I ove godine sjećamo se dana 18.9.1991. godine, kada je izvršena mobilizacija jedinica teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, 13.10.1991.godine, prva borbena dejstva i formiranje 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, 28.5.1992.godine.
Opet, je trebalo ponovo braniti slobodu srpskog naroda, ali i stvaranje Republike Srpske.
I ove godine, 18. septembra, prošlo je 33 godina od početka rata na ovim prostorima.
Ovaj sajt rađen je povodom Dvadeset godina od prve stvarne mobilizacije teritorijalne odbrane opštine Prnjavor i prve ratne upotrebe jedinica teritorijalne odbrane opštine.
Kada je izvršena ratna mobilizacija opštinskih ratnih jedinica po naređenju nadležnih organa čime je opština Prnjavor i sama učesnica odbrambeno-otadžbinskog rata za stvaranje Republike Srpske.
Podaci o brigadi su manje više poznati javnosti, putem štampe, knjiga i saopštenja boračkih organizacija i udruženja.
Komandant prnjavorske brigade puk Vlado Živković, jedan od rijetkih komandanata u VRS od početka do kraja rata, od kapetana do potpukovnika, a nakom demobilizacije u činu pukovnika, više puta je iznosio podatke vezano za brojno stanje i ratni put lake pješadijske brigade Prnjavor.
26.5.2012. godine na Trgu srpskih boraca organizovano je obilježavanje Dvadeset godina brigade i izvršeno postrojavanje jadinice. Na Vučijaku u Spomen crkvi služen je parastos poginulim borcima i polaganje vijenaca.
U Banjaluci ove godine je promovisan Zbornik radova „Pad zapadnokrajiških opština i stradanje srpskog naroda Krajine“.
Banja Luka 2023.
Organizacija starješina Vojske Republike Srpske naglašava da je od velikog značaja dokumentovati činjenice kako bi se sačuvale od zaborava.
U nastanku Zbornika učestvovalo je 40 autora, među kojima su akademici, profesori i doktori nauka, generali, komandanti ratnih jedinica i brigada, kao i starješine koje su igrale značajnu ulogu u ratu.
U zborniku se nalaze i tekstovi starješina iz Opštinskog odbora staješina VRS Prnjavor:
pukovnik Boško Peulić, komandant 3.srpske lpbr: „Okupacija „Visoke Krajine“ u režiji raznih političkih struktura“, str. 345
Mobilizacija, kao planska aktivnost prelaska na ratnu organizaciju u opštini Prnjavor, sprovedena je po mobilizacijskim pravilima bivše JNA i TO, a prema mobilizacijskom razrezu[1].
Pregled strukture izvršenja mobilizacija prema kategoriji i polu pripadnika TO na području opštine:
Grupa
svega
%
Muški
Ženski
Starost
vojnici
3013
86,68%
2996
17
33,77
podoficiri
359
10,33%
358
1
32,62
oficiri
104
2,99%
104
35,50
Ukupno
3476
100%
3458
18
33,96
Prva ratna, opšta mobilizacija jedinica i ustanova Teritorijalne odbrane opštine počela je pravovremeno od 18.9.1991. godine, bez proglašenja ratnog stanja, i počela da funkcioniše po ratnoj organizaciji i formaciji od 3.400 mobilisanih boraca. Vojnika je bilo raspoređeno 3.013 ili 87%, podoficira 359 ili 11% i oficira 104 ili 3%. Prosjek godina života boraca 34 godine života.[2].
Mobilisano je preko 3.400 pripadnika TO opštine Prnjavor i popunom još novih 200 vojna obveznika tako da je u TO opštine bilo preko 3400 pripadnika, i sa raspoređenim u ratnim jedinicama opštine preko 5000 boraca. Nastavite sa čitanjem →
Danas obilježavanje Dana 16. krajiške motorizovane brigade u MašićimaGRADIŠKA – Dan 16. Krajiške motorizovane brigade biće obilježen danas u 12 časova kod spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Mašićima.
19.9.2023.
32 godina od osnivanja 16. krajiške motorizovane brigade 1.KK Vojske Republike Srpske.
Nјihove godine rođenja, nedvosmisleno ukazuju da je život prekinut u njihovoj najbolјoj snazi. Godina i datum smrti, ukazuju da neprijatelјa nikakva primirja ne obavezuju. Tako je i u toku ovog, a tako je bilo i u toku svih, do sada potpisanih. Brigada ih nosi u sjećanju kao skromne, poštene i dostojne pamćenja i poštovanja.
Neka im je Bogom prosto i od naroda nezaboravlјeno. Borci i komanda 1. LPBrP (Glas borca 1.lpbr Prnjavor broj 3, aprila 1995.godina)
Sve me rane moga roda bole, rekao je jednom jedan pjesnik, a misao ponavlјa svaka generacija srpskog roda. Istorija govori da ni jednu rat nije mimoišao i poštedio žrtava, nakon kojih ostaju samo tužna sjećanja i nebrojeno puta ponovlјena nadanja da su očevi izginuli kako bi sinovi živjeli.
Prnjavor
Sa istom nadom, živote položiše na srpskom Ozrenu i ovi mladi i čestiti lјudi. Sa istom nadom i želјom, sudbinski predodređeni za žlvot koji ne trpi jaram, Ozren i srpsku zemlјu, uspješno brane i smrti ponosno prkose istinski Srbi. Sveštenik bi rekao neka im je Bog od pomoći i od milosti. Običnom smrtniku ne ostaje drugo do da se uči na ovakvim primjerima čojstva i junaštva. Za lošeg sina kažu da je od loša oca. Venama ovih junaka, tekla je krv dobrih roditelјa. Dobra i plemenita krv, sigurno teče i venama njihovih srodnika i potomaka.
Treba li veći dokaz da srpski narod ima pravo na život u budućnosti?! Nije li izdajstvo i zločin makar i na momenat dovoditi u sumnju budućnost jednog takvog naroda? (Glas borca lpbr, broj 4,1995.godina). Nastavite sa čitanjem →
Obilježen Dan poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u GradišciGRADIŠKA – Povodom obilježavanja Dana poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u Gradišci je danas služen parastos i položeni su vijenci na Centralno spomen-obilježje.
Predsjednica Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Dragica Matković rekla je da je 15. septembar izabran za obilježavanje dana nestalih zbog toga što je na taj dan 1995. godine, nestalo oko 10.000 boraca i civila.
Na nivou Republike Srpske 1.652 nestala lica koja još uvijek nisu pronađena.
Spomenik u Prnjavoru
Opština Prnjavor traži još 27 nestalih pripadnika VRS od kojih 14 iz Prnjavorske brigade.(12.12.2024.)[3]
Republike Srpska i nakon 29 godina od okončanja rata traga za 1.636 nestalih boraca i civila među kojima je više od 300 žena i djece. Kod manastira Svetog Nikole na Ozrenu obilježen je Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Prema programu rješavanja pitanja u oblasti BIZ za 2024. godinu u gradu Prnjavoru vršen je pomen i služen parastos poginulim i nestalim borcima i civilima sa prostora grada Prnjavora, i položeni vijenci i cvijeće kod gradskog spomen obilježja. Istovremeno je obilježen i Dan gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prnjavor.
Prema podacima ove gradske organizacije još 30 vodi se kao nestali boraci sa područja opštine Prnjavor.
Godišnjica: Drugoj krajiškoj brigadi odbrana otadžbine bila na prvom mjestuBANjALUKA – Polaganjem vijenaca i služenjem parastosa za 231 poginulog borca sutra će u Memorijalnom centru Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske (VRS) u banjalučkom naselju Rakovačke bare biti obilježene 33 godine od njenog formiranja.
Prema podacima opštinskog organa evidentirano je 41 lice sa učešćem u 2.krajiškoj pješadijskoj brigadi VRS
Druga Krajiška brigada, jedna od slavnih jedinica VRS, formirana je 18. septembra 1991. godine.
Na ratnom putu dugom 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.
Druga krajiška brigada imala je 1.600 ranjenih boraca, od kojih 750 ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, dok se šest boraca ove brigade vode kao nestali.
Prema istraživanju šest ranjenih pripadnika vojne pošte 7322 Banja Luka, 2.krajiška pješadijska brigada 1.KK VRS sa područja opštine.
Učesnici marša „Stazom egzodusa“ iz Tumara krenuli ka Stogu
DOBOJ – Kolona od oko 500 učesnika marša „Stazom egzodusa 2024“ krenula je od sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena.
Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.
Obilježavanje 10. septembra 2024. godine, 29 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 17. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.
2024.
U maršu je učestvovao i komandant 1.lpbr Prnjavor, puk Vlado Živković
Masovno stradanje Vozućana dogodilo od 10. do 24. septembra 1995. godine, usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda „El mudžahedin“, te NATO bombardovanja, potpomognuto njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.
Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga. Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.
U spomen kaleli biće upisano 132 poginula borca 1.lpbr Prnjavor na Ozrenu i Vozućoj.
Obilježavanje 10. septembra, 28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km. Nastavite sa čitanjem →