Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor
od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]
48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE
2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika
U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.
Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini, uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor
Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.5.1992.
Prema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i arhive bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 19.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.
U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili.
U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika vode kao bolesni borci.
Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca.
jedinica
Svega
%
MES-a
oboljenja
streljačko
udes/udar
Odred TO
5
2,46%
4
1
87
42,86%
4
71
3
9
68
33,50%
16
44
4
4
2.OdTO i JTO
11
5,42%
8
1
2
5
2,46%
2
2
1
27
13,30%
22
1
3
1
ukupno
203
100%
52
121
12
18
Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo, 9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.
Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška
Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u Hrvatskoj [1]
Zapadno-Slavonsko ratište
Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.
Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.
Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.
Svega
%
Derventa
Nova Gradiška
Prnjavor
160
78,82%
150
10
2
0,99%
1
1
23
11,33%
21
2
4
1,97%
4
1
0,49%
1
1
0,49%
1
1
0,49%
1
5
2,46%
5
4
1,97%
4
2
0,99%
2
203
100,00%
37
151
15
U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.
1/OdTO 1992.
Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:
Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.
Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.
2.pješadijska četa Smrtići XII 1992
[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)
Podaci iz pregleda gubitaka pripadnika TO iz arhiva OMO Prnjavor.
Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine
Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .
Opština
Svega
%
poginuli
nestali
ranjeni
povrede
Banja Luka
1
0,29%
Benkovac
1
0,29%
1
Bihać
4
1,17%
2
2
Borovo
1
0,29%
1
Bosanska Krupa
1
0,29%
1
Brač
1
0,29%
1
Brod
1
0,29%
1
Derventa
72
20,99%
12
55
4
Doboj
2
0,58%
1
Dubrovnik
1
0,29%
1
Glamoč
2
0,58%
1
1
Glina
1
0,29%
1
Gradiška
2
0,58%
Grahovo
1
0,29%
Han Pijesak
1
0,29%
1
Jasenovac
3
0,87%
3
Karlovac
2
0,58%
Kneževo
1
0,29%
Kupres
14
4,08%
12
Lipik
3
0,87%
1
2
Lipovac
1
0,29%
1
Ljubiško
1
0,29%
Mostar
1
0,29%
Nova Gradiška
161
46,94%
5
19
17
Novska
4
1,17%
3
1
Okučani
8
2,33%
4
1
3
Otočac
1
0,29%
Pakrac
4
1,17%
2
2
Petrovac
1
0,29%
1
Prnjavor
21
6,12%
3
2
4
Psunj
1
0,29%
1
Sarajevo
4
1,17%
3
Šibenik
1
0,29%
1
Sisak
2
0,58%
1
1
Sombor
1
0,29%
Tenj
2
0,58%
2
Teslić
1
0,29%
Tuzla
2
0,58%
1
1
Vukovar
7
2,04%
2
4
1
Zavidovići
4
1,17%
1
2
Ukupno
343
100,00%
54
2
107
Prema vojnoj pošti JNA i TO:
Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor
Vojna pošta
Svega
%
poginuli
nestali
ranjeni
povrede
1318/6 Knin
1
0,29%
1
1455 Banja Luka
1
0,29%
1
1524 Han Pijesak
1
0,29%
1
1552 Beograd
1
0,29%
1
1709 Svilajnac
1
0,29%
1
2460/11 Banja Luka
1
0,29%
1
2875/38 Vršac
1
0,29%
1
3164 Derventa
32
9,33%
8
19
4
3193 Prnjavor
2
0,58%
1
1
3326 Mrkonjić Grad
1
0,29%
1
3363 Banja Luka
2
0,58%
3422 Banja Luka
2
0,58%
2
4022 Banja Luka
2
0,58%
2
4352 Banja Luka
1
0,29%
1
4470 Drvar
1
0,29%
1
4795 Beograd
4
1,17%
4
4795 Sombor
1
0,29%
6372 Banja Luka
1
0,29%
1
6817 Banja Luka
2
0,58%
2
7001/34 Srbac
1
0,29%
1
7015 Banja Luka
1
0,29%
1
7029 Petrovo
1
0,29%
1
7039 Banja Luka
2
0,58%
7057 Doboj
1
0,29%
7161 Bileća
1
0,29%
1
7312 Petrovo
1
0,29%
1
7322 Banja Luka
2
0,58%
1
7327 Sarajevo
1
0,29%
1
7404 Kneževo
1
0,29%
7421 Sanski Most
2
0,58%
2
7440 Drvar
1
0,29%
1
7446 Drvar
2
0,58%
2
7454-1 Mostar
1
0,29%
1
7463 Petrovac
2
0,58%
2
7484 Banja Luka
1
0,29%
7500 Glamoč
1
0,29%
1
7512 Lukavica
1
0,29%
1
7529 Kupres
1
0,29%
1
7531 Grahovo
1
0,29%
7577 Sarajevo
1
0,29%
1
7954 Tuzla
2
0,58%
1
1
8164 Maribor
1
0,29%
1
8304 Banja Luka
1
0,29%
1
8840 Banja Luka
167
48,69%
5
20
18
8860 Sarajevo
1
0,29%
9062 Pakrac
1
0,29%
1
9162 Prijedor
2
0,58%
1
9162 TO Okučani
5
1,46%
3
1
1
9227/7 Glina
1
0,29%
1
T-22206 Prnjavor
56
16,33%
7
36
3
TO Borovo
1
0,29%
1
TO Knin
1
0,29%
1
TO Kostajnica
1
0,29%
1
TO Kupres
13
3,79%
10
TO Novska
1
0,29%
1
TO Okučani
4
1,17%
4
TO Sisak
1
0,29%
1
Ukupno
343
100,00%
54
2
107
30
[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102
[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina
Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).
major Žika – Živojin Kuzmanović1991.Nastić Slavica
Brojne starješine VRS sa područja Grada Prnjavor u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata
Palačkovci, 2003.
Uz Dan borca RS sjetimo se i na borce vojne starješne koji sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]
ispred Spomen crkve na Vučijaku
Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja Grada Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.
Inače, starješina VRS je vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]
pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
artiljerija: komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.
Prema dosad prikupljenim podacima iz arhive OMO Prnjavor sa područja grada u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 4180 starješina u vojnih pošta JNA, TO , MUP, OiO i VRS.
RR
svega
%
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
VRS
3904
93,44%
550
1711
399
448
464
332
JNA
29
0,69%
26
3
TO
59
1,41%
48
11
OiO
10
0,24%
3
4
3
MUP
131
3,14%
27
57
14
16
17
RO
2
0,05%
1
1
PVL
43
1,03%
3
15
3
10
6
6
ukupno
4.178
100%
658
1802
416
477
487
338
U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 658 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.802 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.
1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.
Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.
Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 308 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine: domicili 269, raseljeni 31 i izbjegli 8
pukovnik 2
potpukovnik 5
major 31
kapetan 1 klase 15
kapetan 45
poručnik 136, i
potporučnik 40,
broj podoficira 670 ili 5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.
Uprava GŠ VRS za OMP da je brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)
Prema rasporedu brojno stanje oficira na kraju rata sa područja Grada Prnjavor bilo je 308 oficira VRS:
VRS 235
JNA 4
TO 12
MUP 6
PVL 21
radna obaveza 3
bez rasporeda 26
Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 48. U VRS ostalo je oko 26 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 159 podoficira i oficira.
Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“. U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.
Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81)
Uz Dan boraca RS, je prilika da se prisjetimo boraca grada Prnjavora i njihovog učešća u odbrani i stvaranju Republike Srpske. Poznato je da je Vojska Republike Srpske formirana 12. maja 1992. godine i da je na kraju rata brojala 210.000 mobilisanih boraca. U Domovinskom ratu od 1992. do 1995. godine poginula su 23.752 vojnika. U pregledu [4] brigada i jedinica VRS koja je popunjavala opština Prnjavor u Odbrambeno-otadžbinskom ratu na osnovu naredbi komandi VRS, Pregled raspoređenih pripadnika VRS [5] , gubitaka [6] , pregled odlikovanih boraca [7], pregled komandnih dužnosti boraca [8]
U ratu, grad Prnjavor je imao preko 9.000 pripadnika Vojske Republike Srpske,
Odajući počast svim borcima i učesnicima rata od 1991. do 1996. godine, te žrtvama koje su dale živote za stvaranje Republike Srpske, Grad Prnjavor je mobilisao i sa popunom imao preko 10.000 raspoređenih vojnih obveznika. [1]
Raspoređeno
svega
%
3
4
5
bez
35
0,34%
9
26
VRS
9.281
88,88%
8361
682
238
JNA
294
2,82%
280
6
8
TO
384
3,68%
358
15
11
OiO
25
0,24%
18
7
MUP RS
345
3,30%
324
15
6
RO
31
0,30%
24
3
4
PVL
44
0,42%
12
11
21
SVR
3
0,03%
3
Ukupno
10.442
100%
9380
748
314
U tabeli je prikazan, prema prikupljenim podacima iz arhiva odsjeka MO Prnjavor, broj vojnih lica sa područja grada raspoređenih u odbrambenim strukturama grada i Republike Srpske. Učešće boraca u jedinicama VRS u ukupnom broju angažovanih u ratu RS iznosilo je oko 5%.
Od ukupnog broja registrovanih učesnika rata, samo jedan posto nije raspoređen u odbrambene strukture grada i Republike Srpske: 89% stanovnika grada mobilisano je u ratne jedinice VRS; u jedinicama JNA na početku rata 1991-1992. 3% stanovništva je bilo raspoređeno; 4% je raspoređeno u opštinske jedinice teritorijalne odbrane; Oko 3% je raspoređeno u jedinice i strukture MUP-a RS 0,3% u opštinsku nadzorno-informativnu službu; 0,3% je raspoređeno na rad u organe Ministarstva odbrane RS i Ministarstva unutrašnjih poslova , 0,4% su bili profesionalna vojna lica 0,03% su bili na odsluženju vojnog roka, a 0,36% su bili raspoređeni bez rasporeda u kategoriju podoficira i oficira;
Prema podacima o ostvarivanju prava iz oblasti BIZ-a na području Grada Prnjavora za 2023. godinu evidentirano je 4.398 aktivnih lica sa statusom i kategorijom boraca: I kategorije 1706 boraca, 263 druge, 342 treće, 439 četvrte, 323 pete, 405 šeste i 920. U zoni borbenih dejstava je u prvoj kategoriji i iznad, a van zone borbe je u devetoj kategoriji. U gradu Prnjavoru kategorisano je ukupno 5.808 vojnika. [2]
U odnosu na ukupan broj pripadnika VRS, 45% su kategorisani borci; 6,3% poginulih vojnika, 11,4% vojnika koji su poginuli nakon rata. Dakle, još jedna trećina boraca nije kategorisana kao borci RS.
Prema podacima Boračke organizacije grada Prnjavor: Pravo na borački dodatak trenutno ima oko 5.800 ljudi 29. 12. 2023.
Što se tiče pola i kategorije stanovnika grada, situacija je sledeća:
kategorija
svega
%
muški
ženski
domicil
8.990
86,09%
8.878
112
izbjeglice
129
1,24%
124
5
raseljeni
1.312
12,56%
1.260
52
iz Srbije
11
0,11%
11
Ukupno
10.442
100%
10.273
169
Domaće stanovništvo bilo je zastupljeno sa preko 86%, a padom srpskih opština u Hrvatskoj i Zapadnoj Krajini Republike Srpske, u odbrambene strukture RS i grada raspoređeno je 1,2% izbjegličkog i oko 13% raseljenih stanovnika Republike Srpske. Manje od 1% pripadnika VRS bili su dobrovoljci iz Srbije.
Opština Prnjavor, ubraja se u najveće naprezanje stanovnika raspoređenih u ratu na području opština RS. (1)Vojnika 8.141, (4) podoficira 660 i (5) oficira 235.
mobilisano
Svega
%
3
4
5
VRS
9026
87,25%
8131
660
235
JNA
1681
16,25%
1469
146
66
TO
3095
29,92%
2681
321
93
SVR
251
2,43%
218
15
18
SOiO
26
0,25%
19
7
MUP RS
403
3,90%
381
16
6
RO
16
0,15%
12
4
TO dr.opština
22
0,21%
21
1
VSK
90
0,87%
58
20
12
Pregled u odnosu na kategoriju stanovništva grada i ostvareni status vojnog lica, prema dostupnim podacima, je:
status
svega
%
3
4
5
bez
3.211
30,75%
3022
112
77
kategorisani borac
4.004
38,35%
3551
339
114
RVI
929
8,90%
798
104
27
RVI RS
27
0,26%
27
poginuli
629
6,02%
580
34
15
nestali
31
0,30%
29
2
zarobljeni
5
0,05%
5
umrli
37
0,35%
33
3
1
umrli poslije rata
1077
10,31%
893
129
55
odselili
67
0,64%
49
8
10
ranjeni
243
2,33%
228
10
5
povrijeđeni
40
0,38%
38
1
1
oiboljeli
102
0,98%
96
4
2
umrli,razduženi
22
0,21%
22
PVO
16
0,15%
7
2
7
SVR
2
0,02%
2
Ukupno
10.442
100,00%
9380
748
314
Prema dostupnim podacima, preko 4.000 ili 38% od ukupnog broja boraca u bazi podataka kategorizirano je kao borački status. Ovom podacima treba dodati 936 kategorisanih vojnika koji su ostvarili pravo na RVI VRS i 29 RVI UP RS, što znači da je ukupan broj kategorisanih na području grada Prnjavora preko 5100 vojnika.
Jedinice teritorijalne odbrane opštine imale su ostalih mobilisanih 382 pripadnika i to 356 vojnika, 15 podoficira i 11 oficira u 11 ratnih jedinica, sa komandirima . 3660 pripadnika raspoređeno na dva vojna mjesta. Vojna pošta 8840 Banja Luka 329.okbr5.k 225 i jedinice TO opštine Prnjavor 3435 pripadnici TO.
Na početku mobilizacije u jedinice JNA bila su 1.553 borca sa područja opštine Prnjavor. Plan, odnosno procena mobilizacije je 691 vojni obveznik za 5. KJNA i 1.066 vojnih obveznika za 7. KJNA, ukupno 1.757 regruta, a raspoređeno je 1.000 ili 57%, što je značajan uspeh u odnosu na druge opštine.
Od prvih mobilizacija vojnih obveznika za popunu ratnih jedinica JNA i opštinske teritorijalne odbrane i dobrovoljačkih jedinica do ponovnog formiranja, odnosno stvaranja VRS, mobilisano je 4.700 vojnih lica , prosečne starosti od 30 godina, sa maksimalno 20 do 29 godina starosti, što čini ukupno 65% muškog stanovništva do 64 godine starosti 6,11% stanovništva opštine i 2,18% u odnosu na oko 215.670 lica prema evidenciji resornog ministarstva koja su učestvovala u Otadžbinskom ratu ili 54,42% prema evidenciji nadležnog opštinskog organa za vođenje evidencije lica koja su uređivala vojnu obavezu8, opštinski registar učesnika u ratu477 u odnosu na [3]
Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine
Spomenik u Prnjavoru
U odnosu na završetak rata 1995. godine [3] , Opšina je 31.12.1995. Prema evidenciji OMO-a, u odnosu na ukupan broj stanovnika opštine od 45.995 registrovano ih je 11.987 ili 26,06%. U VRS su raspoređena 4.382 lica ili 73,30%. Ukupan broj lica raspoređenih u odbrambenim strukturama RS je 5.978 ili 49,87% u odnosu na broj vojnog osoblja. Eliminisano iz službe: 361 poginulih i 1.575 ranjenih, što je 35,94% u odnosu na broj vojnika, odnosno 3,4% u odnosu na broj stanovnika Samo su opštine Sanski Most (6,8%), Kneževo (5,3%), Kotor Varoš (3,7%), te Prijedor.5% više gubitaka.
Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine
[1] na osnovu podataka koje su prikupile ratne jedinice VRS u bivšem odsjeku MO RS Prnjavor.
Prema podacima iz arhive OMO Prnjavor 28.10.1993. godine opština Prnjavor imala je 190 poginulih, 912 ranjenih i preostalih pripadnika VRS ( na rasporedu) 4017 v/o. Broj vraćenih iz SRJ nije poznat, a broj izbjeglih v/o u SRJ ima 4 i broj stručnih kadrova v/o koji su povučeni iz VRS i raspoređeni na radnu obavezu ima 27.
Predsjednik Boračke organizacije Prnjavor ističe da su prnjavorski borci raspoređeni u 124 ratne jedinice VRS. (14.2.2019.)
Predsjednik Gradske boračke organizacije Pero Đumić: Grad je mobilisao 10.062 vojna lica, 1400 ranjenih i 625 poginulih i nestalih boraca VRS sa područlja grada Prnjavor. Ne zaboraviti! (18.ribolovni kup RVI RS i RVI Srbije, Drenova, grad Prnjavor, 26.7.2025. godine)
Pukovnik Boško Peulić, predsjednik opštinskog odbora starješina Prnjavor, izjavio je 2022. godine da je prema podacima Boračke organizacije grada Prnjavora mobilisano 10.300 ljudi i dobrovoljaca u 128 vojnih punktova Vojske Republike Srpske.
Raspoređivanje pripadnika TO opštine u ratne jedinice TO opštine vršeno je na osnovu njihove vojno-evidencione sposobnosti- VES, a kasnije kroz iskustvo u obavljanju starješniskih dužnosti u ratu.
raspoređivanje po ličnom VES-u, a komandiri četa najranjiva starješinska dužnost sa čestim zamjenama
Prema formaciji precizno je određen formacijski sastav štabova i jedinica TO opštine. Njome se, prema ulozi i zadacima, utvrđuje broj mjesta za popunu, potreban profil kadrova prema stručnoj spremi i VES, njihov međusobni odnos i grupisanje po nižim organizacijskim jedinicama i određuje vrsta , količina i raspored ličnog i zajednićčkog naoružanja i vojne opreme.[1]
Spomenici i spomen-obilježja na području opštine/grada će trajno obilježiti značajne događaje i datume iz bogate istorije srpskog naroda, zadržati sjećanja na istaknute ličnosti oslobodilačkih ratova, njegovanje kulturne i istorijske tradicije i čast poginulim pripadnicima srpske vojske u oslobodilačkim ratovima do 1918. godine, učesnici u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i veterani odbrane Otadžbinskog rata Republike srpske, kao i civilne žrtve rata.
Uključivanje spomenika i spomen-obilježja u trenutnom razvoju grada, je jedan od najboljih načina zaštite, održavanja i njihove izgradnje. Oni su stalni, kao svjedočanstvo o ljudskoj istoriji, prenosi predaka vrijednosti kulturne baštine i istorijskih ljudi na ovim prostorima. Zaštita, održavanje i izgradnju spomenika i spomen-obilježja su regulisane zakonom RS o spomenicima i spomen-obilježjima u oslobodilačkim ratovima, koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 2.11.2011. godine.
U gradu Prnjavor je do sada je izgrađeno 167 spomenik i spomen-obilježje u lokalnim zajednicama opštine Prnjavor koji su nastali u razdoblju od druge polovine do kraja dvadesetog stoljeća i početkom XXI stoljeća:
Mobilizacija, kao planska aktivnost prelaska na ratnu organizaciju u opštini Prnjavor, sprovedena je po mobilizacijskim pravilima bivše JNA i TO, a prema mobilizacijskom razrezu[1].
Pregled strukture izvršenja mobilizacija prema kategoriji i polu pripadnika TO na području opštine:
Grupa
svega
%
muški
ženski
Starost
3
3203
86,19%
3184
18
33,58
4
397
10,68%
396
1
32,70
5
116
3,12%
116
35,52
Ukupno
3.716
100%
3.696
19
33,93
Prva ratna, opšta mobilizacija jedinica i ustanova Teritorijalne odbrane opštine počela je pravovremeno od 18.9.1991. godine, bez proglašenja ratnog stanja, i počela da funkcioniše po ratnoj organizaciji i formaciji od 3.400 mobilisanih boraca. Vojnika(3) je bilo raspoređeno 3.013 ili 87%, podoficira(4) 359 ili 11% i oficira(5) 104 ili 3%. Prosjek godina života boraca 34 godine života.[2].
Mobilisano je preko 3.100 pripadnika TO opštine Prnjavor i popunom još novih 290 vojna obveznika tako da je u TO opštine sa prekomandama 300 pripadnika, bilo raspoređeno, bez dulpliranja v/o, u teritorijalnoj odbrani opštine preko 3.700 boraca ili 78% više u odnosu na plan popune ratnih jedinica prostrorne i manevsarske strukture 0d 2.085 lica, ili 31% od ukupno raspoređenih lica u oružene snage SFRJ, odnosno 8% od ukupnog broja 47.055 popisanog stanovništva opštine 1991. godine. Kroz jedinice i štabove TO prošlo preko 5.700 vojnih lica sa područja opštine Prnjavor.
U sastavu TO opštine pred mobilizaciju bilo je raspoređeno u manevarske i operativne jedinice TO 1527 komada oružja, prema formaciji i popuni ratnih jedinica:
Prvi udarni bataljon Prvog Krajiškog korpusa VRS „Vukovi sa Vučijaka“
Komanda jedinice „Vukovi sa Vučijaka“ u saradnji sa komandom brigade u čijem je sastavu, neprekidno je pratilo stanje popune jedinice, vrše analizu i po potrebi preduzimaju potrebne mjere pobiljšanja, naročito dobrovoljnog popunjavanja boraca.
Koridor, 1992.
Analiza brojnčanog popunjavanja jedinice „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor na Derventskom ratištu, Benkovačkom 1991-[1]1995. godine u SR Hrvatskoj i ratištima u z/o 1.KK VRS prema prikupljenim podacima
Broj pripadnika u jedinici „Vukova sa Vučijaka“ po prvom rasporedu dobrovoljaca u jedinicu TO i JNA 246 boraca, i u VRS preko 650 boraca, a prošlo preko 1.100 pripadnika u devet vojnih pošta. Najviše u 1.prnjavorskoj lpbr 513 boraca ili 78%
Prema podacima iz ove jedinice kroz bataljon je prošlo preko 1000 boraca VRS , od kojih je 47 poginulo, a 180 ranjeno.
Sve ukupno u ratnim jedinicama TO, JNA i VRS bilo prema prikupljenim podacima 548 pripadnika prvi put.
Poginulo 52 i jedan pripadni je umro. Status RVI ima 153 pripadnika „Vukova“, 69 pripadnika je ranjeno i 11 povređeno, i bez utvrđenog statusa 244. Poslije rata umrlo je 51 pripadnika „Vukova“
Prema pregledu u početnom periodu mobilizacije i održavanje brojnog stanja „Vukova“- popunu gubitaka iznosilo je po godinama rata u VRS:
Vojna pošta
Svega
%
1992.
1993.
1994.
1995.
Starost
7001/45 Prnjavor
307
46,87%
254
53
26,44
7007 Banja Luka
18
2,75%
18
24,97
7127 Derventa
135
20,61%
117
18
26,28
7519 Prnjavor
195
29,77%
86
57
52
24,67
Ukupno
655
100%
371
175
57
52
25,59
Prema kategoriji vojnog lica brojčana popunjenost ratne jedinice iznosi[2] izvršena je sa vojnicima (3) 92%, podoficira (4) i oficira (5) ostalo.
raspored
Svega
%
3
4
5
Starost
mobilizacija
390
59,54%
374
12
4
25,54
1 popuna
198
30,23%
174
18
6
26,75
prekomanda
67
10,23%
57
7
3
24,87
Ukupno
655
100%
605
37
13
25,72
Pregled gubitaka pripadnika „Vukova“ po godinama rata od težih ranjavanja boraca koji se neće vratiti u jedinicu, poginulih ,umrlih i samoubistvu u ratu, stanje je:
gubici
Svega
%
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
rana
12
20,34%
6
1
5
poginuo
22
37,29%
11
6
3
1
1
poginuo
21
35,59%
13
4
3
1
umro
1
1,69%
1
samoubistvo
3
5,08%
1
1
1
ukupno
59
100%
31
11
7
9
1
U operativnom brojnom stanju u jedinici „Vukova“je bilo raspoređeno preko 700 boraca (bez gubitaka od 7%)
Mirnodopski razvoj Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor
Zakonom o opštenarodnoj odbrani, opština Prnjavor je imala obavezu i dužnost da organizuje i formira jedinice teritorijalne odbrane i štab na svom području u skladu sa koncepcijom ONO, kao najširi oblik organizovanog oružanog opštenarodnog otpora i kao sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ[1]
Počelo se u drugoj polovini marta 1979. godine, kada dolazi do preformiranja štaba i jedinica TO na osnovu (Mob-1-I-sto ) mobilizacijkog plana RJ TO, formacijske knjige starješina, naređenja za pripremu i izvršenje mobilizacije TO, plana popune sa MS, formacije (lične i materijalne) sastava TO.(mob8-štabTO)
Prefomirana je teritorijalna odbrana opštine u Opštinski štab teritorijalne odbrane, odred TO i protivdiverzantski odred TO kao manevarske jedinice TO, pozadinska baza TO i kasnije se formiraju regionalni štabovi TO i prostortne jedinice TO u mjesnim zajednicama i većim radnim organizacijama, (plan PoOb mobRJ8450 ).
U avgustu mjesecu 1991. godine izvršeno je ažuriranje mobilizacijskog plana TO prema aktuelnoj političko-bezbjedonosne situacije na teritoriji opštine i morala TO opštine za prvu polovinu 1991. godinu i promjenama koji su nastali kod raspoređenih vojnih obveznika u ratnim jedinicama TO, tako da vojna evidencija bude tačna i potpuna.