Arhive oznaka: TO

231 borca Prnjavorske brigade ostala na braniku Otadžbine Republike Srpske

SJEĆANJE NA POGINULE SABORCE

Svake godine na godišnjicu otkrivanja spomenika poginulim borcima VRS sa područja grada Prnjavor vrši se pomen i parastos svim poginulim borcima VRS u svim mjesnim zajednicama opštine Prnjavor

Nјihove godine rođenja, nedvosmisleno ukazuju da je život prekinut u njihovoj najbolјoj snazi. Godina i datum smrti, ukazuju da neprijatelјa nikakva primirja ne obavezuju. Tako je i u toku ovog, a tako je bilo i u toku svih, do sada potpisanih. Brigada ih nosi u sjećanju kao skromne, poštene i dostojne pamćenja i poštovanja.

Neka im je Bogom prosto i od naroda nezaboravlјeno. Borci i komanda 1. LPBrPrnjavor (Glas borca 1.lpbr Prnjavor broj 3, aprila 1995.godina)

Sve me rane moga roda bole, rekao je jednom jedan pjesnik, a misao ponavlјa svaka generacija srpskog roda. Istorija govori da ni jednu rat nije mimoišao i poštedio žrtava, nakon  kojih ostaju samo tužna sjećanja i nebrojeno puta ponovlјena nadanja da su očevi izginuli kako bi sinovi   živjeli.

Prnjavor

Sa istom nadom, živote položiše na srpskom Ozrenu i ovi mladi i čestiti lјudi. Sa istom nadom i  želјom, sudbinski predodređeni za žlvot koji ne trpi jaram, Ozren i srpsku zemlјu, uspješno brane i smrti ponosno prkose istinski Srbi. Sveštenik bi rekao neka im je Bog od pomoći i od milosti. Običnom smrtniku ne ostaje drugo do da se uči na ovakvim primjerima čojstva i junaštva. Za lošeg sina kažu da je od loša oca. Venama ovih junaka, tekla je krv  dobrih roditelјa. Dobra i plemenita krv, sigurno teče i venama njihovih srodnika i potomaka.

Treba li veći dokaz da srpski narod ima pravo na život u budućnosti?!  Nije li izdajstvo i zločin makar i na momenat dovoditi u sumnju budućnost jednog takvog naroda? (Glas borca 1.lpbr, broj 4,1995.godina).

Nastavite sa čitanjem

Analiza popune 2. odreda TO

Pogled na popuna 2.odreda TO opštine Prnjavor

Grad Prnjavor po mobilizacijskom planu popunjavao je prvo prvi odred teritorijalne odbrane formacijski sa 434 pripadnika. Mobilisano u prvi odred  571 pripadnika, još u toku rata popunjavano 15 boraca. Ukupno raspoređeno tokom rata u odred 586 borac, a u osnovne jedinice odreda popuna je izvršena sa 586 boraca.

Kroz [1] jedinice 2.odred TO je rapoređeno u jedinice odreda 1.242 boraca, a prošlo kroz prekomande  1.311 pripadnika od fomiranja iz jedinica TO mjesnih zajednica  do preformacije (10.6.1992.) sa unutrašnjim  prekomandama i otpuštanjem. Prosjek starosti boraca 30 godina.

Mobilisano 435 u 2. odred TO opštine, još popunjeno 107 novih boraca, a raspoređeno 700 boraca,  ukupno raspoređeno bez duplih rasporeda 1242 boraca. 3 poginula boraca..

Pregled strukturi raspoređenih u jedinice odreda po kategoriji lica

popunasvega%345Prosjek
mobilizacija43535,02%386381131,02
popuna1078,62%988128,28
raspoređeno70056,36%585912430,92
ukupno1242100,00%10691373630,07

Procenat raspoređenih (3) vojnika je 86%, (4) podoficira 11% i oficira (5) je 3%. U rasporedu su bile i tri žene. Prosjek staroisti 30 godina.

Nastavite sa čitanjem

Motajica 1992.

IZILAZAK JEDINICA TERITORIJALNE ODBRANE OPŠTINE PRNJAVOR NA GRANICE OPŠTINE-MOTAJICU, DAN GRADA PRNJAVOR

33 godina od izilaska na Motajicu.

Početkom 1992. godine kada još nije stvorena Vojska Republike Srpske, a polazeći od  procjene ugroženosti opštine Prnjavor ratnim dejstvima iz pravca Derventa[1]  i  stalnog praćenja vojnopolitičke situacije od organa lokalne vlasti. I dalje se organizuju formirane jedinice TO po mjesnim zajednicama na izvršavanje obezbjeđenja važnih objekata i uspostavljanja vojnih punktova na pojedinim putnim komunikacijama u mjesnim zajednicama po naređenjima rejonskih štabova TO..

Počinje formiranje novih ratnih jedinica. Pored formiranih rejonskih štabova teritorijalne odbrane Prnjavor, Potočani, Donji Vijačani i Šibovska, formira se jedinica vojne policije i baterija PVO.

U Šibovskoj od jedinica rejonskog štaba Šibovske, Potočana i čete Trstenaca, koja je bila u sastavu 327.mtbr JA koja se rasipala, počinje formiranje Drugog teritorijalnog odreda opštine Prnjavor[2] i prilagođavanje na ratnu situaciju.

Nastavite sa čitanjem

Tomić Srđan

12. mart 2025.

Odbrana Srpskog naroda

U minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske vođenom na prostorima prethodne SFRJ, odnosno BiH od 1991 do 14.12.1995. godine, područje opštine  Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim dejstvima. Međutim, Prnjavorčani daju veliki doprinos u stvaranju Vojske Republike Srpske i odbrani nacionalnih ciljeva srpskog naroda kroz državu Republiku Srpsku. To je vrijeme kada se ljudski i materijalni potencijali stavljaju u službu odbrane Srpskog naroda, u složenim nacionalnim i političkim uslovima koji su vladali na području bivše SFRJ-BiH.

područje opštine  Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim djejstvima

graf-1naci

Na prostoru opštine od 631m2 sa 47.055 stanovnika prema popisu iz 1991. godine 72% je srpskog stanovništva, muslimana 15%, Hrvata 4%, Jugoslovena 4 %i ostalih 6%[1]

Pregled prema polnoj strukturi stanovništva opštine Prnjavor 1991.godine

Pregled raspoređenog ljudstva u opštini Prnjavor početkom rata:

Raspoređeni
Raspoređeni vojni obveznici

Prema prikupljenim podacima mobilizacijom u prvim mjesecima 1991. godine mobilisano je preko 3.400 pripadnika jedinica TO opštine, oko 1000 pripadnika jedinica JNA. Ukupno mobilisanih vojnih obveznika do maja 1992. godine je oko 5000 boraca

U ratne jedinice VRS i MUP-a mobilisano je tokom rata oko 6.000 boraca od oko 12.000 vojno sposobnih građana opštine, što čini 70,87% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, što obuhvata zakonsku vojnu obavezu od 17 do 60 godina života, odnosno 25,50% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Mobilizacijom je obuhvaćeno preko  70 ratnih jedinica Vojske i MUP-a, a najviše u 1. Krajiški korpus i Vazduhoplovstvo i PVO.

mobilisano je tokom rata oko 6.000 vojnih obveznika sa opštine, a prema evidenciji opštinskog organa evidentirano je učešće u ratu za preko 8.300 lica

Prnjavorski borci popunjavaju jedinice 1.KK VRS: matičnu Prnjavorsku laku pješadijsku brigadu, Motajički 1. bataljon u sastavu 27. motorizovane brigade, većim dijelom Udarni bataljon „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor zatim 16. krajišku motorizovanu brigadu, 1. oklopnu brigadu, inžinjerijski puk i druge jedinice VRS. Biilo je to veliko mobilizacijsko naprezanje stanovništva u toku rata sa preko 10-25%  angažovanog radno sposobnog stanovništva u VRS, kao veliki procenat angažovanja ljudstva u istoriji ratovanja.

Pregled neraspoređenih vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine

4977 neraspoređenih  vojno sposobnih građana opštine, što čini 37,97% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, radno sposobnog stanovništva, koji su mahom bili nosioci domaćinstva,  odnosno 14,39% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Pregled  stanja evidencije vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine

Pregled vojnih obveznika
Pregled vojnih obveznika

Od 12.060 ukupno u evidenciji VO Prnjavor  vojno sposobnih građana opštine, što čini 71,21% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine,  odnosno 2,63% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.

Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.

Zgrada SO-e i ratnog predsjedništva

Poslije pet godina rata, krajem rata 31.12.1995. godine, prema procjeni opština broji 45.995 stanovnika , a broj vojnih obveznika iznosi 11.982 ili 26%. Ukupno rapoređenih sada je 5.978, a u Vojsku Republike Srpske je 4.382 pripadnika VRS, odnosno  53% od broja raspoređenih. Broj poginulih 361, a ranjenih 1.214, što čini 1.575 pripadnika koji su izbačeni iz stroja VRS, odnosno 35,94% u odnosu na broj raspoređenih u VRS ili 3,4% u odnosu na broj stanovnika.[2]

zgrada Štaba TO

U pripremi za odbranu Republike Srpske političko rukovodstvo države oslanjalo se na političke stranke sa svim svojim ljudskim potencijalom koji je u to vrijeme bio impozantan i sa ogromnim moralom, zatim na vojsku, odnosno ustanove i materijalna sredstva bivše JNA koja se pod pritiskom povukla iz BiH, zatim dolaze referendumi  sva tri naroda u BiH  i oružani sukobi Srba i Muslimana, a kasnije Hrvata i Muslimana.

Pregled ratnog puta dobrovoljačke jedinice „Vukova sa Vučijaka“ i jedinica teritorijalne odbrane Prnjavor – 307 dana

ratišteOpstinabrigadaDana zapovjestKM%
GolubićBenkovacRJ Vukovi sa Vučijaka38obukaBenkovac0,86%
KozaraK.DubicaRJ Vukovi sa Vučijaka2akcijaK.Dubica0,05%
Zapadno-Slavonsko ratišteOkučaniRJ Vukovi sa Vučijaka6napadOkučani0,14%
PrnjavorPrnjavorTO opštine155mobilizacijaPrnjavor3,53%
LaminciBos.Gradiška2.partbrTO3maršBos.Gradiška0,07%
Zapadno-Slavonsko ratišteNova Gradiška329.okbr JA-odredTO79odbranaNova Gradiška1,80%
Zapadno-Slavonsko ratišteNova Gradiška329.okbr JA-„Vukovi“24ispadNova Gradiška0,55%

[1] Podaci  iz Strateškog plana  razvoja opštine Prnjavor za period 2003-2010.godine „Službeni glasnik opštine Prnjavor“, broj 2/2003. strana 33-36.

[2] Podaci  iz pregleda stanja v/o za 31.12.1995. godine, Sekretarijat MO Banja Luka

Spisak poginulih i nestalih pripadnika JNA i TO

Pogled na spisak poginulih i od posljedica ranjavanja preminulih pripadnika JNA i TO sa područja opštine Prnjavor

od početka rata do 19.5.1992. godine domicilnog i izbjeglog stanovništva opštine po datumima stradanja i ratnoj jedinici.[1]

48 POGINULO PRIPADNIKA JNA SA PODRUČJA OPŠTINE

2 oficira, 3 podoficira i 43 vojnika

U odnosu na broj poginulih boraca VRS[1]oko 0,25 odsto i 0,46 odsto od broja ranjenih pripadnika VRS.

Imena poginulih boraca i i od posljedica ranjavanja preminulo iz prnjavorskih jedinica, koji su sahranjeni u opštini,  uklesani su na kamene spomen ploče u Spomen crkvi na Vučijaku, Kremna u Prnjavoru, Spomen sobi VRS u Banja Luci. sa imenima poginulih iz monografije „Za krst časni i slobodu zlatnu“, spomen sobi „Vukova sa Vučijaka“ Prnjavor

Spisak poginulih i nestalih prnjavorčana 1991 – 19.05.1992.

BO

Prema evidenciji boračke organizacije opštine, prikupljenih podataka iz sanitetskih službi ratnih jedinica[2] i bivšeg odsjeka MO Prnjavor, kao i dostupne poslijeratne literature  sačinjen je ovaj dole spisak poginulih i nestalih vojnika tokom odbrane srpskog naroda i SFR Jugoslavije. Najviše boraca je sa mjestom stanovanja na područje opštine Prnjavor. U 1991. godine njih 17 i do 20.5.1992. godine 31 pripadnik JNA, 48 junaka.

U ovom spisku navedeni su junaci Republike Srpske, koji su kao pripadnici JNA na osnovu Ustava SFRJ branili Jugoslaviju, svojim životima zadužila buduća pokoljenja za srećniju i sigurniju budućnost. Spase od zaborava veliku istinu o stradanju pripadnika JNA i TO, o njihovim imenima i prezimenima, vojnim poštama i ratnim jedinicama u kojima su ratovali i gdje su poginuli i svoje kosti ostavili.

Nastavite sa čitanjem

Stradanje boraca TO

Sjećanje na poginule

U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika  vode kao bolesni borci.

Ukupni gubici OS JNA i TO iznosili su 343 žrtve. vojnika 263, podoficira 59 i oficira 21.

grupa Svega   % vojnici  podoficiri  oficiri
ranjeni10630,90%86137
povređeni308,75%2262
samoranjavanje20,58%11 
bolesni14642,57%1003610
pogoršanje10,29%1  
zarobljeni20,58%2  
poginuli5415,74%4932
nestali20,58%2  
Ukupno343100%2635921

Pregled žrtava  TO opštine: 7 poginulih, 48 ranjenih i 24 povrijeđenih pripadnika TO opštine. Bolesnih 122

jedinicaSvega%poginuLI  ranJENI  samorAnj.  povrijeĐ.  bolesNI
Odred TO9245,46% 3 1 11275
2.OdTO i JTO11144,54% 44711247
Ukupno203100,00%748224122

Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca. 

jedinica  Svega%MES-a oboljenja   streljačko    udes/udar
Odred TO52,46% 4 1
 8742,86%47139
 6833,50%164444
2.OdTO i JTO115,42%81 2
 52,46%2 21
 2713,30%22131
ukupno203100%521211218

Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo,  9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.

Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška

Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u  Hrvatskoj  [1]

ZSR
Zapadno-Slavonsko ratište

Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.

Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.

Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.

Svega%Derventa   Nova Gradiška   Prnjavor
16078,82%15010
20,99%11
2311,33%212
41,97%4
10,49%1
10,49%1
10,49%1
52,46%5
41,97%4
20,99%2
203100,00% 37 151 15

U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok  kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.

Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:

zima 1992.

U istoriji Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor ostaće upamćeno i po 7 boraca, odnosno 47 junaka JNA  opštine , koji su u odbrani otadžbine dali sve što su mogli, dali svoje živote. Sjećanje na herojske poginule i tuge za poginulim junacima neprebolne za 626 poginulih tokom rata sa opštine Prnjavor. Tragedija do tragedije i za 4 porodice sa opštine sa dva poginula borca Vojske Republike Srpske.

1.pč

Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja  i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.

Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.

[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke  u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)

Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine

Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .

OpštinaSvega%poginuli     nestali    ranjeni   povrede
Banja Luka10,29%
Benkovac10,29%1
Bihać41,17%22
Borovo10,29%1
Bosanska Krupa10,29%1
Brač10,29%1
Brod10,29%1
Derventa7220,99%12554
Doboj20,58%1
Dubrovnik10,29%1
Glamoč20,58%11
Glina10,29%1
Gradiška20,58%
Grahovo10,29%
Han Pijesak10,29%1
Jasenovac30,87%3
Karlovac20,58%
Kneževo10,29%
Kupres144,08%12
Lipik30,87%12
Lipovac10,29%1
Ljubiško10,29%
Mostar10,29%
Nova Gradiška16146,94%51917
Novska41,17%31
Okučani82,33%413
Otočac10,29%
Pakrac41,17%22
Petrovac10,29%1
Prnjavor216,12%324
Psunj10,29%1
Sarajevo41,17%3
Šibenik10,29%1
Sisak20,58%11
Sombor10,29%
Tenj20,58%2
Teslić10,29%
Tuzla20,58%11
Vukovar72,04%241
Zavidovići41,17%12
Ukupno343100,00%542107

Prema vojnoj pošti JNA i TO:

Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor

Vojna poštaSvega  %poginuli   nestali    ranjeni  povrede
1318/6 Knin10,29%1
1455 Banja Luka10,29%1
1524 Han Pijesak10,29%1
1552 Beograd10,29%1
1709 Svilajnac10,29%1
2460/11 Banja Luka10,29%1
2875/38 Vršac10,29%1
3164 Derventa329,33%8194
3193 Prnjavor20,58%11
3326 Mrkonjić Grad10,29%1
3363 Banja Luka20,58%
3422 Banja Luka20,58%2
4022 Banja Luka20,58%2
4352 Banja Luka10,29%1
4470 Drvar10,29%1
4795 Beograd41,17%4
4795 Sombor10,29%
6372 Banja Luka10,29%1
6817 Banja Luka20,58%2
7001/34 Srbac10,29%1
7015 Banja Luka10,29%1
7029 Petrovo10,29%1
7039 Banja Luka20,58%
7057 Doboj10,29%
7161 Bileća10,29%1
7312 Petrovo10,29%1
7322 Banja Luka20,58%1
7327 Sarajevo10,29%1
7404 Kneževo10,29%
7421 Sanski Most20,58%2
7440 Drvar10,29%1
7446 Drvar20,58%2
7454-1 Mostar10,29%1
7463 Petrovac20,58%2
7484 Banja Luka10,29%
7500 Glamoč10,29%1
7512 Lukavica10,29%1
7529 Kupres10,29%1
7531 Grahovo10,29%
7577 Sarajevo10,29%1
7954 Tuzla20,58%11
8164 Maribor10,29%1
8304 Banja Luka10,29%1
8840 Banja Luka16748,69%52018
8860 Sarajevo10,29%
9062 Pakrac10,29%1
9162 Prijedor20,58%1
9162 TO Okučani51,46%311
9227/7 Glina10,29%1
T-22206 Prnjavor5616,33%7363
TO Borovo10,29%1
TO Knin10,29%1
TO Kostajnica10,29%1
TO Kupres133,79%10
TO Novska10,29%1
TO Okučani41,17%4
TO Sisak10,29%1
Ukupno343100,00%542107 30

[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina

Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).

Starješine VRS

Brojne starješine VRS sa područja Grada Prnjavor  u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata

Palačkovci, 2003.

Uz Dan borca RS  sjetimo se i na borce vojne starješne koji sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]

ispred Spomen crkve na Vučijaku

Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja Grada Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.

Inače, starješina VRS je  vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]

Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]

  • pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
  • artiljerija:  komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
  • OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
  • inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
  • avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
  • ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
  • veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.

Prema dosad prikupljenim podacima iz arhive OMO Prnjavor  sa područja grada u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 4180 starješina u  vojnih pošta JNA, TO , MUP, OiO i VRS.

RRsvega%1991.1992.1993.1994.1995.1996.
VRS390493,44%5501711399448464332
JNA290,69%263
TO591,41%4811
OiO100,24%343
MUP1313,14%2757141617
RO20,05%11
PVL431,03%31531066
ukupno4178100%6581802416477487338

U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 658 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.802 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.

za stvaranje Republike Srpske, Grad Prnjavor je mobilisao i na prvom rasporedu imao 9.100 vojnih obveznika.[1], sa 2023. godini evidentirano je sa statusom  5808 kategorisanih boraca, dok je ativnih je 4398 . RVI je evidentirano 994 .

1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.

Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.

Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 308 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine: domicili 269, raseljeni 31 i izbjegli 8

  • pukovnik 2
  • potpukovnik 5
  • major 31
  • kapetan 1 klase 15
  • kapetan 45
  • poručnik 136, i
  • potporučnik 40,
  • broj podoficira 670 ili  5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.

Uprava GŠ VRS za OMP da je  brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)

Prema rasporedu brojno stanje oficira na kraju rata sa područja Grada Prnjavor bilo je 308 oficira VRS:

  • VRS 235
  • JNA 4
  • TO 12
  • MUP 6
  • PVL  21
  • radna obaveza 3
  • bez rasporeda 26

Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 48. U VRS ostalo je oko 26 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 159 podoficira i oficira.

Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA  i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.

Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81)

Nastavite sa čitanjem

Vojska Grada Prnjavora

Grb BO

Uz Dan boraca RS, je prilika da se prisjetimo boraca grada Prnjavora i njihovog učešća u odbrani i stvaranju  Republike Srpske. Poznato je da je Vojska Republike Srpske formirana 12. maja 1992. godine i da je na kraju rata brojala 210.000 mobilisanih boraca. U Domovinskom ratu od 1992. do 1995. godine poginula su 23.752 vojnika.

Na kraju rata, grad Prnjavor je imao preko 9.100 pripadnika Vojske Republike Srpske.

Odajući počast svim borcima i učesnicima rata od 1991. do 1996. godine, te žrtvama koje su dale živote za stvaranje Republike Srpske, Grad Prnjavor je mobilisao i na prvom popisu imao preko 10.000 vojnih obveznika. [1]

Rasporedsvega      %34   5
bez rasporeda360,35%1926
VRS922288,80%8307679236
JNA3052,94%29069
TO3823,68%3561511
OiO250,24%187
MUPRS3373,25%317146
RO310,30%2434
PVL440,42%121121
SVR30,03%3
Ukupno10385100,00%9328744313

U tabeli je prikazan, prema prikupljenim podacima iz arhiva odsjeka MO Prnjavor, broj vojnih lica sa područja grada raspoređenih u odbrambenim strukturama grada i Republike Srpske. Učešće boraca u jedinicama VRS u ukupnom broju angažovanih u ratu iznosilo je oko 5%.

Od ukupnog broja registrovanih učesnika rata, samo jedan je mobilisan i raspoređen u odbrambene strukture grada i Republike Srpske: 89% stanovnika grada mobilisano je u ratne jedinice VRS; u jedinicama JNA na početku rata 1991-1992. 3% stanovništva je bilo raspoređeno; 4% je raspoređeno u opštinske jedinice teritorijalne odbrane; Oko 3% je raspoređeno u jedinice i strukture MUP-a RS 0,3% u opštinsku nadzorno-informativnu službu; 0,3% je raspoređeno na rad u organe Ministarstva odbrane RS i Ministarstva unutrašnjih poslova , 0,4% su bili profesionalna vojna lica 0,03% su bili na odsluženju vojnog roka, a 0,36% su bili raspoređeni bez rasporeda u kategoriju podoficira i oficira;

Prema podacima o ostvarivanju prava iz oblasti BIZ-a na području Grada Prnjavora za 2023. godinu evidentirano je 4398 aktivnih lica sa statusom i kategorijom boraca: I kategorije 1706 boraca, 263 druge, 342 treće, 439 četvrte, 323 pete, 405 šeste i 920. U zoni borbenih dejstava je u prvoj kategoriji i iznad, a van zone borbe je u devetoj kategoriji. U gradu Prnjavoru kategorisano je ukupno 5.808 vojnika. [2]

U odnosu na ukupan broj pripadnika VRS, 45% su kategorisani borci; 6,3% poginulih vojnika, 11,4% vojnika koji su poginuli nakon rata. Dakle, još jedna trećina boraca nije kategorisana kao borci RS.

Što se tiče pola i kategorije stanovnika grada, situacija je sledeća:

kategorijasvega    %muškarci zene
domicil895486,22%8842112
pobjeći1281,23%1235
raseljeni129212,44%124052
iz Srbije110,11%11
ukupno10385100,00%10216169

Domaće stanovništvo bilo je zastupljeno sa preko 86%, a padom srpskih opština u Hrvatskoj i Zapadnoj Krajini Republike Srpske, u odbrambene strukture RS i grada raspoređeno je 1,2% izbjegličkog i oko 13% raseljenih stanovnika Republike Srpske. Manje od 1% pripadnika VRS bili su dobrovoljci iz Srbije.

U 127 ratne jedinice, odnosno vojne jedinice Vojske Republike Srpske, mobilisano je 9114 pripadnika, prva popuna sa 1214, tako da je brojna raspoređenost iznosila  10328 boraca. Vojnika 9313,  podoficira 753 i 262 oficira.

Pregled u odnosu na kategoriju stanovništva grada i ostvareni status vojnog lica, prema dostupnim podacima, je:

statussvega   %domicilizbjegliraseljeni    iz Srbije
bez319630,78%2919372346
kategorisani borac408539,34%3519445202
RVI9369,01%7828146
RVI MUP270,26%27
ubijen6125,89%435141612
nestao320,31%1949
uhvaćen50,05%23
pokojni340,33%2617
umrijeti nakon rata10099,72%89510104
odselio650,63%24140
ranjen bez statusa2302,21%1746491
povrijeđen260,25%2312
bolestan930,90%80211
umro, otpušten iz RJ170,16%143
PVL160,15%142
vojnika koji služe vojsku20,02%11
Ukupno10385100,00%8954128129211

Prema dostupnim podacima, preko 4.100 ili 40% od ukupnog broja boraca u bazi podataka kategorizirano je kao borački status. Ovom podacima treba dodati 936 kategorisanih vojnika koji su ostvarili pravo na RVI VRS i 29 RVI UP RS, što znači da je ukupan broj kategorisanih na području grada Prnjavora preko 5100 vojnika.

Tokom rata 290 vojnika JNA, 6 mlađa oficira i 9 oficira mobilisano je u ratne jedinice Jugoslovenske narodne armije i raspoređeno na 305 vojnih obveznika.

 

Jedinice teritorijalne odbrane opštine imale su ostalih mobilisanih 382 pripadnika i to 356 vojnika, 15 podoficira i 11 oficira u 11 ratnih jedinica, sa komandirima . 3660 pripadnika raspoređeno na dva vojna mjesta. Vojna pošta 8840 Banja Luka 329.okbr5.k 225 i jedinice TO opštine Prnjavor 3435 pripadnici TO.

 

Zaključak

Na kraju rata 1995. godine Prnjavor je imao 8.900 vojnika u Vojsci Republike Srpske , ili 4,23% od ukupnog broja mobilisanih u Republici Srpskoj.

Ranjeni, ranjeni i bolesni borci VRSpoginuli, nestali i umrli borci VRS na slikama  .

Na početku mobilizacije u jedinice JNA bila su 1.553 borca ​​sa područja opštine Prnjavor. Plan, odnosno procena mobilizacije je 691 vojni obveznik za 5. KJNA i 1.066 vojnih obveznika za 7. KJNA, ukupno 1.757 regruta, a raspoređeno je 1.000 ili 57%, što je značajan uspeh u odnosu na druge opštine.

 
Od prvih mobilizacija vojnih obveznika za popunu ratnih jedinica JNA i opštinske teritorijalne odbrane i dobrovoljačkih jedinica do ponovnog formiranja, odnosno stvaranja VRS, mobilisano je 4.700  vojnih lica , prosečne starosti od 30 godina, sa maksimalno 20 do 29 godina starosti, što čini ukupno 65% muškog stanovništva do 64 godine starosti 6,11% stanovništva opštine i 2,18% u odnosu na oko 215.670 lica  prema evidenciji resornog ministarstva koja su učestvovala u Otadžbinskom ratu ili 54,42% prema evidenciji nadležnog opštinskog organa za vođenje evidencije lica koja su uređivala vojnu obavezu8,   opštinski registar učesnika u ratu477 u odnosu na [3]
 

Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine

Spomenik u Prnjavoru

U odnosu na završetak rata 1995. godine [3] , Opšina je 31.12.1995. Prema evidenciji OMO-a, u odnosu na ukupan broj stanovnika opštine od 45.995 registrovano ih je 11.987 ili 26,06%. U VRS su raspoređena 4.382 lica ili 73,30%. Ukupan broj lica raspoređenih u odbrambenim strukturama RS je 5.978 ili 49,87% u odnosu na broj vojnog osoblja. Eliminisano iz službe: 361 poginulih i 1.575 ranjenih, što je 35,94% u odnosu na broj vojnika, odnosno 3,4% u odnosu na broj stanovnika Samo su opštine Sanski Most (6,8%), Kneževo (5,3%), Kotor Varoš (3,7%), te Prijedor.5% više gubitaka.

Ukupno 5.394 pripadnika raspoređeno je u opštinsku TO. Udio stanovništva TO 1991. godine u broju vojno sposobnih građana iznosio je 12%, a prema vojnoj evidenciji 45% raspoređenih Jedinice TO su mobilisane, uglavnom od 20 do 29 godina, u tzv. prvog poziva, ili 41,67%, što čini 18,39% ukupne muške radne populacije opštine starosti od 15 do 64 godine

[1] na osnovu podataka koje su prikupile ratne jedinice VRS u bivšem odsjeku MO RS Prnjavor.

Predsjednik Boračke organizacije Prnjavor ističe da su prnjavorski borci raspoređeni u 124 ratne jedinice VRS. (14.2.2019.)

Pukovnik Boško Peulić, predsjednik Intendantskog odbora Prnjavor, izjavio je 2022. godine da je prema podacima Boračke organizacije grada Prnjavora mobilisano 10.300 ljudi i dobrovoljaca u 128 vojnih punktova Vojske Republike Srpske.

[2] Informacija je usvojena na sjednici Skupštine grada Prnjavora, održanoj 27.12.2023. godine

Pregled ratnih jedinica VRS-vojnih pošta u koje je mobilisano preko 9.100 boraca sa područja Grada Prnjavora:

Nastavite sa čitanjem

Formacijski položaji_dužnosti

Formacijski položaji starješina u TO

Raspoređivanje pripadnika TO opštine u ratne jedinice TO opštine vršeno je na osnovu njihove vojno-evidencione sposobnosti- VES, a kasnije kroz iskustvo u obavljanju starješniskih dužnosti u ratu.

raspoređivanje po ličnom VES-u, a komandiri četa najranjiva starješinska dužnost sa čestim zamjenama

Nastavite sa čitanjem