Dnevne arhive: 18. avgust 2026.

Tomić Srđan

18. avgust 2026.

25 GODINA DODJELE POMOĆI GRADA PRNJAVOR BORAČKIM KATEGORIJAMA GRAĐANA

18.8.2026.

NASTAVAK DODJELE POMOĆI

Skupština grada je 5.2.2026. godine razmatrala izvještaj o realizaciji programa za rješavanje pitanja u oblasti boračko-invalidske zaštite u gradu Prnjavor za prošlu godinu[1] i usvojila programa grada za ovu godinu.[2]

Dodjela pomoći boračkim kategorijama otpočela je još u ratu kada opština kroz razne vidove pomoći omogućuje poboljšanje materijalnog i socijalnog stanja navedenih kategorija.

Poslije rata nastavljeno je sa pružanjem pomoći opštine boračkim kategorijama i od 24.4.2000. godine opština organizovano  pristupa dodjeli pomoći kroz normativno uređenje ove oblasti. Donosi se prvi program mjera za rješavanje pitanja u oblasti BIZ, koji je objavljen u Službenom glasniku opštine Prnjavor.

Kasnije, osnov za donošenje Programa je bio zaklјučak Narodne skupštine Republike Srpske od 2004. godine u kome  Narodna skupština Republike Srpske predlaže opštinama da u skladu sa svojim mogućnostima prošire obim prava[2] predviđenih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, da obezbjede sredstva za ostvarivanje tih prava iz budžeta i propišu postupak, uslove i način njihovog ostvarivanja.

Nastavite sa čitanjem

Početak raspada SFRJ i građanskog rata

Državna kriza , raspad Jugoslavije, nastanak novih država, dolazak „plavih šljemova“, građanski rat u Bosni i Hercegovini

Da li se rat u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji mogao izbjeći i svi problemi i politički konflikti mirno riješiti?. Čiji su bili interesi i kakvi ciljevi na ovim prostorima, da li međunarodne zajednice, odnosno Evrope, SAD, islamskih zemalja, unutrašnjih nacionalističkih snaga.[1]

Raspad SFRJ počinje kada jake separatističke snage u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji uz podršku međunarodne zajednice imaju cilj stvaranje samostalnih država od  bivših republika SFRJ, dok interes drugih naroda, prevashodno srpskog, nije riješen u tim republikama. JNA je imala ustavnu obavezu i dužnost da brani i štiti tadašnju zajedničku državu_SFRJ.

Pristrasnost međunarodne zajednice i stvaranje muslimansko-hrvatske koalicije u Bosni i Hercegovini, kao i islamski fundamentalizam uticali su na krizu i početak rata, jer se odustalo od ustavnih rješenja da se koncenzusom svih naroda u BiH donose odluke.  Štampa je pisala da postoje logori za obuku mudžahedina za borbu protiv HVO i VRS i da nisu došli u BiH samo da ratuju, nego da bosanske muslimane uče islamu.

Da je bilo više mudrosti među političkim strankama, rat se mogao izbjeći a kriza riješiti mirnim putem.

Nastavite sa čitanjem