim dejstvima na  navedenom ratištu, oslobođen je grad Jajce, uz minimalne ljudske gubitke – jedan poginuo i  trinaest ranjenih, gje je i sam komandant jedinice — Bukovca Boro ranjen dana 28.10. 1992. godine.  Po osnovu navedenog ranjavanja utvrđen je status ratnog vojnog invalida 6 kategorije sa 60% vojnog invaliditeta.

Nakon provedenih ratnih operacija na Jajačkom ratištu odlazi na liječenje u Beograd. Po završenom liječenju dana 7.7.1993. godine odlazi u Han Pijesak i stavlja se na raspolaganje GŠ VRS.

Pojedinosti o angažovanju u ratnim jedinicama u Han Pijesku i daljim unapređenima nisu poznate.

ZA KRST ČASNI I SLOBODU ZLATNU!

1952. – 2024.

Danas 15.12.2024. godine komandant  Boro Bukovica odlazi na vječni počinak, saborcima ostavlja Republiku Srpsku na čuvanje i sjećanje na njene heroje. Pročitao je govor predsjednik Gradske boračke organizacije Prnjavor Đumić Pero u ime sadoraca Osinjske srpske pješadijske brigade i Boračke organizacije Prnjavor..

 

Nastavite sa čitanjem

231 borca Prnjavorske brigade ostala na braniku Otadžbine Republike Srpske

SJEĆANJE NA POGINULE SABORCE

Svake godine na godišnjicu otkrivanja spomenika poginulim borcima VRS sa područja grada Prnjavor vrši se pomen i parastos svim poginulim borcima VRS u svim mjesnim zajednicama opštine Prnjavor

Nјihove godine rođenja, nedvosmisleno ukazuju da je život prekinut u njihovoj najbolјoj snazi. Godina i datum smrti, ukazuju da neprijatelјa nikakva primirja ne obavezuju. Tako je i u toku ovog, a tako je bilo i u toku svih, do sada potpisanih. Brigada ih nosi u sjećanju kao skromne, poštene i dostojne pamćenja i poštovanja.

Neka im je Bogom prosto i od naroda nezaboravlјeno. Borci i komanda 1. LPBrPrnjavor (Glas borca 1.lpbr Prnjavor broj 3, aprila 1995.godina)

Sve me rane moga roda bole, rekao je jednom jedan pjesnik, a misao ponavlјa svaka generacija srpskog roda. Istorija govori da ni jednu rat nije mimoišao i poštedio žrtava, nakon  kojih ostaju samo tužna sjećanja i nebrojeno puta ponovlјena nadanja da su očevi izginuli kako bi sinovi   živjeli.

Prnjavor

Sa istom nadom, živote položiše na srpskom Ozrenu i ovi mladi i čestiti lјudi. Sa istom nadom i  želјom, sudbinski predodređeni za žlvot koji ne trpi jaram, Ozren i srpsku zemlјu, uspješno brane i smrti ponosno prkose istinski Srbi. Sveštenik bi rekao neka im je Bog od pomoći i od milosti. Običnom smrtniku ne ostaje drugo do da se uči na ovakvim primjerima čojstva i junaštva. Za lošeg sina kažu da je od loša oca. Venama ovih junaka, tekla je krv  dobrih roditelјa. Dobra i plemenita krv, sigurno teče i venama njihovih srodnika i potomaka.

Treba li veći dokaz da srpski narod ima pravo na život u budućnosti?!  Nije li izdajstvo i zločin makar i na momenat dovoditi u sumnju budućnost jednog takvog naroda? (Glas borca 1.lpbr, broj 4,1995.godina).

Nastavite sa čitanjem

Ranjeni, povređeni i bolesni borci VRS

Pogled na 3.070 povređenih u opštini Prnjavor

Prema prikupljenim podacima došlo se do 3.070 povređenih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine od preko 10 hiljada raspoređenih boraca  u 129 vojne pošte.[1]

DogadjajSvega%1991.1992.1993.1994.1995.1996.1999.
bolest77820,45%921518614225255
nestao310,81%1822
poginuo59615,67%21203879618261
povreda41710,96%713142641685
rana181947,82%358322202614683
samopovreda10,03%1
samoranjavanje641,68%11881126
samoubistvo170,45%41471
umro310,81%37975
zarobljavanje501,31%1811030
Ukupno3804100%1581359452597116275

U pregledu gubitaka procenat na ranjavanje boraca VRS i MUP-a  je 49%, povreda 11%, samoranjavanje 2%, bolest 20%.   od preko 10.000 pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada Prnjavora. Najviše ima ranjenih boraca oko 46% i to u drugoj godini rata 1992.

Prema obliku događaja  2647 je (1)  lakši, a 433 je (2) teži oblik, 49 je bilo u (3) zoni brbenih dejstva a jedan za vrijeme služenja vojnog roka:

događajSvega%123
ranjavanje181958,13%1510309
povrede41713,33%40116
samoranjavanje652,08%596
bolest77824,86%676102
zarobljavanje501,60%149
ukupno3129100%264743349

Boračka organizacija grada Prnjavor i grad Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine  organizuje služenje parastosa i pologanja  vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor, kao i sjećanje na sve ranjene, povređene i bolesne borce sa područja opštine.

Nastavite sa čitanjem

Poginuli, nestali i umrli borci VRS opštine

Sjećanje na 640 nastradalih u gradu Prnjavor

Prema prikupljenim podacima došlo se preko 640 nastradalih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine raspoređenih u 95 vojne pošte JNA, TO, MUP i VRS.

DogadjajSvega%1991.1992.1993.1994.1995.1996.1999.
bolest77820,45%921518614225255
nestao310,81%1822
poginuo59515,64%21203879518261
povreda41710,96%713142641685
rana181947,82%358322202614683
samopovreda10,03%1
samoranjavanje641,68%11881126
samoubistvo170,45%41471
umro320,84%371075
zarobljavanje501,31%1811030
ukupno3804100%1581359452597116275

Prema pregledu gubitaka pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada procenat poginulih je 16%, nestalih 0,8%, umrlih 0,8% i samoubistva 0,4% od preko 10 hiljada pripadnika sa područja grada Prnjavora u 129 vojnih pošta-ratnih jedinica.

Najviše poginulih boraca VRS sa područja opštine je bilo u 1992. i 1995. godini, jer su vođene teške borbe u proboju Koridora, oslobađanju Broda, odbrani ozrena i Vučije planine, Novog Grada.

Prema opštini sahrane u (3) našoj opštini 597, i (4) u drugoj opštini 78 boraca,

događajSvega%34
poginuli59287,70%55141
nestali314,59%31
umrli324,74%1121
samoubistvo172,52%215
umrli poslije RJ30,44%21
ukupno675100%59778

Boračka organizacija grada Prnjavor i grad Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma grada  organizuje služenje parastosa, molitve i pologanja  vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor.

Na osnovu podataka iz informacije o ostvarivanju prava porodica poginulih i nestalih boraca [1] opštini Prnjavor na dan 30.9.2022. godine, broj korisnika prava članova porodice poginulog borca je manji i iznosi 381, broj ostvarenih prava po ovom osnovu je 887, među kojima prava na naknadu porodici odlikovanog borca ostvaruje 336 korisnika, kao i 55 korisnika prava na zdravstvenu zaštitu.

U 2018. godini broj korisnika prava članova porodica poginulih i nestalih boraca bilo je 483, što je više 27% u odnosu na 2022. godinu.
 
U odnosu na dan 5.12.2003. godine broj korisnika prava članova prodnične invalidnine je bio 1.062 korisnika, a odnosio se na broj poginulih, umrlih i nestalih u evidenciji od 616.
Prema broju korisnika u 2022. godini 386 je 179%, odnosno smanjenje više od pola broja korisnika u odnosu na 2003. godinu, 20 godina kasnije.
Spisi 25 poginulih boraca preseljeni su u druge opštine RS.
Nastavite sa čitanjem

107.pbr

Nova pješadijska brigada 107.pbr 1.K VRS

1.aprila 1996. godine 1.lpbr Prnjavor i 1.mtb 27.mtbr zvanično mijenja naziv u novu 107.pbr i to u sklopu reorganizacije VRS.

Krajem marta 1996. godine uslijedila je masovna demobilizacija boraca prnjavorske brigade i jedinica 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor, nakon koje komanda Prvog korpusa naređuje spajanje ove dvije brigade u jednu koja sada dobija formacijski naziv 107. pješadijska brigada, sa vojnom poštom broj 2210 Srbac.

Tako je u prvoj polovini marta 1996. godine formirana komanda 107. pješadijske brigade na čijem čelu su bili komandant pukovnik Miodrag Suvajac i načelnik štaba potpukovnik Gojko Starčević.

Brigada fromacijski je brojala 4.113 boraca, 3.692 vojnika, 183 podoficira i 2.389 oficira. Sa područja opštine u brigadu je bilo popunjeno i raspoređeno 2.000 pripadnika ili 49%. u dva pješadijska bataljona i ostale jedinice brigade. Prosjek starosti 32 godine života.

Po novoj formaciji su formirani i komanda stana, vod veze, izviđački vod i četa vojne policije koji su i nadalјe ostali popunjeni lјudstvom u skladu sa formacijom, oficira 36, podoficira 16 i vojnika 667 ukupno 719, sa mobilizacijkim zborištem u s. Velika Ilova, dok su pozadinske i pješadijske jedinice bile popunjene samo potrebnim brojem lјudstva za održavanje i čuvanje naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava.

Komanda Brigade sa prištapskim jedinicama se izmiješta na lokaciju u gradu Srbac, a IKM za Prnjavor u staroj zgradi komande 1.lpbr , komandanti major Tomić, major Merlović i kapetan Suvajac, a preostali dio lјudstva i jedinica na lokaciju kasarne u Sitnešima, Srbac i Dobroj vodi kod lovačkog doma i Šibovskoj. Sva skladišta naoružanja, minsko-eksplozivnih sredstava i ostalih materijalno-tehničkih sredstava su bila neprekidno obezbjeđivana naoružanom čuvarskom službom i pod stalnom kontrolom komande Brigade.

Nastavite sa čitanjem