Obilježavanje Dana poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu RS
Služenjem pomena i parastosa u crkvi Sv. Georgije u Prnjavoru i polaganjem vijenaca na spomeniku poginulim borcima grada Pranjavora, Oganizacija porodica zaroboljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prnjavor obilježila je svoj dan.
Ovaj dan obiježavanja nalazi se u skupštinskom programu obilježavanja značajnih datuma u oblasti BIZ grada Prnjavor za 2025.godinu.
15.9.2025. Godišnjica obilježavanja Dana poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu RS
Sa područja grada 356 članova porodica poginulog i nestalog borca
U 2024. godini na području grada ima 372 članova pororodice poginulih i nestalih boraca VRS. Osnovica za isplatu porodične invalidnine je 793KM, a isplaćuje se prema grupi prava: povećana i uvećana porodična invalidnina uživaoca, pravo na naknadu porodici odlikovanog borca, porodična invalidnina za 1, 2, 3, 4 i više korisnika, porodična invalidnina razvedenih – dva korisnika, i prava članova porodica poginulog ili umrlog borca za vrijeme odobrenog odsudstva iz jedinice- posebno mjesečno primanje po važećem zakonu.
Vlada Republike Srpske na 53.sjednici održanoj 18.1.2024. godine.je donijela i Odluku o visini osnovice za obračun primanja za 2024. godinu predviđenih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske. Osnovica za obračun primanja za 2024. godinu utvrdi u iznosu od 874,30 KM.
Obračun primanja po navedenoj osnovici u 2024. godini će se vršiti za 45.150 korisnika, od čega za 28.966 korisnika lične invalidnine i 16.184 korisnika porodične invalidnine.
Obilježen Dan 16. Krajiške motorizovane brigade u Mašićima
Foto: U Mašićima obilježen Dan 16. Krajiške motorizovane brigade
GRADIŠKA – U Mašićima kod Gradiške danas je obilježen Dan 16. Krajiške motorizovane brigade, odajući počast borcima koji su se nesebično borili za slobodu Republike Srpske.
Godišnjica: Drugoj krajiškoj brigadi odbrana otadžbine bila na prvom mjestuBANjALUKA – Polaganjem vijenaca i služenjem parastosa za 231 poginulog borca sutra će u Memorijalnom centru Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske (VRS) u banjalučkom naselju Rakovačke bare biti obilježene 33 godine od njenog formiranja.
Prema podacima opštinskog organa evidentirano je 41 lice sa učešćem u 2.krajiškoj pješadijskoj brigadi VRS
Druga Krajiška brigada, jedna od slavnih jedinica VRS, formirana je 18. septembra 1991. godine.
Na ratnom putu dugom 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.
Druga krajiška brigada imala je 1.600 ranjenih boraca, od kojih 750 ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, dok se šest boraca ove brigade vode kao nestali.
Prema istraživanju šest ranjenih pripadnika vojne pošte 7322 Banja Luka, 2.krajiška pješadijska brigada 1.KK VRS sa područja opštine.
Učesnici marša „Stazom egzodusa“ iz Tumara krenuli ka Stogu
DOBOJ – Kolona od oko 500 učesnika marša „Stazom egzodusa 2024“ krenula je od sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena.
Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.
Obilježavanje 10. septembra 2024. godine, 29 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 17. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.
2024.
U maršu je učestvovao i komandant 1.lpbr Prnjavor, puk Vlado Živković
Masovno stradanje Vozućana dogodilo od 10. do 24. septembra 1995. godine, usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda „El mudžahedin“, te NATO bombardovanja, potpomognuto njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.
Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga. Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.
U spomen kaleli biće upisano 132 poginula borca 1.lpbr Prnjavor na Ozrenu i Vozućoj.
Obilježavanje 10. septembra, 28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km.
U Prnjavoru je 9.9.2025. godine obilježen Dan ratnih vojnih invalida RS parastosem i polaganjem vijenaca na Spomenik poginulim borcima VRS u Prnjavoru, i svečanim ručkom za članove udruženja i goste.[1]
Udruženje RVI broji oko 700 članova, a prava u 2024. godini ostvarili su 900 RVI.
I ove godine ovaj događaj se nalazi u programu skupštine grada Prnjavor o obilježavanju značajnih datuma u oblasti BIZ za 2025. godinu.
Jedinice 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, prvi put odlaze na Ozren, odnosno Vozuću krajem 1992. godine, zbog izuzetno teške situacije na Ozrenskom ratištu, kako bi pomogli u stabilizaciji linije i spriječili masovno iseljavanje stanovništva sa Ozrena i Vozuće.
Naređenjem pretpostavljene k-de OG Doboj, 70 dobrovoljaca iz 1. i 3. bataljona i vojna policija s komandantom ppuk Vladom Živkovićem odlaze na južni dio Ozrena, Vozućko ratište, 19.12.1992. godine.
Po naređenju komandanta brigade, komandant 3.pb sa (drugom) 2.pč 3.pb upućuje se u južni dio Vozuće, opština Zavidovići na uspostavljanju linije odbrane na pravcu Kamenićka premet (Ljeskovac (1017m) – Gradac i jedna pješadijska četa 1.pb sa komandantom brigade i zamjenikom komandanta 1.pb vodnikom Tubak, zauzima položaje na vijencu Stolići – Gradac preko r. Krivaje zapadno od Vozuće.
Do 5.1.1993. godine izvlači se 2.pč sa Ljeskovca i ulazi u sastav 3.pb u rejonu odbrane s. Gojakovac, kod Doboja.
Stolići
Dana 18.3.1993. izvlači se 3.pb iz zone odbrane 1.lpbr u Brčkom i upućuje na smjenu dijelova 1.pb u rejon s. Stog u Vozuću, opština Zavidovići, gdje organizuje odbranu na liniji Visić- Stolići – Gradac prema s. Mahoje-Zuber. Privremeno kao podrška 3. bataljonu na Ozrenu ostaje dio voda MB 82 mm 1. bataljona. po naređenju komandanta brigade. [1]
3.pb ostaje osam mjeseci u odbrani dodijeljenog rejona odbrane, a dijelom snaga 2.pješadijske čete 3.pb učestvuje sa 2. ozrenskom lakom pješadijskom brigadom u napadu i zauzimanju objekta Krš istočno od Vozuće, prema Ribnici i 26.10.1993. po naređenju komande TG Ozren 3.pb se izvlači iz rejona Vozuće[2] i ulazi u sastav brigade u Prnjavoru.
Prnjavorski 3.pb zamjenjuje Knjinska pješadijska četa u rejonu Visić- Stolići – Gradac- s.Stog,
U 1994. godini dolazi do zamjene sa 1.mtb 27.mtb 1.KK Derventa (Motajićki -Pepin bataljon), jedan mtb iz 43.mtbr Prijedor, a u junu 1994. godine položaje prezuma 2.pb 1.srbačke lpb, koja će kasnije kompletno preuzeti odbrane zapadnih dijelova Vozuće do pada Vozuće 1995. godine.
Služenjem parastosa za poginule i preminule saborce i svečanom akademijom u kasarni „Kozara“, bivši pripadnici i starješine Prvog bataljona vojne policije 1. krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske, obilježili su godišnjicu osnivanja ovog bataljona.
Sa područja grada Prnjavora bilo je mobilisamo u ovu jedinicu 1.KK VRS 57 pripadnika, a raspoređeno oko 100 boraca. Poginulo 7, dva ranjena i 1 zarobljavanje.
Postrojavanjem boraca, odavanjem počasti poginulim saborcima i svečanom akademijom 11.9.2018. godine u Banjaluci obilježeno 25 godina od formiranja Prvog bataljona vojne policije Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).
Ratni komandant Prvog bataljona vojne policije general Dragomir Keserović rekao je da je ova jedinica imala veoma uspješne rezultate i da nije izgubila ni najmanji dio teritorije Republike Srpske.
„Bili smo angažovani na borbenim zadacima od najzapadnijeg dijela Srpske do sarajevsko-romanijskog platoa“, istakao je Keserović.
On je naveo da je iz ovog bataljona poginulo 69 boraca, dok ih je više od 400 ranjeno.
U sastavu bataljona vojne policije bila je pridodata i četa „Vukova sa Vučijaka“ Kremna, Prnjavor u periodu od 12.7.1993. do 11.10.1993. godine jačine 19 pripadnika i 16 pripadnika mobilisano iz opštine u bvp.
Prema podacima 2 ranjena, bolest 1, 1 zarobljen,1 umro, 1 samoubistvo i 6 poginulo pripadnika vojne pošte 7007 Banja luka, 1.bataljon vojne policije 1.KK VRS sa područja opštine.
spisak poginulih i umrlih pripadnika 1.bvp 1.kk vrs
BARAN (Josip) IVAN iz Ratkovac, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 8.12.1992, Novalići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.5.1992.godine. Sahranjen u opštini.Ratkovac
Ćupeljić (Milenko) Miladin iz Gajevi, rođ. 1959. vojnik četa vojne policije, umro 21.7.1994, Bolnica, Banja luka. stupio u jedinicu 3.9.1993.godine. Umro u bolnici.Sahranjen u opštini.Crkvena.
GUNJIĆ (Konstatin) SINIŠA iz Brezik, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 21.8.1993, Filipovići, Tešanj. stupio u jedinicu 3.10.1992.godine. Sahranjen u opštini.Brezik.
KRAJIŠNIK (Ranko) SINIŠA iz Gornja Mravica, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 9.10.1992, Okanovići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.4.1992.godine. Sahranjen u opštini.Gornja Mravica.
KUSIĆ (Čedomir) DUŠKO iz Kremna, rođ. 1963. stariji vodnik 1 klase vodnik čete vojne pol., samoubistvo 23.9.1994, Kremna, Prnjavor. stupio u jedinicu 12.7.1993.godine. Sahranjen u opštini.Kremna
MILANKOVIĆ (Dragutin) RANKO iz Kremna, rođ. 1952. vojnik pozadinski vod, poginuo 28.8.1993, Donja Ilova, Prnjavor. stupio u jedinicu 16.8.1993.godine. Poginuo u saobraćajnoj nesreći. Sahranjen u opštini.Kremna
Preradović (Mirko) Velibor iz Vršani, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 12.9.1994, Ripač-Sip, Cazin. stupio u jedinicu 18.1.1993.godine. Sahranjen u opštini.Vršani.
Egić: Nastavlja se sistemska briga o borcima – borački dodatak, stambeno zbrinjavanje i rehabilitacija
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite je svakodnevno u kontaktu s boračkim organizacijama. Iako nismo bili zakonski obavezni, donijeli smo odluku da se borački dodatak poveća za 0,5 KM od januara – isplata je krenula u septembru. To je stalna briga o toj populaciji – rekao je Egić.