Arhive kategorija: Godišnjice

18.9.2019.

VRS

I ove godine sjećamo se dana 18.9.1991. godine, kada je izvršena mobilizacija jedinica teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, 13.10.1991.godine, prva borbena dejstva i formiranje 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, 28.5.1992.godine.

Opet, je trebalo ponovo braniti slobodu srpskog  naroda, ali i stvaranje Republike Srpske.

I sada djeca  rastu slobodno u RS.

(foto VRS iz 18.9.2018. godine)

1.bvp 1.KK VRS

Obilježen Dan formiranja Prvog bataljona vojne policije 1.KK VRS

11.9.2018.

Postrojavanjem boraca, odavanjem počasti poginulim saborcima i svečanom akademijom 11.9.2018. godine u Banjaluci obilježeno 25 godina od formiranja Prvog bataljona vojne policije Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).

Ratni komandant Prvog bataljona vojne policije general Dragomir Keserović rekao je da je ova jedinica imala veoma uspješne rezultate i da nije izgubila ni najmanji dio teritorije Republike Srpske.

„Bili smo angažovani na borbenim zadacima od najzapadnijeg dijela Srpske do sarajevsko-romanijskog platoa“, istakao je Keserović.

On je naveo da je iz ovog bataljona poginulo 69 boraca, dok ih je više od 400 ranjeno.

U sastavu bataljona vojne policije bila je pridodata i četa „Vukova sa Vučijaka“ Kremna, Prnjavor u periodu od 12.7.1993. do 11.10.1993. godine jačine 19 pripadnika i 16 pripadnika mobilisano iz opštine u bvp.

Prema podacima 2 ranjena, bolest 1, 1 zarobljen,1 umro, 1 samoubistvo i 6 poginulo pripadnika vojne pošte 7007 Banja luka, 1.bataljon vojne policije 1.KK VRS sa područja opštine.

spisak poginulih i umrlih pripadnika 1.bvp 1.kk vrs
BARAN (Josip) IVAN iz Ratkovac, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 8.12.1992, Novalići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.5.1992.godine. Sahranjen u opštini.Ratkovac
Ćupeljić (Milenko) Miladin iz Gajevi, rođ. 1959. vojnik četa vojne policije, umro 21.7.1994, Bolnica, Banja luka. stupio u jedinicu 3.9.1993.godine. Umro u bolnici.Sahranjen u opštini.Crkvena.
GUNJIĆ (Konstatin) SINIŠA iz Brezik, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 21.8.1993, Filipovići, Tešanj. stupio u jedinicu 3.10.1992.godine. Sahranjen u opštini.Brezik.
KRAJIŠNIK (Ranko) SINIŠA iz Gornja Mravica, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 9.10.1992, Okanovići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.4.1992.godine. Sahranjen u opštini.Gornja Mravica.
KUSIĆ (Čedomir) DUŠKO iz Kremna, rođ. 1963. stariji vodnik 1 klase vodnik čete vojne pol., samoubistvo 23.9.1994, Kremna, Prnjavor. stupio u jedinicu 12.7.1993.godine. Sahranjen u opštini.Kremna
MILANKOVIĆ (Dragutin) RANKO iz Kremna, rođ. 1952. vojnik pozadinski vod, poginuo 28.8.1993, Donja Ilova, Prnjavor. stupio u jedinicu 16.8.1993.godine. Poginuo u saobraćajnoj nesreći. Sahranjen u opštini.Kremna
Preradović (Mirko) Velibor iz Vršani, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 12.9.1994, Ripač-Sip, Cazin. stupio u jedinicu 18.1.1993.godine. Sahranjen u opštini.Vršani.
Amblem BO

Pomen na Ozrenu i Vozući

16. marš s.Tumare – Stog

Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.

Obilježavanje 10. septembra,  28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km. Nastavite sa čitanjem

Autoput Prnjavor – Doboj

9.9.2012.

Počinju radovi na deonici Prnjavor – Doboj

Sledeće nedelje kreću radovi na delu auto-puta Prnjavor – Doboj, tvrdi ministar Čubrilović.

„Integral inženjering“ iz Laktaša i „Granit“ iz Skoplja spremni da izvedu posao

TOKOM iduće nedelje počinju radovi na trasi deonice Prnjavor – Doboj koja je deo auto-puta Banjaluka – Doboj, potvrdio je „Novostima“ ministar saobraćaja i veza Republike Srspke Nedeljko Čubrilović.

Ministar očekuje da će radovi početi na najkvalitetniji mogući način, da će biti obezbeđeno dovoljno mehanizacije, tehničke službe i sredstava.

– Nalazimo se pred važnim zadatkom i obavezom. Firme koje su dobile posao, a to su „Integral inženjering“ iz Laktaša i „Granit“ iz Skoplja dostavile su bankarske garancije, na osnovu čega smo nedavno potpisali ugovor za izvođenje radova. Smatramo da su ove firme sposobne i spremne za izgradnju auto-puta, a imamo i druge naše firme iz oblasti niskogradnje koje su spremne da budu partneri, odnosno podizvođači onima koji će nositi posao – rekao je Čubrilović.

On je dodao da će radovi biti izvođeni kad god vremenski uslovi to budu dozvoljavali.

– S obzirom na varljive zime kakve su kod nas, radovi bi mogli da se izvode i tokom jednog dela zimskog perioda. Očekujem da se ispoštuje rok za završetak posla, a ugovorom je precizirano da je to tri godine – naglasio je ministar.

Govoreći o trenutnoj situaciji kad je u pitanju izgradnja druge deonice auto-puta, od Banjaluke, odnosno od Mahovljanske petlje do Prnjavora, Čubrilović je ponovio da je za tu deonicu Evropska investiciona banka izrazila spremnost da kreditno podrži projekat.

– Projekat je dobio kod, što znači da je ušao u ozbiljno razmatranje za dodelu tih sredstava. Iza 20. septembra očekujemo razgovore sa predstavnicima EIB, posle čega bi mogli da se pripremimo za tender za izvođenje radova i da ga objavimo možda još i u ovoj godini. Ukoliko sve bude išlo po planu i ukoliko sve prođe bez žalbi, kao što je prošao i tender za izgradnju deonice od Prnjavora do Doboja, radovi na ovoj deonici mogli bi početi do maja 2013. godine – istakao je Čubrilović.

On je izrazio nadu da će tako i biti, s obzirom na stepen postignute saglasnosti oko finansiranja ovog projekta u ovoj fazi.

– Dakle, sve nije definitivno do razgovora iza 20. septembra, nakon tog razgovora sa EIB imaćemo jasniju situaciju – rekao je Čubrilović.

Izgradnjom auto-puta Banjaluka – Doboj (Mahovljani – Prnjavor – Johovac) omogućiće se poprečno povezivanje evropskog E pravca E – 661 (Gradiška – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Livno – Split) i koridora 5C (Šamac – Doboj – Zenica -Sarajevo – Mostar – Ploče) čime će se Republika Srpska uključiti u razvoj putne infrastrukture BiH, ističu u „Autoputevima RS“.

Ukupna trasa autoputa je 71,9 kilometara, a dve deonice su otprilike podjednake dužine, od Prnjavora do Doboja (odnosno do čvora Johovac) 36,6 kilometara, dok deonica od Mahovljanske petlje do Prnjavora iznosi 35,3 kilometra.

Na deonici Banjaluka – Prnjavor biće izgrađeno 65, dok će na deonici od čvora Prnjavor do čvora Johovac biti izgrađena 64 objekta. U objekte se ubrajaju podvožnjaci, nadvožnjaci, vijadukti, mostovi, prolazi i tuneli.

MOSTOVI POSEBAN izazov za izvođače radova biće izgradnja tri mosta, preko reka Vrbas, Ukrina i Bosna.

MILIONI IZ EVROPE UGOVOR za prvu deonicu auto-puta od Prnjavora do Doboja vredan je 180 miliona evra, a projekat se najvećim delom (150 miliona evra) finansira kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj. Sa Evropskom investicionom bankom vode se pregovori oko dobijanja kredita od 200 miliona evra za izgradnju deonice od Banjaluke do Prnjavora.

Večernje novosti

Prnjavor i njegova okolina

14 godina od objave knjige,

Zdravko Nedović, profesor istoričar, Prnjavor i njegova okolina,

Grafičar Doboj, 1999. godina,

Doboj 1999. godine

Prva knjiga o istoriji Prnjavora. Kratak prikaz Otadžbinskog rata od 1991. do 1995. godine,

i imena 321 poginulih boraca sa opštine Prnjavor. Za stvaranje Republike Srpske patriotski živote položiše 378 boraca, nestalo 41, a 1.098 ranjenih Prnjavorčana. Kratak pregled sastavio Tomić Srđan, 16.6.1999. godine.

Druga knjiga.  Momčilo Prodanović Selo Štrpci Nastavite sa čitanjem

Dan nestalih RS

OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA NESTALIH

U organizaciji Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila na Ozrenu kod Manastira Svetog Nikole biće obilježen je 30. avgust, Međunarodni dan nestalih.

I ove godine vijence će  položili  predsjednici boračkih udruženja porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila i udruženja RVI opštine i predstavnik opštine Prnjavor, prema Programu iz oblasti BIZ u opštini Prnjavor za 2023. godinu.

Napis na Spomen krstu

Republika Srpska potražuje 1.676 boraca i civila u 2015. godini , dok se 2019. godine potražuje  1670 lica, od toga 1024 civila, 633 pripadnika Vojske Republike Srpske i 13 pripadnika MUPRS.

U 2022. godini ima 1.648 nestalih lica u Otadžbinsko-odbrambenom ratu RS, od kojih 637 boraca i 1.011 civila.

Republika Srpska u 2023. godini, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za još 1.646 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima 312 žena i djece.

Traga se za još 623 nestala pripadnika Vojske Republike Srpske i 12 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata stradalo je 26.048 boraca i 8.994 civila. (Glas Srpske)

Opština Prnjavor  traži  još 29 nestalih pripadnika VRS od kojih 16 iz prnjavorske brigade.

27.5.2023.[3]

Služen pomen i  parastos u crkvi Sv. Georgije u Prnjavoru

Služenjem pomena i  parastosa u crkvi Sv. Georgije u Prnjavoru i polaganjem vijenaca na spomeniku poginulim borcima iz grada Pranjavora, Oganizacija porodica zaroboljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prnjavor obilježila je svoj dan.

Prnjavor

Ovaj dan obiježavanja nalazi se u programu obilježavanja značajnih datuma u oblasti BIZ u opštini Prnjavor za 2023-.godinu ,donijet od strane skupštine opštine.

Nastavite sa čitanjem

Šarinci

21 godina od otkrivanja spomenika.PARASTOS I POMEN POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE ŠARINCI

Kod spomenika u blizini društvenog doma u Šarincima u 16.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje  godišnjice od otkrivanja spomenika  i 17 godina od otkrivanja Spomenika Slobode poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Šarinci, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.

Otkrivanje spomenika izvršeno je 18.8.2002. godine, i otkrivanje Spomenika slobode 20.8.2006. godine

Spomenik u Šarincima.

Ugrađeno je 18  likova  poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.

Nastavite sa čitanjem

Hrvaćani

25 godine od otkrivanja spomenika.PARASTOS I POMEN POGINULIM BORCIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE HRVAĆANI

Spomenik u Hrvaćanima

Kod spomenika pored Društvenog doma, Hrvaćanima  u 11.30 časova, organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja i osveštenja spomenika  poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Hvaćani, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.

Otkrivanje spomenika izvršeno je 9.8.1998. godine.

Nastavite sa čitanjem

21 godina od otkrivanja spomenika.PARASTOS I POMEN POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE NASEOBINA LIŠNJA

Spomenik u Naseobini Lišnja

Kod  spomenika između crkve i osnovne škole u Naseobini Lišnja u 12.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje  godišnjice od otkrivanja spomenika  poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Naseobina Lišnja, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.

Otkrivanje spomenika izvršeno je 11.8.2002. godine.

Nastavite sa čitanjem

Godišnjica „Oluje“

Srbija i Srpska obilježavaju Dan sjećanja na stradale u „Oluji“

Tanjug
BEOGRAD- U Prijedoru će danas biti održana centralna manifestacija Dana sjećanja na sve Srbe stradale i prognane u vojno-policijskoj akciji „Oluja“ koja je počela 4. avgusta 1995. godine napadom na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. U akciji je protjerano 220.000 Srba, a skoro 2.000 ubijeno.

Prema podacima “Veritasa” 1.893 osobe ubijene ili nestale u “Oluji”

Tanjug, Srna

U Banjaluci parastos za stradale u hrvatskoj akciji „Oluja“

GS
 Foto: Srna
BANjALUKA- U Hramu Hrista Spasitelja Banjaluci služen je parastos za stradale u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“ prije 27 godina.
Parastos je služilo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, a prisustvovali su direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac, predstavnici banjalučkih gradskih vlasti i brojni građani.- Hrvati danas slave, a mi opet tugujemo. Jer, desio se veliki egzodus krajiških Srba, ako ne i najveća izbjeglička kolona poslije Drugog svjetskog rata, od Knina, preko Banjaluke, do Beograda, Prištine i Subotice – rekao je Štrbac novinarima.Rekao je da je u akciji „Oluja“ i poslije nje, prema podacima „Veritasa“ bila 1.881 srpska žrtva, te da je među stradalima najviše civila i starijih osoba.Važno je što je u Srbiji podignuta prva optužnica za hrvatske zločine protiv srpskih civila na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti,  kaže Štrbac.- Nadam se da će uskoro početi suđenje – dodao je on.Danas u Banjaluci biti promovisane „Veritasove“ publikacije „Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj počinjenih tokom rata 1991-1995“, „Hronika devet“ i Bilten „Dani tuge i sjećanja“, koje vjerno prikazuju činjenice o egzodusu krajiških Srba u smislu da se to nikada ne zaboravi i ostane za vječnost.U Svodni kod Novog Grada, gdje je hrvatska avijacija gađala izbjegličku kolonu, u 11.45 časova biće služen pomen i položeno cvijeće kod spomen-krsta u ovom mjestu koji je 2012. godine podigao „Veritas“ za šest civila stradalih u avgustu 1995. godine.Nakon pomena u Novom Gradu, u Banjaluci će biti položeni vijenci na Perduvovom groblju, te na Novom groblju.U nedjelju, 7. avgusta, u 11.00 časova biće služen parastos i položeni vijenci kod spomen-krsta na Petrovačkoj cesti, a u 12.00 časova planirana je posjeta spomen-sobi u Driniću.Vojno-policijska akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.Prema podacima „Veritasa“, tokom „Oluje“ iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine „Oluju“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida, prenosi RTRS.

NOVI EGZODUS SRPSKOG NARODA, pisao je Naš zavičaj Prnjavor,  novembra 1995. godine:

Novembra 1995.

„Humanitarne i druge organizacije, kao i stanovnici naše opštine, u okvirima svojih mogućnosti, pružili pomoć protjeranom narodu iz zapadnih dijelova naše Republike.

Od 16. septembra do 1. oktobra u kolektivnom smještaju, koji se nalazio u učionicama i dvoranama Srednjoškolskog .centra „Rada Vranješević” i OŠ „Nikola Tesla“, registrovano je 4.816 prognani. Srba s područja opština Drvar i Petrovac. dok je kroz Prnjavor na putu za Derventu, Brod, Šamac. Modriču i druga mjesta, dnevno prolazilo i po 8 hiljada.

Ratna predsjedništva opština Drvar i Petrovac odredila su, od 1.118 porodica, koliko ih je pristiglo u Prnjavor, samo oko 400 porodica koje su dobile smeštaj u našoj  opštini.

U prioritetu smještaj bile su porodice poginulih boraca i invalida ovog srpskog odbrambenog rata. Preostali su, nakon petnaestodnevnog okrepljenja u Prnjavoru, sa svojom imovinom, koja se nalazila u konjskim zapregama, traktorskim prikolicama i automobilima, najčešće s jednim zavežljajem, nastavili u druge opštine naše Republike.

Valja istaći da su prosvjetni i drugi radnici, predvođeni profesorom Milanom Hrgićem, uložili izuzetne napore na organizaciji kolektivnog smještaja. Oni su velikom broju unesrećenih petnaestak dana bili domaćini , vodeći brigu ne samo oko ishrane, nego oko svega što je trebalo djeci, ali i starim i iznemoglim licima.

U organizaciji Opštinskog štabacivilne zaštite Prnjavor, koji je koordinirao sve poslove u ovoj humanitarnoj akciji , u pripremanju hrane, što je obezbijedio Opštinski odbor Crvenog krsta, nadljudske napore uložili su i zaposleni u, Hotelu „Nacional“, a predvodila ih je  Nada Vuković, upravnica objekta i članice Kola srpskih sestara, sa predsjednicom Nadom Vejinović na čelu.  Za cjelokupno zalaganje Opštinski štab Civilne zaštite uputio im je javnu pohvalu.

Prnjavorčani su se i ovaj put , baš kao i prilikom avgustovskog egzodusa srpskog naroda iz okupirane Srpske Krajine, pokazali svoju plemenitost i stalnu spremnost da drugima u nevolji pomognu“.(N.Sančanin)

februar 1994.

Inače,  prnjavorski borci iz 1.lpbr i drugih ratnih jedinica, su u više navrata pomagali srpski narod na Zapadno Slavonskpom ratištu 1991. godine (tri poginula iz 1.lpbr i 10 iz drugih brigada JA) i Benkovačkom ratištu 1993/94. godine (tri poginula iz 1.lpbr i sedam „Vukova sa Vučijaka“). Pomoć je pružila i opština Prnjavor i pozadinska baza 1.lpbr u pozadinskom obezbjeđenju izbjeglog naroda.

Nastavite sa čitanjem