Brojno stanje raspoređenih u brigadi je bilo preko 1.400 pripadnika od mobilizacije 5.10.1991. godine do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine Prnjavor.
preko 1.100 mobilisano u brigadu, još kasnije popuneno sa 1 popunom 63 pripadnika i sa prekomandom 250 boraca (i sa 264 boraca 4.mtč koja je branila kasarnu u maju1992.), Prosjek starosti raspoređenih boraca je 32 godine života.
Prošlo kroz brojno stanje brigade 1.760 boraca, 6 boraca poginulo.
Organizaciono-formacijska struktura brigade je po formaciji JA bataljonskog sastava: 4 pješadijska-motorizovana bataljona sa divizijonima-četama za podršku, komandom , prištabskim jedinicama ( veze, izviđačko i vojnu policiju) i pozadinski bataljon.
Brigada je bila „R“ klasifikacije, što znači 1/3 sastava aktivne popune ljudstva i 2/3 popune ljudstva iz rezervnog satava. Najbolja popuna bataljona bili je iz opština Prnjavor, Derventa i brod.
Pregled strukture popune po kategoriji vojnih lica 327.mtbr sa područja opštine Prnjavor:
Brojno stanje 1.lpbr tokom rata mobilisano 3.550 pripadnika brigade, a u brigadu je raspoređeno preko 4.800 boraca
jedinica
Ukupno
%
3
4
5
Starost
1.pb
628
13,01%
542
71
15
29,13
2.pb
804
16,65%
722
63
19
30,64
3.pb
486
10,07%
445
33
8
31,42
4.lpb
1612
33,39%
1487
106
19
42,87
čmb120
33
0,68%
31
2
29,42
iv
56
1,16%
52
4
23,09
k-dabr
25
0,52%
2
3
20
40,80
ks
58
1,20%
48
10
30,26
larv PVO
36
0,75%
32
3
1
26,83
mbLRL
7
0,14%
6
1
25,29
mpov
14
0,29%
13
1
27,20
odredVV
87
1,80%
87
24,73
pionv
25
0,52%
25
31,96
pozč
145
3,00%
125
14
6
31,94
rb
261
5,41%
233
19
9
44,18
rjVV
417
8,64%
386
22
9
25,97
tv
21
0,43%
19
1
1
28,25
vv
38
0,79%
30
6
2
26,67
vvp
75
1,55%
63
10
2
24,87
4.828
100%
4.348
368
112
30,29
336 pripadnika 1.lpbr je izbačeno iz stroja i koji nisu više na vojnom spisku-brojnom stanju. Nestali vode se 19 pripadnika, 197 poginulih, 5 umrlih, 6 samoubistvo, 98 teško ranjenih i 11 bolesnih koji su upućeni na dalje liječenje (nepovratni gubici brigade).
Prema podacima Boračke organizacije opštine Prnjavor, 15.5.2012.godine, podaci ratnog komandanta 1.lpbr, brojno stanje 1.lpbr brojalo je 4.063 boraca.
Popuna Prve dobrovoljačke ratne jedinice „Vukovi sa Vučijaka“ sa prekomandama u 1991-92.
Prema dosad prikupljenim podacima kroz [1] jedinicu je po prvom rasporedu pripadnika jedinice od 14.8.1991. godine javilo se-mobilisano do 15.5.1992. godine 181 pripadnika u četri vojne pošte (TO Okučani i Prnjavor i 329.okbr i 327.mtbr JA), popunjavano još sa 11 pripadnika, tako da je na rosporedu bilo 192 boraca, prekomandama iz drugih jedinica 20 pripadnika. Na rasporedu bilo 220 pripadnika u jedinicama OS SFRJ. Kroz jedinicu je prošlo 414 pripadnika od prve mobilizacije sa prelaskom preko r. Save do preformacije (19.5.1992.) sa unutrašnjim prekomandama i otpuštanjem…
Do kraja rata,tj do 12.12.1995. godine u jedinicu „Vukova“ raspoređeno , po prvi put, 571 pripadnika VRS.
Na rasporedu u jedincama „Vukova sa Vučijaka“ bilo 875 pripadnika.
raspored
Svega
%
3
4
5
Starost
mobilizacija
571
65,26%
530
30
11
25,91
1 popuna
209
23,89%
184
19
6
26,64
prekomande
95
10,86%
78
12
5
24,86
Ukupno
875
100%
792
61
22
25,80
571 pripadnika od prve mobilizacije , 209 popunjavano, 59 prrekomande, odnosno bili na rasporedu u JA i TO i VRS 875 boraca. prošlo kroz rapored jedinice prreko 1400 boraca
U sastavu 1.okbr 1.KK VRS u odbrani Donjeg Svilaja, Odžak
i 1.lpbr Prnjavor u odbrani Vitkovaca, Teslić
Iz ratnog dnevnika bataljona:
početak 90 godina Trg srpskih boiraca
12.5.1995. godine (petak)
Ministarstvo odbrane – odsjek Prnjavor izvršilo je pozivanje v/o za 9,00 časova u cilju formiranja Radničkog bataljona za izvršavanje zadataka postavljenog od više komande VRS. Uz rad radnika iz odsjeka ministarstva izvršeno je formiranje 1. i 2. čete sa komandnim kadrom. Taj dan su date informacije i upute za predstojeću smotru bataljona zakazanu za 14.5.1995. godine (subota).
Komandant bataljona sa užim dijelom komande, komandirima četa i vodova, izvršio je izviđanje u zoni odbrane u Donjem Svilaju i na licu mjesta dao konkretne zadatke i odredio raspored jedinica.
14.5.1995. godina (nedjelja)
U 9,00 časova pripadnici bataljona su bili u krugu fabrike „Unis“ gdje je otpočeo rad po četama. Vršena je saopštavanje pozadinskih zadataka za izvršavanje zadataka u drugoj smjeni. Održan je sastanak komande bataljona.
15.5.1995. godine (ponedjeljak)
Vršene su pripreme od strane komande, a posebno pom. k-danta za pozadinu za odlazak jedinice na teren.
2024.
16.5.1995. godine (utorak), u sastavu 1.okbr 1.KKVRS
U 8.00 časova v/o su stigli na zborno mjesto Tvornica „Unis“ sa naoružanjen i opremom. U isto vrijeme došli su i vozači sa vozilima (autobusi, kamioni, kombi). Komandiri četa izvršili su smotru i prozivanje prozvanih, te obavljene druge radnje za pokret jedinice.
Pokret jedinice pravcem Prnjavor – Derventa – Modriča – Kukosavlje – Donji Svilaj izvršen je u 10,30 časova. Bataljon se javio predpostavljenoj komandi ( zona odgovornosti 1.okbr 1.KK VRS pukovnika Milana Dupljanina, odnosno stigao u Donji Svilaj u 13.00 časova.
Poslije iskrcavanja v/o su sa komandirima izvršili zaposjedanje položaja za odbranu, i izvođenje aktivnosti u rejonu odbrane.
17.7.1995. godine (srijeda)
U toku dana, i narednih dana u smjeni, vršene su redovne aktivnosti u okviru postavljenog zadatka. Takođe su obavljeni poslovi na stvaranju uslova za život jedinice na terenu.
18.5.1995. godine (četvrtak)
Preduzimaju se , i dalje, sve aktivnosti i mjere za izvršavanje postavljenog zadatka. Komandant i pom. k-danta za OBP odlaze na osmatračnicu na koti 203 (kadar). Na granici mirno, tek u predvečernim satima (oko 18 sati) sa neprijateljske strane ispaljeno je nekoliko metaka, što će biti redovna pojava u vrijeme smjene jedinice. Pojačana budnost u četama
Bataljon je lakog tipa sa tri pješadijske čete i nekoliko oruđa za podršku, sredstava veze i pozadinski vod.
Vojnički sastav je od starijih godišta, preko 45 godina.
Od naoružanja bataljon je, u julu, raspolagao sa:
13.5.1995. godine (subota)
puška PAP M59/66 komada 165 sa oko 18.900 metaka,
puška AP komada 20
PM M53 7,9mm komada 10 sa 4.500 metaka,
PKT 7,62mm komada,
ručni bacač M57 komada10,
top BsT komada 2
Od 9.11-.1995. godine do 19.1.1996. godine bataljon je u sastavu 1.lpbr Prnjavor u zoni odgovornosti Vitkovci, Teslićko ratište, na desnom krilu.
Brojno stanje radničkog bataljona u sastavu 1.lpbr Prnjavor brojalo je 221 boraca mobilisanih i raspoređenih prvom popunom, starijih godišta, prosjeka 45 godina. Što je 48% manje u odnosu na formaciju 422 pripadnika pješadijskog bataljona.
Brojno stanje pri formiranje na samom početku rata bilo je 65 oficira, od toga 15 aktivni i 50 rezervni, podoficira 91, od toga aktivni 8 i rezervni 83, vojnika 2.193, regruta (mlada vojska) od toga 51 i rezervista 2.142, ukupno 2.349 popunjenost brigade je bila ispod 45%.(grupa Soko,2025.)
Stanje u zoni odgovornosti TG-3 Derventsko ratište, na dan 27.6.1992. u KM s, Foča
U zoni odgovornosti TG-3 brane se ustaške snage čiji tačan raspored i jačina nisu utvrđeni. Do sada utvrđene vatrene tačke su:
tenk zapadno od Velike na tt 252
OT istočno od tt 252 za oko 100m,
tenk istočno od crkve u Plehanu za oko 400m,
top u rejonu tt 278 Seline.
Moral neprijatelja je na niskom nivou zbog svakodnevnih gubitaka teritorije, ljudstva i tehnike.
1992-Tomasovo brdo
2. Odluka komandanta TG-3 u toku 28.6.1992. god i dalje svim snagama TG-3 izvršiti napad na ustaške snage i snage zelenih beretki u zoni odgovornosti g/s pravcem: Tomasovo brdo – modran – Lužani bosanski, a p/s pravcem: Karaula- Cerik.
U bližem zadatku ovladati linijom : Gornja Bišnja /tt169/-s.Ravlilići-s.Mlinari-s.Grubišići-tt266-tt267/Vis/-k232 /Velika/.
Na Podsjelovu, relativan mir, a 7.5.1995. godine, dobijamo teleks od 1. KK, str.pov.broj 06-302/95 – jedinica „Vukova“ stavlja se na raspolaganje 1. KK i upućuje na Oraško ratište. Po prijemu ovog teleksa komandant Vlado donosi odluku da na Oraško ratište uputi borbenu grupu ,pored „Vukova“ uputi i izviđače, sanitet, dio jedinice voda MB 120mm, dio POV-a, dio veze, inženjerije i dio k-de brigade- IKM brigade sa NŠ, u sastav 1. okbr 1. KK.
Orašje, 1995.
Linija probijena u rejonu Lovačke kuće
Na Oraškom ratištu vode se žestoke borbe, naši borci, izviđači i „Vukovi“, uspijevaju probiti liniju odbrane neprijatelja, uzimaju oko 30 rovova, neprijatelju nanose velike gubitke, a napad je išao pravcem s. Lepnica – s. Vidovice u rejonu lovačke kuće, uvodi se grupa tenkova i oklopnih transportera sa nosačem mosta. Pogođen je jedan neprijateljski tenk. vode se žestoke borbe. Zatišje.
Foto: Željka Domazet | Počelo obilježavanje 34 godine od zločina nad pripadnicima JNA
ISTOČNO NOVO SARAJEVO – U Istočnom Sarajevu počelo je obilježavanje 34 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nad pripadnicima JNA koji su počinile muslimanske paravojne snage.
Parastos mučkim ubijenim vojnicima i civilima služi se u Crkvi Svetog Georgija u Miljevićima u opštini Istočno Novo Sarajevo, a prisutni su članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, narodni poslanici i srpski u zajedničkim institucijama BiH.
Prisustvuju i predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, grada Istočno Sarajevo, te opština u njegovom sastavu, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.
U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu u 11.00 časova predviđena je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen žrtvama.
U Gradskom parku kod spomenika 65. puku JNA i Vojske Republike Srpske u Istočnom Novom Sarajevu u 12.00 časova biće položeni vijenci i cvijeće, nakon čega je predviđeno obraćanje zvaničnika.
Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Bistrik, ispred komande 2.VO Sarajevo. Sada ulica Hambije Kreševljakovića i MO BiH.
Sa područja opštine Prnjavor u koloni JNA zarobljen je 3.5.1992. godine i Milinčić Zdeno ,1973. godište, iz Gornjih Smrtića, pripadnik komande stana 2. VO Sarajevo, razmijenjen živ. Još tri vojnika vozača iz zmtp JNA bili su u koloni JNA
U toku marta 1996. godine uslijedila je masovna demobilizacija boraca teslićkih brigada i 27.mtbr nakon koje komanda Prvog korpusa naređuje spajanje ove dvije brigade u jednu koja sada dobija formacijski naziv 105. pješadijska brigada. Isto tako, spajanjem prnjavorske lake pješadijske brigade i ljudstva iz 27.mtbr sa područja opštine formira se 107. pješadijska brigada, sa vojnom poštom broj 2210 Srbac.
107.pbr, kasarna Sitneši.
Tako je u prvoj polovini marta 1996. godine formirana komanda 107. pješadijske brigade na čijem čelu su bili komandant pukovnik Miodrag Suvajac i načelnik štaba potpukovnik Gojko Starčević. Po novoj formaciji su formirani i komanda stana, vod veze, izviđački vod i četa vojne policije koji su i nadalјe ostali popunjeni lјudstvom u skladu sa formacijom, oficira 36, podoficira 16 i vojnika 667 ukupno 719, sa mobilizacijkim zborištem u s. Velika Ilova, dok su pozadinske i pješadijske jedinice bile popunjene samo potrebnim brojem lјudstva za održavanje i čuvanje naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava. Komanda Brigade sa prištapskim jedinicama se izmiješta na lokaciju u gradu Srbac, a IKM za Prnjavor u staroj zgradi komnade lpbr, a preostali dio lјudstva i jedinica na lokaciju kasarne u Sitnešima, Srbac i Dobroj vodi i Šibovskoj. Sva skladišta naoružanja, minsko-eksplozivnih sredstava i ostalih materijalno-tehničkih sredstava su bila neprekidno obezbjeđivana naoružanom čuvarskom službom i pod stalnom kontrolom komande Brigade.
Spomenik u Banja Vrućici
Naređeno je da se gašenje ratnih sastava jedinica i demobilizacija svih rezervnih starješina i vojnih obveznika izvrši do 31.6.1996. godine, a za funkcionisanje jedinica (izrada planskih dokumenata za obuku i mobilizaciju rezervnog sastava, vođenje personalne dokumentacije, smještaj, održavanje i čuvanje naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava i dr.) trebalo je da se pobrinu predratna profesionalna vojna lica JNA i TO. Sve predviđene aktivnosti obavlјaju uz angažovanja rezervnih starješina i vojnih obveznika koji su ostali kao profesionalna vojna lica.
Broj 35. IV 1996. 1.mtb1.mtb, 26.4.1996.Broj 35. IV 1996. str.4
1996.
Reorganizacom VRS od 27.mtbr VRS fromirana je 327.pbr 3.K VRS
Ratni put 27.mtbr 1.KKVRS
Stvarana i reorganizovana uporedo sa izvođenjem borbenih dejstava na širokom frontu, 27.mtbr 1.KK VRS, bila je izložena dejstvu neprijatelja, što je otežavalo njen tačtički položa. I pored brojnih problema , a posebno problema za popunu jedinica brigade, ona je izrasla u jaku i respektivnu snagu, kakva je ostala do kraja rata.
Ratni put ove brigade je veoma težak. Nakon uspješno izvršenih zadataka na derventsko-brodskom ratištu u sklopu operacija za oslobađanje Dervente i Broda i proboj koridora, brigada je prebačena na maglajsko-zavidovićko ratište, a nakon toga na teslićko ratište.
Brigada je vodila borbu na prostoru Bišnje, Rabića, Babino brdo, Bijelo brdo, Kostreš, Obodni kanal, Vlasenica, Bratunac, Svjetliča, Vozuča, Kremen, Nekolje, Viniše, Vučja planina, Balabanovac, Kosovnjak, Jezera, Brićevac, Bihač, Sanski Most, Mrkonjić Grad ..
Poginulo je 456 pripadnika brigade, 1280 ranjenbih boraca, kao i 10 boraca koji se još vode kao nestali.
Za bespoštednu borbu i zaštitu srpskog naroda i očuvanje teritotija RS brigada je odlikovana Karađorđevom zvijezdom drugog reda, a za požrtvovanost njenih pripadnika u odbrani Teslića, SO Teslić dodijelila je 327.pbr Zlatnu plaketu. ( Srpska Vojska, juni 2000.).
Povodom Dana VRS i Dana obilježavanja 327.mtbrJA, odnosno 27.mtbr1.KKVRS i osinjske lake pješadijske brigade , 12.5.2018. godine, o ratnom putu brigada, rečeno je:
brigada je jedna od najvećih brigada VRS. Široj javnosti bila je poznata kao Derventska ili kao 327. motorizovana brigada, a nastala je 13. maja 1992. godine. Objedinjenih, pisanih i javnosti dostupnih tragova o nastanku, djelovanju i kraju brigade nažalost nema, ali građe još uvijek ima na sve strane, a najviše u glavama neposrednih aktera nastanka i ratnog puta brigade.
Derventa
Prvi komandant brigade, nakon 13. maja 1992. godine, bio je potpukovnik Ratko Grahovac. Nakon Grahovca, komandanti brigade bili su pukovnik Trivo Vujić, koji je poginuo 30. juna 1992. godine, zatim potpukovnik Stanko Baltić, pukovnik Boško Peulić, a poslјednji ratni komandant bio je pukovnik Rajko Radulović. Na čelu brigade u dva navrata bio je i potpukovnik, kasnije general, Ljubomir Obradović, koji je tu dužnost obavlјao s pozicije načelnika štaba brigade.
Formacija brigade se mijenjala u zavisnosti od potreba i stanja na terenu, a kraj rata dočekala je sa četiri motorizovana batalјona, nekoliko samostalnih četa, te ostalim jedinicama. Borci su bili iz Dervente, Broda, Prnjavora, Banja Luke i mnogih drugih mjesta, te jedan broj dobrovolјaca iz Srbije, a u sastavu brigade bila je i četa ”Meša Selimović”, koju su uglavnom činili Bošnjaci iz Dervente i Broda.
Sve zadatke koji je pred brigadu postavila nadležna komanda, borci su izvršili, a učestvovali su u operacijama ua proboj koridora, oslobođenje Dervente, zatim na ratištima kod Gradačca, Doboja, Vlasenice, Zavidovića, Maglaja, Teslića, Sarajeva, Bihaća, Klјuča, Sanskog mosta… Za doprinos očuvanju srpskog naroda i nastanku Republike Srpske odlikovana je Karađorđevom zvijezdom drugog reda.
Tokom četiri ratne godine, prema nepotvrđenim informacijama, 438 boraca ove brigade izgubilo je živote i skoro svaki drugi pripadnik je ranjen, a brigada je odlikovana ordenom Karađorđeve zvijezde
Osinjska brigada nastala je na temelјima osamnaeste partizanske brigade, a formirana je s cilјem izvođenja odbrambenih zadataka. U sastav brigade ušli su dobrovolјci iz sela Pojezna, Donji i Gornji Cerani, Donja i Gornja Osinja i Crnča.
Prvi ratni zadatak brigada je dobila 22. marta 1992. godine, a radilo se o odbrani srpskih naselјa na liniji dugoj 22 kilometra: Kaurska obala — Tešića bare — Tomasovo brdo — Kneževići — Malojčani — Mišinci (Cer) — Čolno brdo (Mala Sočanica) — isklјučno Torine (Tisovac). Komandu brigade činilo je svega osam rezervnih oficira među kojima je najstariji bio kapetan prve klase. U junu za komandanta brigade dolazi aktivno vojno lice s činom majora. U nastavku ratnog puta brigada je učestvovala u borbama za oslobađanje Dervente i proboj koridora, kao i na mnogim drugim ratištima na kojima je dala ogroman doprinos u stvaranju Republike Srpske. Izgubila je 104 borca, a više od 600 boraca je teže i lakše ranjeno. Brigada je odlikovana Medalјom Petra Mrkonjića, a 1. marta 1994. godine lјudstvo je integrisano u 27. brigadu.
Rezervna stanica milicije/policije Prnjavor u ratu
policija
U ratu se formira jedinica milicije po principu vojne organizacije. Po ratnom razvoju SJB Prnjavor formira jedinicu milicije za izvođenje b/d jačine voda u sastavu čete milicije CJB Banja Luka, odnosno bataljona milicije-policije MUP-a RS. Jedinice milicije u početku, čine dio snaga Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, a kasnije VRS, odnosno 1.KK VRS.
Prema mobilizacijom planu i odbrambenim pripremama Stanice javne bezbjednosti Prnjavor u svakoj većoj mjesnoj zajedinici opštine bilo je planirano formiranje Ratne stanice milicije do 20 pripadnika, odnosno patrolnog sektora- rejona. Prema raspoloživim podacima iz arhiva OMO Prnjavor stanje je:
22 mjesne zajednice opštine, grada Prnjavor,
prema podacima odsjeka MO Prnjavor u 1991. godini na rasporedu u jedinici milicije SJB Prnjavor bilo 250 pripadnika.
raspoređeno u SJB Prnjavor 395 pripadnika u odsjeku MO Prnjavor: 10 oficira, 30 podoficira i 335 vojnika. U decembru 1995. godine bilo raspoređeno 56 pripadnika PS Prnjavor,
prema arhiva podacima OMO Prnjavor mobilisano u septembru 1991 – 1995. godine u SJB 117 lica, pripadnika. U RJ milicije-policije oko 321 pripadnika, koji su učestvovali u zoni borbenih dejstava kao 3.bataljon milicije/policije , a tri i više puta 525 pripadnika u zoni b/d, još mobilisano u odjeljenja i odsjeka SJB 138 za vršenje redovnih policijskih i upravnih poslova. Ukupno raspoređeno 329 pripadnika MUP i sa prekomandama (više puta raspoređivani) preko 700 pripadnika PS policajaca i službenika. Domicilno 372, izbjeglo 3 i 10 raseljeno lice. Ženskog pola samo 9 pripadnika i službenika.
oficira 10, podoficira 30 i 335 vojnika,
u sastavu posebnih jedinica policije SJB daje 134 pripadnika, vojno sposobnih obveznika,
na kraju rata : vodnici 17, zastavnik 2, potporučnik 2, poručnik 5, K1K 1 i major 1
kroz policijsku stanicu Prnjavor i bataljon policije CJB Banjaluka prošlo oko 400 pripadnika policije Prnjavor.
prosjek starosti pripadnika SJB iznosi 29 godina života. Najmlađi sa 19, a najstariji sa 47 godina života. Standardna devijacija starosti je 6,575, a varijansa 43,24 godina.
1.aprila 1996. godine 1.lpbr Prnjavor i 1.mtb 27.mtbr zvanično mijenja naziv u novu 107.pbr i to u sklopu reorganizacije VRS.
Krajem marta 1996. godine uslijedila je masovna demobilizacija boraca prnjavorske brigade i jedinica 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor, nakon koje komanda Prvog korpusa naređuje spajanje ove dvije brigade u jednu koja sada dobija formacijski naziv 107. pješadijska brigada, sa vojnom poštom broj 2210 Srbac.
Tako je u prvoj polovini marta 1996. godine formirana komanda 107. pješadijske brigade na čijem čelu su bili komandant pukovnik Miodrag Suvajac i načelnik štaba potpukovnik Gojko Starčević.
Brigada fromacijski je brojala 4.113 boraca, 3.692 vojnika, 183 podoficira i 2.389 oficira. Sa područja opštine u brigadu je bilo popunjeno i raspoređeno 2.000 pripadnika ili 49%. u dva pješadijska bataljona i ostale jedinice brigade. Prosjek starosti 32 godine života.
Po novoj formaciji su formirani i komanda stana, vod veze, izviđački vod i četa vojne policije koji su i nadalјe ostali popunjeni lјudstvom u skladu sa formacijom, oficira 36, podoficira 16 i vojnika 667 ukupno 719, sa mobilizacijkim zborištem u s. Velika Ilova, dok su pozadinske i pješadijske jedinice bile popunjene samo potrebnim brojem lјudstva za održavanje i čuvanje naoružanja i materijalno-tehničkih sredstava.
zgrada u kojoj su prostorije Gradske boračke organizacije.
Komanda Brigade sa prištapskim jedinicama se izmiješta na lokaciju u gradu Srbac, a IKM za Prnjavor u staroj zgradi komande 1.lpbr , komandanti major Tomić, major Merlović i kapetan Suvajac, a preostali dio lјudstva i jedinica na lokaciju kasarne u Sitnešima, Srbac i Dobroj vodi kod lovačkog doma i Šibovskoj. Sva skladišta naoružanja, minsko-eksplozivnih sredstava i ostalih materijalno-tehničkih sredstava su bila neprekidno obezbjeđivana naoružanom čuvarskom službom i pod stalnom kontrolom komande Brigade.