Prema raspoloživim podacima bojno stanje „Vukova sa Vučijaka“ u VRS bilo oko 580 raspoređenih boraca: u 1.lpbr Prnjavor, 27.mtbr 1.KK i 1.bvp 1.KK, kao i 6 pripadnika u SJB Prnjavor. U sastavu JNA i TO bilo raspoređeno 192 pripadnika. U jedinicu je pojedinačno bilo oko 590 boraca. Prošlo kroz ratne jedinice VRS preko 850 pripadnika Vukova.
Učestvovala je u borbama na 22 opštine- ratišta i imala gubitke od 270 pripadnika na svim ratištima, 49 poginulih i umrlih.
Koridor, 1992.
Prva ranjavanja počinju na Zapadno-Slavonskom ratištu u rejonu Košutarica, Jasenovac , oktobra 1991. godine, a pogibije u decembru iste godine u Gornjoij Trnavi, Okučani. Zadnji poginuli u borbama januara 1996. godine u Sanskom Mostu.
Pregled prikupljenih podataka o stradanjima pripadnika jedinice „Vukova“ prema vojnoj pošti jedinica TO, JNA i VRS:
vrsta stradanja
svega
%
Vojna pošta / jedinica
rana
10
3,70%
3164 Derventa 327.mtbr JNA
rana
32
11,85%
7001/45 Prnjavor 1.lpbr 1.KK
rana
1
0,37%
7007 Banja Luka 1.bvp 1.KK
rana
57
21,11%
7127 Derventa 27.mtbr 1.KK
rana
64
23,70%
7519 Prnjavor nova 1.lpbr
rana
4
1,48%
8840 Banja Luka 329.okbr JNA
rana
5
1,85%
9162 TO Okučani
rana
9
3,33%
T-22206 Prnjavor TO opštine
povreda
4
1,48%
7001/45 Prnjavor
povreda
4
1,48%
7127 Derventa
povreda
12
4,44%
7519 Prnjavor
samoranjavanje
3
1,11%
7001/45 Prnjavor
samoranjavanje
1
0,37%
7127 Derventa
samoranjavanje
8
2,96%
7519 Prnjavor
bolest
1
0,37%
7001/45 Prnjavor
bolest
1
0,37%
7127 Derventa
bolest
5
1,85%
7519 Prnjavor
poginuo
3
1,11%
7001/45 Prnjavor
poginuo
3
1,11%
7007 Banja Luka
poginuo
28
10,37%
7127 Derventa
poginuo
9
3,33%
7519 Prnjavor
poginuo
1
0,37%
8840 Banja Luka
poginuo
1
0,37%
T-22206 Prnjavor
umro
1
0,37%
7519 Prnjavor
samoubistvo
1
0,37%
3193 Prnjavor SJB-policija
samoubistvo
1
0,37%
7001/45 Prnjavor
samoubistvo
1
0,37%
7519 Prnjavor
ukupno
270
100%
Poginulih 45 borca, a ranjenih 182 pripadnika 1.dobrovoljačke jedinice „Vukovi sa Vučijaka“
Prema prikupljenim podacima došlo se do 3.070 povređenih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine od preko 10 hiljada raspoređenih boraca u 129 vojne pošte.[1]
Dogadjaj
Svega
%
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1999.
bolest
778
20,45%
92
151
86
142
252
55
nestao
31
0,81%
1
8
22
poginuo
596
15,67%
21
203
87
96
182
6
1
povreda
417
10,96%
7
131
42
64
168
5
rana
1819
47,82%
35
832
220
261
468
3
samopovreda
1
0,03%
1
samoranjavanje
64
1,68%
1
18
8
11
26
samoubistvo
17
0,45%
4
1
4
7
1
umro
31
0,81%
3
7
9
7
5
zarobljavanje
50
1,31%
1
8
1
10
30
Ukupno
3804
100%
158
1359
452
597
1162
75
U pregledu gubitaka procenat na ranjavanje boraca VRS i MUP-a je 49%, povreda 11%, samoranjavanje 2%, bolest 20%. od preko 10.000 pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada Prnjavora. Najviše ima ranjenih boraca oko 46% i to u drugoj godini rata 1992.
Prema obliku događaja 2647 je (1) lakši, a 433 je (2) teži oblik, 49 je bilo u (3) zoni brbenih dejstva a jedan za vrijeme služenja vojnog roka:
događaj
Svega
%
1
2
3
ranjavanje
1819
58,13%
1510
309
povrede
417
13,33%
401
16
samoranjavanje
65
2,08%
59
6
bolest
778
24,86%
676
102
zarobljavanje
50
1,60%
1
49
ukupno
3129
100%
2647
433
49
Boračka organizacija grada Prnjavor i grad Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine organizuje služenje parastosa i pologanja vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor, kao i sjećanje na sve ranjene, povređene i bolesne borce sa područja opštine.
Prema prikupljenim podacima došlo se preko 640 nastradalih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine raspoređenih u 95 vojne pošte JNA, TO, MUP i VRS.
Dogadjaj
Svega
%
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1999.
bolest
778
20,45%
92
151
86
142
252
55
nestao
31
0,81%
1
8
22
poginuo
595
15,64%
21
203
87
95
182
6
1
povreda
417
10,96%
7
131
42
64
168
5
rana
1819
47,82%
35
832
220
261
468
3
samopovreda
1
0,03%
1
samoranjavanje
64
1,68%
1
18
8
11
26
samoubistvo
17
0,45%
4
1
4
7
1
umro
32
0,84%
3
7
10
7
5
zarobljavanje
50
1,31%
1
8
1
10
30
ukupno
3804
100%
158
1359
452
597
1162
75
Prema pregledu gubitaka pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada procenat poginulih je 16%, nestalih 0,8%, umrlih 0,8% i samoubistva 0,4% od preko 10 hiljada pripadnika sa područja grada Prnjavora u 129 vojnih pošta-ratnih jedinica.
Najviše poginulih boraca VRS sa područja opštine je bilo u 1992. i 1995. godini, jer su vođene teške borbe u proboju Koridora, oslobađanju Broda, odbrani ozrena i Vučije planine, Novog Grada.
Prema opštini sahrane u (3) našoj opštini 597, i (4) u drugoj opštini 78 boraca,
Na osnovu podataka iz informacije o ostvarivanju prava porodica poginulih i nestalih boraca [1] opštini Prnjavor na dan 30.9.2022. godine, broj korisnika prava članova porodice poginulog borca je manji i iznosi 381, broj ostvarenih prava po ovom osnovu je 887, među kojima prava na naknadu porodici odlikovanog borca ostvaruje 336 korisnika, kao i 55 korisnika prava na zdravstvenu zaštitu.
U 2018. godini broj korisnika prava članova porodica poginulih i nestalih boraca bilo je 483, što je više 27% u odnosu na 2022. godinu.
U odnosu na dan 5.12.2003. godine broj korisnika prava članova prodnične invalidnine je bio 1.062 korisnika, a odnosio se na broj poginulih, umrlih i nestalih u evidenciji od 616.
Prema broju korisnika u 2022. godini 386 je 179%, odnosno smanjenje više od pola broja korisnika u odnosu na 2003. godinu, 20 godina kasnije.
Spisi 25 poginulih boraca preseljeni su u druge opštine RS.
Novosadski dokumentacioni centar „Polet pres“ izdao je 2005. godine monografiju pod nazivom „ Za krst časni i slobodu zlatnu“ posvećena poginulim borcima Vojske Republike Srpske, u kojoj se nalaze imena oko 22.477 poginulih, nestalih, umrlih i tragično nastradalih boraca VRS po opštinama u minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu sa preko 585 poginulih, nestalih i umrlih pripadnika Vojske Republike Srpske sa područja opštine Prnjavor i 22 fotografije spomenika po mjesnim zajednicama naše opštine, grada Prnjavor.
Značaj monografije, da imena poginulih heroja zauvijek ostanu u sjećanju, kao svojevrstan spomenik svim borcima koji su svoje živote dali u odbrani Republike Srpske.
Gradska boračka organizacija Prnjavor, izradila je spiskove poginulin, nestalih i umrlih, dok kratak uvodni prikaz ratnih događaja i fotografije svih spomenika je moj skromni doprinos monografiji.
Spiskovi poginulih boraca uklesani su i u Spomen sobu svim poginulim borcima VRS u kasarni „Kozara“ Banja luka.
U izradi monografije učestvolale su 64 opštine, odnosno opštinske boračke organizacije u prikupljanju dokumentacije četri godine. Monografija sadrži 1.550 strana i fotografije spomenika minulog rata širom Republike Srpske.
Monografiju je blagoslovio i predgovor napisao mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj.
Ево једне тешке књиге, драги читаоци, која носи наслов За Крст Часни и слободу златну, али и потврду да грех ником добра не доноси. У њој су исписана само имена и презимена, с врло кратким подацима, али и ти кратки подаци, као целина много говоре. То су имена српских бораца, погинулих у овом нашем недавном заједничком несретлуку који је своју игру играо пуне четири године. Тужно је све ово, па и сама књига, али је она и писани споменик свима који се у њој налазе.
Poginuli i od posljedica ranjavanja preminulo 48 borci „Vukova“ prema mjestu i vojnoj pošti
Datum
Prezime
Otac
Ime
Vojna pošta
Mjesto
Opština
Dejstvo
Kategorija
27.12.1991.
BAJIĆ
Branko
LJUBOMIR
8840 Banja Luka
Gornja Trnava
Okučani
MES-a
Trbuh i karlica
20.4.1992.
BOŽIĆ
Božidar
NENAD
T-22206 Prnjavor
Derventa
Derventa
streljačko
Ekstremiteti
14.6.1992.
STOJKOVIĆ
Radovan
DUŠAN
7127 Derventa
Cer
Derventa
MES-a
Grudni koš
15.6.1992.
RADIČIĆ
Slavko
ĐORĐE
7127 Derventa
Cer
Derventa
streljačko
Glava i vrat
15.6.1992.
ĐURIČIĆ
Dragutin
NEDELJKO
7127 Derventa
Radešići
Derventa
MES-a
17.6.1992.
JANKOVIĆ
Radovan
DUŠKO
7127 Derventa
Mišinci
Derventa
streljačko
Grudni koš
24.6.1992.
VIŠNJEVSKI
Žigmund
NENAD
7127 Derventa
Maksim skok
Odžak
streljačko
Grudni koš
24.6.1992.
BLAGOJEVIĆ
Đorđe
GORAN
7127 Derventa
Dobor Kula
Odžak
streljačko
Grudni koš
26.6.1992.
DUBRAVAC
Dragosalv
RADENKO
7127 Derventa
Dabor Kula
Odžak
streljačko
Trbuh i karlica
30.6.1992.
JEVIĆ
N.
ZORAN
7127 Derventa
Jakeš
Modriča
streljačko
Grudni koš
30.6.1992.
BLATEŠIĆ
Ljubica
ŽELJKO
7127 Derventa
Jakeš
Modriča
MES-a
Grudni koš
30.6.1992.
SEGIĆ
Mladen
ZORAN
7127 Derventa
Jakeš
Modriča
MES-a
Grudni koš
7.7.1992.
DERAJIĆ
Slobodan
DARKO
7127 Derventa
Dobar Kula
Odžak
MES-a
Trbuh i karlica
7.7.1992.
JOKSIMOVIĆ
Milenko
LJUBIŠA
7127 Derventa
Jakeš
Modriča
MES-a
Trbuh i karlica
16.7.1992.
MARIĆ
Bogdana
DRAGO
7127 Derventa
Babino brdo
Derventa
streljačko
Trbuh i karlica
18.7.1992.
ĐAJIĆ
Žarko
DRAGAN
7127 Derventa
Begluci
Derventa
MES-a
Glava i vrat
18.7.1992.
PIJETLOVIĆ
Vaskrsija
VESELJKO
7127 Derventa
Begluci
Derventa
28.7.1992.
TALIĆ
Krsto
PREDRAG
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
28.7.1992.
ŠPANIĆ
Stojan
JOVAN
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
MES-a
Grudni koš
28.7.1992.
SIMIĆ
Milan
MILENKO
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
MES-a
Grudni koš
28.7.1992.
ĐURIČIĆ
Dušan
ZDRAVKO
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
MES-a
Grudni koš
29.7.1992.
STANAREVIĆ
Mirko
MILENKO
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
MES-a
Grudni koš
29.7.1992.
STOKANOVIĆ
Vojislav
ŽELJKO
7127 Derventa
Bijelo brdo
Derventa
14.8.1992.
KUSIĆ
Milenko
MIRKO
7001/45 Prnjavor
Prebrice
Gradačac
MES-a
4.9.1992.
BANOVIĆ
Živko
NENAD
7001/45 Prnjavor
Banja luka
BanjaLuka
MES-a
Trbuh i karlica
8.12.1992.
KELEČEVIĆ
Branko
DRAGO
7001/45 Prnjavor
Novalići
Gradačac
streljačko
Grudni koš
1.2.1993.
PEZEROVIĆ
Pero
DRAGO
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
streljačko
Glava i vrat
4.2.1993.
KRESOJEVĆ
Nenad
MLADIN
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Grudni koš
4.2.1993.
TODORIĆ
Blagoje
ŽELJKO
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Glava i vrat
4.2.1993.
MILIČEVIĆ
Vojko
MIROSLAV
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Glava i vrat
4.2.1993.
IRIĆ
Ostoja
MARKO
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Grudni koš
4.2.1993.
MILANKOVIĆ
Bogdan
VELJKO
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Grudni koš
4.2.1993.
SLIJEPČEVIĆ
Nedeljko
MIODRAG
7127 Derventa
Kašić
Benkovac
MES-a
Trbuh i karlica
21.8.1993.
GUNJIĆ
Konstatin
SINIŠA
7007 Banja Luka
Filipovići
Tešanj
MES-a
Trbuh i karlica
26.8.1993.
ZEKIĆ
Bogoljub
RATKO
7127 Derventa
Blizna
Zavidovići
MES-a
Glava i vrat
28.8.1993.
MILANKOVIĆ
Dragutin
RANKO
7007 Banja luka
Donja Ilova
Prnjavor
udes/udar
Glava i vrat
7.9.1993.
ĐAJIĆ
Nedeljko
NENAD
7007 Banja Luka
Branešci
Čelinac
streljačko
Glava i vrat
4.2.1994.
MILIJAŠ
Vojislav
DANKO
7519 Prnjavor
Prnjavor
Prnjavor
streljačko
Glava i vrat
26.6.1994.
SANČANIN
Dragomir
MILORAD
7519 Prnjavor
Podsijelovo
Zavidovići
streljačko
Ekstremiteti
6.7.1994.
SANČANIN
Miladin
DRAGIŠA
7519 Prnjavor
Svinjašnica
Zavidovići
MES-a
Glava i vrat
19.7.1994.
PRODANOVIĆ
Radovan
MIRKO
7519 Prnjavor
Svinjašnica
Zavidovići
MES-a
20.8.1994.
LUGONJIĆ
Đođre
SRETEN
7519 Prnjavor
Podsijelovo
Zavidovići
MES-a
3.9.1994.
GAJIĆ
Slavko
RAJKO
7519 Prnjavor
Čelinac
Čelinac
streljačko
Grudni koš
20.9.1994.
ARDAN
Vladimir
GORAN
7519 Prnjavor
Gornja Brijesnica
Lukavac
21.7.1995.
LAZIĆ
Dušan
RANKO
7519 Prnjavor
Podsijelovo
Zavidovići
zarobljen
Еkshumacija
9.10.1995.
PRODANOVIĆ
Novo
LJUBO
7519 Prnjavor
Ošljak
Ključ
zarobljen
Еkshumacija
14.10.1995.
RADOSAVAC
Vasilije
MILORAD
7519 Prnjavor
Mrkonjić Grad
Mrkonjić Grad
oboljenja
Internističke bolesti
12.1.1996.
JERINIĆ
Milutin
ZORAN
7519 Prnjavor
Sanski Most
Sanski Most
MES-a
Glava i vrat
7,57% poginulih boraca od brojnog stanja jedinice, 7,70% na broj poginulih na opštini
Imena poginuh pripadnika Vukova uklesena su na kamene ploče u Spomen-crkvi na Vučijaku, Spomeniku na Vučijaku, na spomenicima u mjesnim zajednicama gdje su živeli i u Spomen sobi poginulih pripadnika VRS u Banjaluci.
Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor
od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]
48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE
2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika
U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.
Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini, uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor
Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.
Prema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.
U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili.
Osnovne karakteristike Sanitetskog obezbjeđenja Odreda za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika
Mobilizacijom Odreda TO opštine Prnjavor u pogledu sanitetskog obezbjeđenja-SnOb formirano je sanitetsko odjeljenje u pozadinskom vodu sa punom popunom po formaciji, a kao upravni organ i član komande odreda stalno se nalazio referent sanitetske službe u funkciji doktora medicine.
Značajna karakteristika za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika u ratne jedinice TO-brigade i to doktora medicine i medicinskih sestara, a u pješadijskim jedinicama i raspoređeni vojnici sa vesom 12501 bolničara, nosioci povređenih i oboljelih i vozači sa motornim vozilima, jačine do 10 pripadnika što je činilo 30 posto angažovanih, odnosno 30% od ukupno angažovanih pripadnika odreda.
Ratni zadatak u sanitetskom obezbjeđenju odreda ogledao se u pružanju prve i medicinske pomoći od strane boraca i pripadnika sanitetskog odjeljenja Odreda. Pružena prva pomoć na mjestu ranjavanja ili na bližem bezbjedonosnom mjestu bila je od vitalnog značaja kao i brza evakuacija do ratnih bolnica u Gradiškoj i Banja luci, što je skraćivalo vrijeme između ranjavanja i zbrinjavanja , kao i smanjivalo smrtnost kod ranjenih boraca.
Zdravstveno stanje pripadnika odreda je bila stalna briga komande odreda, počev od mobilizacije kada se utvrđivalo zdravstveno stanje pripadnika, na prijedlog referenta za sanitetsko objezbjeđenje komande odred TOzatim u preduzimanju mjera: naredjenje-21.9.1991-SnOb ; naredjenje-21.9.1991-SnOb2
13 ranjenih pripadnika Odreda ili 20,63% od ukupnog broja povrijeđenih i oboljelih, od kojih teže ranjenih 4 pripadnika iz kategorije podoficira. Oblik ranjavanja (1) lakši i (2) teži.
Pregled povređenih i oboljeli po kategorijama povreda i oboljenja
10,91% u odnosu na brojno stanje Odreda.
Grupa
Dogadjaj
Kategorija
Svega
%
3
rana
Glava i vrat
2
3,39%
3
rana
Grudni koš
1
1,69%
3
rana
Ekstremiteti
5
8,47%
3
povreda
Ekstremiteti
1
1,69%
3
povreda
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni)
1
1,69%
3
bolest
Internističke bolesti
9
15,25%
3
bolest
Neuropsihijatrijske bolesti
4
6,78%
3
bolest
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni)
16
27,12%
4
rana
Glava i vrat
1
1,69%
4
rana
Ekstremiteti
3
5,08%
4
povreda
Ekstremiteti
1
1,69%
4
bolest
Internističke bolesti
4
6,78%
4
bolest
Zarazni bolesnici
1
1,69%
4
bolest
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni)
6
10,17%
5
rana
Glava i vrat
1
1,69%
5
povreda
Ekstremiteti
1
1,69%
5
bolest
Neuropsihijatrijske bolesti
1
1,69%
5
bolest
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni)
1
1,69%
ukupno
59
100,00%
Upotreba naoružanja sa projektilima velike kinetičke energije prouzrokovala je obimna razaranja tkiva i organa, a ako su bili povređeni vitalni organi smrtnost je bila stalna. Inače dolazilo je do ranjavanja sa većim defektima mekih tkiva, uključujući krvne sudove i živce. Kod ranjavanja osnovna karakteristika jest da je ono nastalo dejstvom minsko-eksplozivnih sredstava (mina, granata, PPM, ručnih bombi i dr.), a ređe dejstvom vatrenog (streljačkog ) oružja.11,6% u odnosu na brojno stanje odreda i 40,65% od povriđenih sa područja opštine do 20.maja 1992. godine
U većem broju slučajeva do povređivanja je dolazilo zbog dejstva eksplozivnog oružja. Ove povrede bile su mnogo teže od povreda izazvanih vatrenim oružjem, zbog nepravilnosti projektile (gelera) kao i velike konetičke energije i proizrokovale su veoma teške rane. Ipak su bile češće izolovane povrede u odnosu na multipne i kombinovane,a povrede ekstremiteta bile su uvijek stalne.
Prema vrsti djestva oružja, najviše stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava, najčešće lakši oblici
Grupa
Dogadjaj
Dejstvo
Svega
%
3
rana
MES-a
7
11,86%
3
rana
streljačko
1
1,69%
3
povreda
MES-a
2
3,39%
3
bolest
MES-a
1
1,69%
3
bolest
oboljenja
27
45,76%
3
bolest
udes
1
1,69%
4
rana
MES-a
4
6,78%
4
povreda
udes
1
1,69%
4
bolest
MES-a
1
1,69%
4
bolest
oboljenja
10
16,95%
5
rana
MES-a
1
1,69%
5
povreda
MES-a
1
1,69%
5
bolest
oboljenja
2
3,39%
ukupno
59
100,00%
Prema starosti pripadnika najviše je povrijđenih u dobi 20 -29 godina,
Dogadjaj
Starost
Svega
%
rana
20 do 29 godina
9
1,66%
rana
30 do 39 godina
3
0,55%
rana
40 do 49 godina
1
0,18%
povreda
20 do 29 godina
2
0,37%
povreda
30 do 39 godina
1
0,18%
povreda
40 do 49 godina
1
0,18%
bolest
20 do 29 godina
25
4,62%
bolest
30 do 39 godina
12
2,22%
bolest
40 do 49 godina
5
0,92%
ukupno
59
10,91%
Prema obliku povređivanja, većinom lakše povređivanje
Grupa
Dogadjaj
Oblik
Svega
%
3
rana
1
7
11,86%
3
rana
2
1
1,69%
3
povreda
1
2
3,39%
3
bolest
1
29
49,15%
4
rana
1
4
6,78%
4
povreda
1
1
1,69%
4
bolest
1
11
18,64%
5
rana
1
1
1,69%
5
povreda
1
1
1,69%
5
bolest
1
2
3,39%
ukupno
59
100,00%
lakši oblici sa malim procentima upućenih u ratne bolnicu i na dalja liječenje
Sanitetsko zbrinjavanje jedinica teritorijalne odbrane opštine regulisano je kroz sanitetsko zbrinjavanje 5.Korupusa VJ, kasnije 1.KK VRS.
Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102
Članak Naš zavičaj Prnjavor, decembra 1992.str.7
U prnjavorskoj ratnoj bolnici spašeni su životi brojnih boraca
Sada, kada su frontovi malo dalje od prnjavorske ratne bolnice, ljudski je prozboriti o onima ko)i su proteklih pet mjseci danonoćno radili da bi spasili živote boraca, koji su ratne rane vidali u toj zdravstvenoj ustanovi. Za doktoricu Bogdanu Vrhovac kažu borci daje neumorna, da su na njenom licu čitali sate sreće kada ranjenik progovori i počne priču o svojim teškim momentima u ratovanju i ranjdvanju. Sastavljala je često dan i noć dežurajući na odjelu ili u hirurškoj sali u danima kada je dolazilo podosta ranjenih. Кao šef odjela za liječenje ranjenih boraca u dokumentaciju bolnice zavela je podatke u dosije 1000 onih koji su u toj ustanovi tražili spas za liječenje ratnih rana. Bili su to borci od Modriče, pa do Кnina, i svi su otišli sa riječima hvale za dr Bogdanu i njenu ekipu. Oni su nas i molili da pišemo o vrijednoj doktorici i njenim sestrama. koja je. kako reče najsretni, kada je sada borci zacijeljenih rana posjećuju sa riječima zahvalnosti.
Iz toliko teških i napornih radnih dana zamolili smo doktoricu Bogdanu da nam se na momenat priseti najtežeg dana. „Jedan od tih teških dana ostaon i jeduboko urezan u dušu. Bio je to osmi juni kada su stizali ranjeni sa fronta i to u većem broju. Lik mladog borca iz Velike Sočanice nikada neću zaboraviti. Imao je tešku povredu grudnog koša i donje vilice, bio je pri svjestiali nije mogao da govori. Dokumenta nije imao kod sebe, a valjalo je sve evidentirati. Na moje pitanje , zna li da piše, odgovorio je treptanjem očiju. Na svesci je napisao da se zove Đukić Stanimir. Pogled muje govorio sve- sretan je što je živ”, — Uspjesi su zajednički, a time i pohvale koje stižu na adrese zaposlenih na Vašem odelu? — Za sve što je učinjeno na ovom odjelu za naše ranjenike, pored mene ljekara, iz vanredne hirurške ekipe iz Banje Luke, veliku ulogu imale su moje medicinske sestre, koje su neumorno danonoćno bdjele nad našim ranjenicima. Iz početka nadzorna sestra na odjelu bila je Brankica Pehar, da bi kasnije došla Nada Segić, a nakon povratka sa ratišta, u septembru mi je došla Gordana Preradović“. U smjenskom radu smenjivalo se 12 sestara: Ranka Mitrić, Drenka Raković. Ljubinka Cvijanović, Milica Bunić, Veselinka Кnežević, Verica Humanjuk, Snježena Panzalović, Slađana Božunović, Ljiljana Sarić,Radosava Кuzmanović, Borka Grumić i Milica Mitrović, a za nivo higijene na odjelu brinule su se naše pomoćne radnice,takođe, danonoćno: Gordana Lakić, Ivananka Ćetojević, Ljubinka Keser, Ljubica Radonjić, Gospa Deket i Petra Živković.
-Da se prisjetimo nekih od boraca koji su u toj bolnici uspješno oporavljeni.
U ovoj ratnoj hiruškoj bolnici naši hirurzi radili su najsloženije operacije. Imali smo takav slučaj da su kod jednog borca izvadili metak iz zida desne srčane komore i sadase pacijent uspješno oporavlja. Imam dragih likova naših boraca doji su mi ostali u sjećanju: Milorad Radić iz Dervente; Petar Radanović iz M.Sočaniie, Marinko Dumanić iz Drijena, Petar Cvjetković iz Modriče. Milutin Simić iz Prnjavora. Dušan Gavrić iz Teslića. Novak Nović iz Osinje, Aleksandar Sredojević iz Gradiške, Mara Milanković iz Osinje, Goran Docić i Ljubiša Кljunić iz Mravice. Petar Кresojević iz Vijačana. Milorad Žunić iz Кremne, Slobodan Кovačević iz Dervente. Nebojša Branković iz Dubice, Nedeljko Pezerović iz Husrpovaca, Vojko Vukajlović iz Кulaša ,Marko Novaković. iz V, Sočanice. Ljubomir Gvozdenović iz Кalenderovaca, Zoran Miljević iz Gline, Milić Nenad iz Кnina i mnogi drugi.
Sada, svakodnevno u moju ordinaciju pristižu oporavljeni ranjenici da vide kako sam, kako su sestre. I na ulici susrećem svoje borce i to su mi veoma dragi susreti, kada ociećaš zahvalnost za pruženo – to je ipak najveća nagrada za čovjeka, „ističe doktorica Bogdana Vrhavac, šef odjela u prnjavorskoj bolnici.
Pregled stradalnih boraca prema kategoriji stradanja
Brojno stanje raspoređenih boraca u 327.mtbrJA je 1.109 pripadnika od pozivanja-mobilizacije 5.10.1991. godine do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor.
U tom periodu brigada ima gubitaka od 32 borca, ili 3% u odnosu na broj raspoređenih u brigadi. Prosječna starost 32 godine života. Najveći gubiti kod boraca je od rana od dejstva MES mina, granata i dr neprijatelja.
Dogadjaj
svega
%
vojnici (3)
podficiri (4)
oficiri (5)
bolest
1
3,13%
1
poginuo
7
21,88%
6
1
povreda
4
12,50%
4
rana
20
62,50%
17
2
1
Ukupno
32
100,00%
28
2
2
1.2.1992. godine nastradao prvi pripadnik 327.mtbr sa područja opštine Prnjavor na izvršenju zadatka u rejonu Ribnjaka Prnjavor. Najviše stradalih ima u kategoriji vojnika preko 50%.
Pregled strukture stradalih prema ratnoj jedinici
Događaj
svega
%
3
4
5
jedinica
bolest
1
3,13%
1
3.mtb
poginuo
5
15,63%
4
1
3.mtb
poginuo
1
3,13%
1
had
poginuo
1
3,13%
1
pozb
povreda
1
3,13%
1
1.mtb
povreda
1
3,13%
1
3.mtb
povreda
1
3,13%
1
ks
povreda
1
3,13%
1
tč
rana
2
6,25%
2
1.mtb
rana
1
3,13%
1
2.mtb
rana
4
12,50%
4
3.mtb
rana
2
6,25%
2
4.mtč
rana
2
6,25%
2
čvp
rana
1
3,13%
1
inžb
rana
1
3,13%
1
larv
rana
7
21,88%
4
2
1
rjVV
Ukupno
32
100,00%
28
2
2
7 boraca poginulo a 20 boraca povrijeđeno, 2 oficira ostalo vojnici. Najviše stadalnika je u jedinici „Vukovi sa Vučijaka“
Gubici prema dejstvu b/s i kategoriji [1] povređivanja
Kategorija
svega
%
MES-a
bolest
strelj-
udar
zaroblj
Glava i vrat
5
15,63%
3
2
Grudni koš
3
9,38%
1
2
Trbuh i karlica
2
6,25%
1
1
Kičma
1
3,13%
1
Ekstremiteti
16
50,00%
8
8
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni)
3
9,38%
1
2
Еkshumacija
2
6,25%
1
1
Ukupno
32
100,00%
Pet poginulih boraca u zoni b/d, od kojih jedan oficir
Povrijeđeni borci prema vrsti dejstava
Dogadjaj
svega
%
MES-a
streljačko
udes
oboljenja
zarobljen
bolest
1
3,13%
1
poginuo
7
21,88%
2
3
1
1
povreda
4
12,50%
1
2
1
rana
20
62,50%
11
9
ukupno
32
100,00%
14
12
3
2
1
3% u odnosu na brojno stanje jedinice, 11 % na broj povrijeđivanja boraca sa područja opštine do 20.maja 1992. godine.
Protivnik je neznatno više koristio dejstva artiljerije u odnosu na pješadijska dejstva.
Teška dva ranjavanja i povređivanje i jedno smrtno ranjavanje.
Prema strukturi starosti povrijeđenog borca, najviše od 30-39 godina života
godine života
svega
%
poginuo
rana
povreda
bolest
15-19 godina
1
3,13%
1
20 do 29 godina
13
40,63%
2
9
2
30 do 39 godina
14
43,75%
3
9
1
1
40 do 49 godina
3
9,38%
1
1
1
preko 60 godina
1
3,13%
1
ukupno
32
100,00%
7
20
4
1
Pregled prema vremenu i mjestu stradanja
Dogadjaj
Prezime
Ime
Rođen
Datum
Mjesto
jedinica
poginuo
NOVAKOVIĆ
BOŽO
1957
1.2.1992.
Ribnjak
pozb
rana
ANČIĆ
ŽIVKO
1956
2.4.1992.
Kostreš
3.mtb
rana
LEBURIĆ
BRANE
1954
3.4.1992.
Kostreš
3.mtb
povreda
ANIČIĆ
ŽIVKO
1958
3.4.1992.
Kostreš
1.mtb
poginuo
VIDIĆ
MILISAV
1955
4.4.1992.
Kosterš
3.mtb
bolest
AULIĆ
MIROSLAV
1956
5.4.1992.
Kostreš
3.mtb
rana
SUVAJAC
BRANIMIR
1971
7.4.1992.
Derventa
čvp
rana
NJEŽIĆ
DUŠKO
1960
9.4.1992.
Derventa
1.mtb
rana
ZERA
SLAVKO
1954
12.4.1992.
kasarna
1.mtb
poginuo
ĐURAŠ
RANKO
1922
23.4.1992.
Čardak
3.mtb
rana
KLJEČANIN
NOVAK
1961
23.4.1992.
Kasarna
3.mtb
rana
ČAVIĆ
ĐURO
1956
24.4.1992.
Kulavice
2.mtb
rana
ŠIKANIĆ
ŽELJKO
1966
2.5.1992.
Markovac
rjVV
rana
SIKIMIĆ
ZORAN
1955
2.5.1992.
Pavlovo brdo
inžb
rana
ŠIKARAC
MIRO
1968
2.5.1992.
Markovac
rjVV
rana
CVIJANOVIĆ
BORKO
1969
2.5.1992.
Bijelo brdo
rjVV
rana
DAMJANOVIĆ
SLAVIŠA
1974
2.5.1992.
Bijelo brdo
rjVV
rana
KONDIĆ
MILORAD
1958
3.5.1992.
Kuljenovci
3.mtb
povreda
AKSENTIĆ
NIKOLA
1971
4.5.1992.
Ribnjak
tč
rana
DARADAN
PREDRAG
1972
5.5.1992.
kasarna
4.mtč
rana
DARADAN
PREDRAG
1972
5.5.1992.
Derventa
4.mtč
rana
ŠUŠKOVIĆ
DRAGAN
1970
7.5.1992.
Čajir
rjVV
poginuo
VIDIĆ
DOBRIVOJE
1957
9.5.1992.
Lužani
had
poginuo
TRIVIČEVIĆ
MIROSLAV
1949
12.5.1992.
Derventa
3.mtb
poginuo
STOJČIĆ
BRANISLAV
1962
12.5.1992.
Derventa
3.mtb
rana
MILANKOVIĆ
RANKO
1952
12.5.1992.
Derventa
rjVV
rana
JOVANIĆ
NEBOJŠA
1967
12.5.1992.
Derventa
rjVV
poginuo
SMILJANIĆ
DRAGOLJUB
1962
13.5.1992.
Kasarna
3.mtb
povreda
GAVRIĆ
ŽIVORAD
1946
13.5.1992.
Rabić
3.mtb
rana
PALIKUĆA
LJUBIŠA
1960
17.5.1992.
Pjevalovac
larv
povreda
MALEŠEVIĆ
MLADEN
1965
18.5.1992.
Bijelo brdo
ks
rana
MALEŠEVIĆ
NEBOJŠA
1966
10.8.1992.
Markovac
čvp
[1] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102
Krajiški vojnik od 6.6.1996. str.40-41 u rublici Priznanja imena za pamćenje KOMANDANT TRIVO, pogibija komandanta 327. mtbr JA pukovnika Trivuna Vijića
Prema dostupnim podacima utvrđen je spisak od 14 nestalnih boraca Prnjavorske brigade od 27 koliko se traži: (12.12.2024.)
Gradska organizacija i zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prnjavor obilježava ovaj dan kao Dan nestalih organizacije prema programu mjera u oblasti BIZ u gradu Prnjavor za 2024. godinu. Nastavite sa čitanjem →