
Sjećanje na Tri poginula boraca Odreda ТО Prnjavor u zoni borbenih dejstava na Zapodno Slavonskpom ratištu 1991-92.
| Grupa | Oblik B/D | Stanje | % |
|---|---|---|---|
| Vojnici | u zoni borbenih dejstava | 1 | 0,18% |
| Podoficiri | u zoni borbenih dejstava | 2 | 0,37% |
| ukupno | 3 | 0,55% |

| Grupa | Oblik B/D | Stanje | % |
|---|---|---|---|
| Vojnici | u zoni borbenih dejstava | 1 | 0,18% |
| Podoficiri | u zoni borbenih dejstava | 2 | 0,37% |
| ukupno | 3 | 0,55% |

Nјihove godine rođenja, nedvosmisleno ukazuju da je život prekinut u njihovoj najbolјoj snazi. Godina i datum smrti, ukazuju da neprijatelјa nikakva primirja ne obavezuju. Tako je i u toku ovog, a tako je bilo i u toku svih, do sada potpisanih. Brigada ih nosi u sjećanju kao skromne, poštene i dostojne pamćenja i poštovanja.
Neka im je Bogom prosto i od naroda nezaboravlјeno. Borci i komanda 1. LPBrPrnjavor (Glas borca 1.lpbr Prnjavor broj 3, aprila 1995.godina)

Sve me rane moga roda bole, rekao je jednom jedan pjesnik, a misao ponavlјa svaka generacija srpskog roda. Istorija govori da ni jednu rat nije mimoišao i poštedio žrtava, nakon kojih ostaju samo tužna sjećanja i nebrojeno puta ponovlјena nadanja da su očevi izginuli kako bi sinovi živjeli.

Sa istom nadom, živote položiše na srpskom Ozrenu i ovi mladi i čestiti lјudi. Sa istom nadom i želјom, sudbinski predodređeni za žlvot koji ne trpi jaram, Ozren i srpsku zemlјu, uspješno brane i smrti ponosno prkose istinski Srbi. Sveštenik bi rekao neka im je Bog od pomoći i od milosti. Običnom smrtniku ne ostaje drugo do da se uči na ovakvim primjerima čojstva i junaštva. Za lošeg sina kažu da je od loša oca. Venama ovih junaka, tekla je krv dobrih roditelјa. Dobra i plemenita krv, sigurno teče i venama njihovih srodnika i potomaka.
Treba li veći dokaz da srpski narod ima pravo na život u budućnosti?! Nije li izdajstvo i zločin makar i na momenat dovoditi u sumnju budućnost jednog takvog naroda? (Glas borca 1.lpbr, broj 4,1995.godina).
Nastavite sa čitanjemBoračka organizacija Prnjavora, u saradnji sa gradom Prnjavor, podijelila boračkim kategorijama, povodom predstojećeg Vaskrsa, 50 paketa sa osnovnim životnim namirnicama.
U okvriru humanitarne pomoći za djecu poginulih boraca i RVI razne humanitarne oranizacije iz opštine, Republike Srpske i inostranstva, kao i preduzeća, opština, republika i pojedinci dodjeljuju stipendije, novčane pomoći, pakete sa hranom, odjećom i priborom za higijenu .
Prema raspoloživim podacima u periodu od 1994. do 2023. godine dodijeljena je pomoć boračkim kategorijama građana grada Prnjavora u iznosu preko 13.670.000,00 KM
Nastavite sa čitanjem

Prema prikupljenim podacima došlo se do 3.070 povređenih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine od preko 10 hiljada raspoređenih boraca u 129 vojne pošte.[1]
| Dogadjaj | Svega | % | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | 1996. | 1999. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| bolest | 778 | 20,45% | 92 | 151 | 86 | 142 | 252 | 55 | |
| nestao | 31 | 0,81% | 1 | 8 | 22 | ||||
| poginuo | 596 | 15,67% | 21 | 203 | 87 | 96 | 182 | 6 | 1 |
| povreda | 417 | 10,96% | 7 | 131 | 42 | 64 | 168 | 5 | |
| rana | 1819 | 47,82% | 35 | 832 | 220 | 261 | 468 | 3 | |
| samopovreda | 1 | 0,03% | 1 | ||||||
| samoranjavanje | 64 | 1,68% | 1 | 18 | 8 | 11 | 26 | ||
| samoubistvo | 17 | 0,45% | 4 | 1 | 4 | 7 | 1 | ||
| umro | 31 | 0,81% | 3 | 7 | 9 | 7 | 5 | ||
| zarobljavanje | 50 | 1,31% | 1 | 8 | 1 | 10 | 30 | ||
| Ukupno | 3804 | 100% | 158 | 1359 | 452 | 597 | 1162 | 75 |
U pregledu gubitaka procenat na ranjavanje boraca VRS i MUP-a je 49%, povreda 11%, samoranjavanje 2%, bolest 20%. od preko 10.000 pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada Prnjavora. Najviše ima ranjenih boraca oko 46% i to u drugoj godini rata 1992.
Prema obliku događaja 2647 je (1) lakši, a 433 je (2) teži oblik, 49 je bilo u (3) zoni brbenih dejstva a jedan za vrijeme služenja vojnog roka:
| događaj | Svega | % | 1 | 2 | 3 |
|---|---|---|---|---|---|
| ranjavanje | 1819 | 58,13% | 1510 | 309 | |
| povrede | 417 | 13,33% | 401 | 16 | |
| samoranjavanje | 65 | 2,08% | 59 | 6 | |
| bolest | 778 | 24,86% | 676 | 102 | |
| zarobljavanje | 50 | 1,60% | 1 | 49 | |
| ukupno | 3129 | 100% | 2647 | 433 | 49 |
Boračka organizacija grada Prnjavor i grad Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine organizuje služenje parastosa i pologanja vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor, kao i sjećanje na sve ranjene, povređene i bolesne borce sa područja opštine.
Nastavite sa čitanjem
Otkrivanje spomenika izvršeno je 20.11.2003. godine.
Ugrađeno je 6 likova poginulih pripadnika policije SJB Prnjavor.
Kod spomenka u krugu Policijske stanice Prnjavor u 11.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima SJB Prnjavor, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Nastavite sa čitanjemU ratu se formira jedinica milicije po principu vojne organizacije. Po ratnom razvoju SJB Prnjavor formira jedinicu milicije za izvođenje b/d jačine voda u sastavu čete milicije CJB Banja Luka, odnosno bataljona milicije-policije MUP-a RS. Jedinice milicije u početku, čine dio snaga Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, a kasnije VRS, odnosno 1.KK VRS.
Prema mobilizacijom planu i odbrambenim pripremama Stanice javne bezbjednosti Prnjavor u svakoj većoj mjesnoj zajedinici opštine bilo je planirano formiranje Ratne stanice milicije do 20 pripadnika, odnosno patrolnog sektora- rejona. Prema raspoloživim podacima iz arhiva OMO Prnjavor stanje je:

Nastavite sa čitanjemGrad Prnjavor na kraju rata brojao je 286 pripadnika MUP-a Republike Srpske
Grad Prnjavor po mobilizacijskom planu popunjavao je prvo prvi odred teritorijalne odbrane formacijski sa 434 pripadnika. Mobilisano u prvi odred 571 pripadnika, još u toku rata popunjavano 15 boraca. Ukupno raspoređeno tokom rata u odred 586 borac, a u osnovne jedinice odreda popuna je izvršena sa 586 boraca.
Kroz [1] jedinice 2.odred TO je rapoređeno u jedinice odreda 1.242 boraca, a prošlo kroz prekomande 1.311 pripadnika od fomiranja iz jedinica TO mjesnih zajednica do preformacije (10.6.1992.) sa unutrašnjim prekomandama i otpuštanjem. Prosjek starosti boraca 30 godina.
Mobilisano 435 u 2. odred TO opštine, još popunjeno 107 novih boraca, a raspoređeno 700 boraca, ukupno raspoređeno bez duplih rasporeda 1242 boraca. 3 poginula boraca..
| popuna | svega | % | 3 | 4 | 5 | Prosjek |
|---|---|---|---|---|---|---|
| mobilizacija | 435 | 35,02% | 386 | 38 | 11 | 31,02 |
| popuna | 107 | 8,62% | 98 | 8 | 1 | 28,28 |
| raspoređeno | 700 | 56,36% | 585 | 91 | 24 | 30,92 |
| ukupno | 1242 | 100,00% | 1069 | 137 | 36 | 30,07 |
Procenat raspoređenih (3) vojnika je 86%, (4) podoficira 11% i oficira (5) je 3%. U rasporedu su bile i tri žene. Prosjek staroisti 30 godina.
Nastavite sa čitanjem
1.aprila 1996. godine 1.lpbr Prnjavor i 1.mtb 27.mtbr zvanično mijenja naziv u novu 107.pbr i to u sklopu reorganizacije VRS.
Krajem marta 1996. godine uslijedila je masovna demobilizacija boraca prnjavorske brigade i jedinica 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor, nakon koje komanda Prvog korpusa naređuje spajanje ove dvije brigade u jednu koja sada dobija formacijski naziv 107. pješadijska brigada, sa vojnom poštom broj 2210 Srbac.
Tako je u prvoj polovini marta 1996. godine formirana komanda 107. pješadijske brigade na čijem čelu su bili komandant pukovnik Miodrag Suvajac i načelnik štaba potpukovnik Gojko Starčević.
Brigada fromacijski je brojala 4.113 boraca, 3.692 vojnika, 183 podoficira i 2.389 oficira. Sa područja opštine u brigadu je bilo popunjeno i raspoređeno 2.000 pripadnika ili 49%. u dva pješadijska bataljona i ostale jedinice brigade. Prosjek starosti 32 godine života.
Po novoj formaciji su formirani i komanda stana, vod veze, izviđački vod i četa vojne policije koji su i nadalјe ostali popunjeni lјudstvom u skladu sa formacijom, oficira 36, podoficira 16 i vojnika 667 ukupno 719, sa mobilizacijkim zborištem u s. Velika Ilova, dok su pozadinske i pješadijske jedinice bile popunjene samo potrebnim brojem lјudstva za održavanje i čuvanje naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava.

Komanda Brigade sa prištapskim jedinicama se izmiješta na lokaciju u gradu Srbac, a IKM za Prnjavor u staroj zgradi komande 1.lpbr , komandanti major Tomić, major Merlović i kapetan Suvajac, a preostali dio lјudstva i jedinica na lokaciju kasarne u Sitnešima, Srbac i Dobroj vodi kod lovačkog doma i Šibovskoj. Sva skladišta naoružanja, minsko-eksplozivnih sredstava i ostalih materijalno-tehničkih sredstava su bila neprekidno obezbjeđivana naoružanom čuvarskom službom i pod stalnom kontrolom komande Brigade.
Nastavite sa čitanjem
Naređenjem OG-1 od 6.1.1996. godine brigada se na Teslićkom ratištu u zoni odgovornosti Vitkovci – Gojakovac, povukla u dubinu teritorije,
Linija razgraničenja kontroliše patrolama. Konačno razgraničenje, a pod kontrolom IFOR-a i poljskog bataljona završeno je 19.1.1996. godine.

Iz zone borbenih dejstava izvučeno je sve teško naoružanje i prebačeno u Prnjavor na remont. Vojska se privikava na novu organizaciju rada, patrolima od Gojakovca do Žerkovine na rijeci Usori.
Period razgraničenja prošao je bez i jednog incidenta. Konačno, 21.3.1996. godine i posljednji borac povukao se iz zone razdvajanja. Do 31.3.1996. godine razduženi su gotovo svi borci. Sa radom nastavljaju pojedinci koji moraju svu opremu i naoružanje uskladištiti.
Nastavite sa čitanjem
Bili smo najveća jedinica u Vojsci Republike Srpske i kroz brigadu je prošlo oko 10.000 ljudi. Imali smo u svom sastavu više od 150 borbenih vozila. Tokom Domovinskog odbrambenog rata učestvovali smo na gotovo svim ratištima i u velikim akcijama – rekao je Keser i dodao da je Prva oklopna brigada Vojske Republike Srpske imala veliki značaj u operaciji „Koridor“ i da je s pravom nazivana „šok šakom VRS“.
Prema njegovim riječima, ova jedinica je 1993. godine odlikovana Ordenom Nemanjića, dok je 1997. godine proglašena za najbolju u Vojsci Republike Srpske.
U pregledu planova razvoja ratnih jedinica JNA u Opštinskom sekretarijatu za narodnu odbranu za 1991. godinu nalazi se 329. oklopna brigada JNA, broj 5456, vojna pošta 8840 Banja Luka, sa mobilizacionim mestom kasarne Kozara Banja Luka.
1. OKB 1. KK VRS https://sr.wikipedia.org/sr- imao je oklopne bataljone naoružane sa 30 tenkova T-84 (1. OKB), dok su 2. i 3. OKB imali po 30 tenkova T-55, mehanizovani bataljon sa OT i BVP-om, više od samohodnih vozila BRBR DM 12.
Poginulo je 180 vojnika, 5 je nestalo, a 835 pripadnika je ranjeno. Borbeni put brigade trajao je 1.808 dana.
Prnjavorska popuna 329. brigada imala je 175 gubitaka: 5 poginulih, 22 ranjena, 21 ranjena i 124 bolesna. U 1. okbru 54 gubitka: 7 poginulih, 3 umrla, 30 ranjenih, 4 ranjena, 6 bolesnih i 2 zarobljena. U radničkom bataljonu gubici su bili: jedan mrtav i ranjeni i 14 bolesnih vojnika.
Planom 329. okbr primljeno je 30 pripadnika vojne jedinice, a mobilizacija je izvršena sa 286 vojnih obveznika. Tenkovska jedinica JNA angažovala je 135 boraca sa područja opštine, a Prnjavorski odred TO još 377 boraca i 27 pripadnika „Vukova sa Vučijaka“. U 1.okbr 1.KK bilo je raspoređeno, bez duplikata, ukupno 326 boraca sa područja grada Prnjavora,
kroz 1.oklopnu brigadu VRS prošlo je, odnosno bili na rasporedu u jedinisdama brigade, 358 pripadnika raspoređenih sa područja grada Prnjavora, a još 723 pripadnika raspoređena su u radnički bataljon koji je bio pri 1. okopnoj brigadi na području Donjeg Svilaja, Odžak.
Prema podacima iz arhiva OMO Prnjavor od 30.12.1992. godine sa područja opštine Prnjavor odazvali su se na mobilizacijiki poziv 1991/1992. godine, a nalaze se u RJ 8010 na dan 1.11.1992. godine 102 vojna obveznika: 96 vojnika, tri podoficira i tri oficira.
Nastavite sa čitanjem