Dana 14.3.1994. godine izvodi se marš 2/3 snaga 3.pb 1.lpbr sa komandantom 3.pb, bez bataljonske podrške, i vodom vojne policije brigade sa komandantom 1.lp brigade u očekujući rejon s. Bradići, teritorija HVO kroz liniju odbrane 27. mtbr 1.KK.
Uspješno izvršava zadatak 3.pb borbenog osiguranja desnog krila 27. mtbr 1.KK VRS i sprečavanje napada sa pravca Zavidovića. 19.3.1994. po naređenju komandanta 27. mtbr , dijelovi 3.pb izvlače se kroz zonu 111.br HVO Žepče preko r. Bosne u rejon s. Donja Bočinja (južni dio Ozrena) kada se bataljon kompletira.
Od 19.3.1994. do 26.3.1994. godine, 3.pb je u ulozi rezerve TG Ozren pri 3. ozrenskoj lpbr u rejonu Donja Bočinja, učestvuje sa pješadijskom četom „Vukova sa Vučijaka“ u izvođenju uspješne odbrane od napada ABiH na frontu s.Dolac – Blizna u r/o Bolačke pješadiske čete. Pripadnik „Vukova“ uspješno, bez nišanskih sprava, bestrzajnim topom pogađa tenk ABiH, za nagradu komandant brigade dodjeljuje pištolj tt (Spasojević) .
U rejonu Dolca ova kombinovana jedinica našeg sastava uspješno se bori i uspijeva zaustaviti ofanzivu muslimana.
Dolac
Dio snaga 1. i 2. bataljona posjeda položaje na Hatkinim njivama štiteći eventualni prodor snaga HVO-a i muslimana prema Crnoj Rijeci na Blatnici. U međuvremenu sve jedinice VRS, koje su se nalazile u sadejstvu sa snagama HVO, širi rejon Novog Šehara morale su se izvući jer je muslimansko-hrvatska koalicija počela da funkcioniše. Postojala je realna opasnost da ujedinjenim snagama Hrvati i Muslimani formiraju akcije širih razmjera.
Borbeni put 1.lpbr Prnjavor, strana 23.
GLAS BORCA lpbr Prnjavor, zapis o jednom danu u jednom rovu boraca brigade na Ozrenu.
[1] Jedinica je prešla preko uspostavljenog mostovnog mjesta prelaza u selu Bočinja na rijeci Bosna, kada je 1.7.1993. godine sklopljen pontonski most Pontonirskog bataljona 1.KK VRS , preko kojeg je , nakon izbijanja sukoba između muslimana i hrvata, hrvatska nejač iz Novog Šehera i okolnih sela pobjegla ispred muslimanske kame na slobodnu srpsku teritoriju. ( Srpska vojska, 22.12.1994. godine, str.34.)
U minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske vođenom na prostorima prethodne SFRJ, odnosno BiH od 1991 do 14.12.1995. godine, područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim dejstvima. Međutim, Prnjavorčani daju veliki doprinos u stvaranju Vojske Republike Srpske i odbrani nacionalnih ciljeva srpskog naroda kroz državu Republiku Srpsku. To je vrijeme kada se ljudski i materijalni potencijali stavljaju u službu odbrane Srpskog naroda, u složenim nacionalnim i političkim uslovima koji su vladali na području bivše SFRJ-BiH.
područje opštine Prnjavor nije bilo ugroženo borbenim djejstvima
Na prostoru opštine od 631m2 sa 47.055 stanovnika prema popisu iz 1991. godine 72% je srpskog stanovništva, muslimana 15%, Hrvata 4%, Jugoslovena 4 %i ostalih 6%[1]
Pregled prema polnoj strukturi stanovništva opštine Prnjavor 1991.godine
Pregled raspoređenog ljudstva u opštini Prnjavor početkom rata:
Raspoređeni vojni obveznici
Prema prikupljenim podacima mobilizacijom u prvim mjesecima 1991. godine mobilisano je preko 3.400 pripadnika jedinica TO opštine, oko 1000 pripadnika jedinica JNA. Ukupno mobilisanih vojnih obveznika do maja 1992. godine je oko 5000 boraca
U ratne jedinice VRS i MUP-a mobilisano je tokom rata oko 6.000 boraca od oko 12.000 vojno sposobnih građana opštine, što čini 70,87% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, što obuhvata zakonsku vojnu obavezu od 17 do 60 godina života, odnosno 25,50% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Mobilizacijom je obuhvaćeno preko 70 ratnih jedinica Vojske i MUP-a, a najviše u 1. Krajiški korpus i Vazduhoplovstvo i PVO.
mobilisano je tokom rata oko 6.000 vojnih obveznika sa opštine, a prema evidenciji opštinskog organa evidentirano je učešće u ratu za preko 8.300 lica
Prnjavorski borci popunjavaju jedinice 1.KK VRS: matičnu Prnjavorsku laku pješadijsku brigadu, Motajički 1. bataljon u sastavu 27. motorizovane brigade, većim dijelom Udarni bataljon „Vukovi sa Vučijaka“ Prnjavor zatim 16. krajišku motorizovanu brigadu, 1. oklopnu brigadu, inžinjerijski puk i druge jedinice VRS. Biilo je to veliko mobilizacijsko naprezanje stanovništva u toku rata sa preko 10-25% angažovanog radno sposobnog stanovništva u VRS, kao veliki procenat angažovanja ljudstva u istoriji ratovanja.
Pregled neraspoređenih vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine
4977 neraspoređenih vojno sposobnih građana opštine, što čini 37,97% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, radno sposobnog stanovništva, koji su mahom bili nosioci domaćinstva, odnosno 14,39% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Pregled stanja evidencije vojnih obveznika u opštini Prnjavor 1991.godine
Pregled vojnih obveznika
Od 12.060 ukupno u evidenciji VO Prnjavor vojno sposobnih građana opštine, što čini 71,21% ukupnog muškog radnog stanovništva opštine od 15 do 64 godine, odnosno 2,63% učešća stanovništva opštine po popisu iz 1991. godine.
Poginulo 25 boraca: 7 iz 329.okbr-odTO,7 iz 327.mtbr, 6 TO Prnjavor i ostali iz jedinica JA na Zapadno-slavonskom ratištu.
Zgrada SO-e i ratnog predsjedništva
Poslije pet godina rata, krajem rata 31.12.1995. godine, prema procjeni opština broji 45.995 stanovnika , a broj vojnih obveznika iznosi 11.982 ili 26%. Ukupno rapoređenih sada je 5.978, a u Vojsku Republike Srpske je 4.382 pripadnika VRS, odnosno 53% od broja raspoređenih. Broj poginulih 361, a ranjenih 1.214, što čini 1.575 pripadnika koji su izbačeni iz stroja VRS, odnosno 35,94% u odnosu na broj raspoređenih u VRS ili 3,4% u odnosu na broj stanovnika.[2]
zgrada Štaba TO
U pripremi za odbranu Republike Srpske političko rukovodstvo države oslanjalo se na političke stranke sa svim svojim ljudskim potencijalom koji je u to vrijeme bio impozantan i sa ogromnim moralom, zatim na vojsku, odnosno ustanove i materijalna sredstva bivše JNA koja se pod pritiskom povukla iz BiH, zatim dolaze referendumi sva tri naroda u BiH i oružani sukobi Srba i Muslimana, a kasnije Hrvata i Muslimana.
Pregled ratnog puta dobrovoljačke jedinice „Vukova sa Vučijaka“ i jedinica teritorijalne odbrane Prnjavor – 307 dana
ratište
Opstina
brigada
Dana
zapovjest
KM
%
Golubić
Benkovac
RJ Vukovi sa Vučijaka
38
obuka
Benkovac
0,86%
Kozara
K.Dubica
RJ Vukovi sa Vučijaka
2
akcija
K.Dubica
0,05%
Zapadno-Slavonsko ratište
Okučani
RJ Vukovi sa Vučijaka
6
napad
Okučani
0,14%
Prnjavor
Prnjavor
TO opštine
155
mobilizacija
Prnjavor
3,53%
Laminci
Bos.Gradiška
2.partbrTO
3
marš
Bos.Gradiška
0,07%
Zapadno-Slavonsko ratište
Nova Gradiška
329.okbr JA-odredTO
79
odbrana
Nova Gradiška
1,80%
Zapadno-Slavonsko ratište
Nova Gradiška
329.okbr JA-„Vukovi“
24
ispad
Nova Gradiška
0,55%
[1] Podaci iz Strateškog plana razvoja opštine Prnjavor za period 2003-2010.godine „Službeni glasnik opštine Prnjavor“, broj 2/2003. strana 33-36.
[2] Podaci iz pregleda stanja v/o za 31.12.1995. godine, Sekretarijat MO Banja Luka
Poslije uspješno izvedeneg ispada u operaciji „Prsten“ na Dobojskom ratištu , brigada je izvršila pregrupisavanje snaga i 10.3.1994. godine razmještena je u širem rejonu Crne Rijeke.
Prema odluci komandanta TG- 2 o pregrupisavanju snaga (oper.broj 3/94), 1.lpbr Prnjavor ima zadatak da snagama jednog bataljona iz rejona razmještaja Crne Rijeke izvrši pokret pravcem Crna Rijeka – Hatkine Njive – Novi Šeher – s.Perkovići – s.Radunjice -Tromeđa i postizanju na marševski cilj posjesti rejon Deventinsko Brdo -s. Dobaljice – s.Bradići Gornji, sa zadatkom u sadejstvu 4/TG-Ozren i 4/27. mt brigade 1.KK Derventa, a uz primjenu zaprečavanja i utvrđivanja spriječi prodor muslimanskih snaga na pravcima s.Dolac – s.Radunice – Paserić i dolinom rijeke Bosne.
u čijem sastavu kao ojačanje upotrebljen odred TO opštine u sastavu 2.partbrTO bila je 121. brigada ZNG, Nova Gradiška
121. brigada ZNG
Odluka k-danta Odreda
Novogradiška brigada službeno je ustrojena 1. listopada 1991. godine, a njezina 1. bojna svoj ratni put je počela kao dobrovoljačka postrojba Zbora narodne garde 28. lipnja pod zapovjedništvom Željka Žgele koja je prije toga bila 3. bojna 108. brodske brigade. Od zarobljenog oružja u Novoj Gradiški osniva se još jedna bojna koja će postati 2. bojna 121. brigade.
Na Vozućko ratište 11.1.1993. godine odlazi kompletan 1. bataljon, gdje posjeda liniju odbrane iznad Stoga, Vozuća, a na vijencu Stolići, dok 2. pb i 3. pb i dalje u zoni odbrane 1.lpbr na Dobojskom ratištu, širi rejon Stanovi – Gojakovac. Prema evidenciji, brigada u ovo vrijeme broji 1.150 boraca.
video, 1993.
Krajem januara 1993. godine od komande 1. KK stiže novo naređenje – 1.LPBR upućuje se na kraći odmor, a već 3.2.1993. godine brigada kreće na Brčansko ratište bez 1. bataljona, koji je na Vozućoj, Zavidovići. Zadatak brigade je operacija „Struja“.
Brčansko ratište
Na Brčansko ratište odlazi 591 borac, gdje u sadejstvu 1. i 2. posavske pješadijske brigade kao i 16. kmtbr treba da obezbijedi struju za Krajinu.
Brigada, zajedno sa komandom, smještena je u kasarnu Brčko. Pripadali smo IBK-u od koga od 4.2.1993. godine dobijamo zapovijest za napad. Prnjavorska brigada sa pridodatim jedinicama za podršku, prelazi u napad pokreta sa linije tt.115 – tt.143 – Potočari. Opštim pravcem Potočari-Omerbegovača sa zadatkom – izbiti u rejon Vranjevače gdje se treba obezbijediti sa jugozapada iz pravca Boća, sa glavnim snagama ovladati s.Omerbregovača, stvoriti uslove za produžetak napada pracem s.Donja Brka-s.Palanka-s.Donji Zovik. Lijevo napada 2. semberska brigada, desno 1. posavska, a sjeverozapadno 16. kmt brigada.
U borbama u Hrvatskoj i na Derventskom ratištu od početka mobilizacije ili rata do preformacije Teritorijalne odbrane opštine Prnjavor u Vojsku Republike Srpske,tj. do 19.5.1992. godine, ukupni gubici u ljudstvu u komandama i jedinicama TO opštine iznosili su 203 pripadnika ili 4,6 odsto od ukupno angažovanog ljudstva, od koji su 7 boraca poginulo i od posljedica ranjavanja preminulo, 48 ranjeno i 24 povrijeđeno, dok se 122 pripadnika vode kao bolesni borci.
Pregled žrtava prema vrsti dejstava: najviše od dejstava mina, granata, bombi 115 boraca ranjeno i poginulo, i još više povređenih od eksplozivnih udara. Od dejstva streljačkom vatrom na bižim daljinama gubici su kod 56 boraca.
jedinica
Svega
%
MES-a
oboljenja
streljačko
udes/udar
Odred TO
5
2,46%
4
1
87
42,86%
4
71
3
9
68
33,50%
16
44
4
4
2.OdTO i JTO
11
5,42%
8
1
2
5
2,46%
2
2
1
27
13,30%
22
1
3
1
ukupno
203
100%
52
121
12
18
Kao posijedica dejstava minsko-eksplozivnih sredstava, poginulo je i ranjeno ukupno 52 pripadnika, ili 26 odsto u odnosu na ukupan broj gubitaka (od kojih su 5 pripadnika poginula i od posljedica ranjavanja preminulo, 39 ranjeno i 7 povrijeđeno), dok je usljed dejstva streljačke vatre , ukupno 12 boraca izbačeno iz borbe (1 poginuo, 9 ranjenih i 2 samoranjavanje, što je 35 odsto ukupnih gubitaka. Bolesnih je bilo 121 pripadnik.
Pregled prema mjestu dejstava: opština Nova Gradiška
Na Zapadno-Slavonskom ratištu prema mjestu, odnosno opštini nastajanja, najviše gubitaka bilo je na teritoriji opštine Nova Gradiška 151 (74% odsto od ukupnih gubitaka). Poginulih 3, ranjenih 14, povrijeđenih 17, 1 samoranjavanje i 116 bolesnih. 1.279 žrtava Iz redova Armije i Teritorijalne odbrane i dobrovoljci u borbama u Hrvatskoj [1]
Zapadno-Slavonsko ratište
Na Derventskom ratištu u opštini Derventa 37 žrtava: poginula 3, ranjenih 32 i 2 povijeđenih. Opština Prnjavor broji 15 žrtava: 1 poginuo, 2 ranjena, 1 samoranjavanje, povrijeđeni 5 i bolesnih 116.
Na nivou ratnih jedinica, najviše ratnih gubitaka imalu su Odred TO 160 i 2.Odred TO i jedinice TO opštine od 43 pripadnika.
Po kategoriji pripadnika, ukupni gubici su slijedeći 21 oficira, 59 podoficira i 264 vojnika iz rezervnog sastava. U ukupnoj strukturi gubitaka, oko 14 ili 9 posto je nepovratnih gubitaka (poginuli, teže ranjeni- ostali teški invalidi (1. i 2. kategorije RVI) i oko 142 ili 88 posto lakši invalidi ( III i IV kategorija RVI), dok je 142 ili 88 posto povratnih gubitaka. Iz borbenog rasporeda jedinica TO opštine izbačeno je ljudstvo ekvivalenta 1 četa odreda TO četnog sastava.
Svega
%
Derventa
Nova Gradiška
Prnjavor
160
78,82%
150
10
2
0,99%
1
1
23
11,33%
21
2
4
1,97%
4
1
0,49%
1
1
0,49%
1
1
0,49%
1
5
2,46%
5
4
1,97%
4
2
0,99%
2
203
100,00%
37
151
15
U periodu od preko 7 mjeseci, odnosno 220 ratnih dana, prosječni dnevni gubici u jedinicama TO bili su 1 borca raznih kategorija. Pojedinačno po periodima , najvećih gubitaka bilo je u aprilu i maju 1992. godine 6 poginulih i 36 ranjenih boraca, dok kod povređivnja, od novemba do juna svaki mjesec sa 24 povrijeđena.
Pregled gubitaka prema kategoriji i jedinici teritorijalne odbrane:
Rat koji je vodila TO opštine, kada se napadalo da se odbranimo, i prostor opštine i srpske teritorije koje se morale braniti. Zato je postojala TO i kasnije VRS da brani zemlju i narod, onda kada je to najpotrebnije, bez obzira na neprijatelja i u skladu za vojničkom zakletvom, ne žaleći da u toj borbi damo i svoj život, braneći otadžbinu i pravo na opstanak.
Nema više TO, a ni VRS, otišli su u istoriju.
[1] prema podacima Službe za informisanje SSNO u borbama u Hrvatskoj poginulo je i od posljedica ranjavanja preminulo ukupno 1.279 pripadnika oružanih snaga SFRJ koji su bili pod komandom JNA ili su izvršavali zadatke u sadejstvu s jedinicama Armije (pripadnici Teritorijalne odbranbe i dobrovoljci. Među poginulim i od posljedica ranjavanja premeninulim 177 vojnih starješina (120 aktivnih i 57 rezervnih), 351 vojnik na odsluženju vojnog roka, 467 vojnika vojnih obveznika, 122 dobovoljca, 68 pripadnika TO ( tri pripadnika našeg odreda TO) i 94 civila mještana koji su se priključili JNA u toku borbenih dejstava (Vojno-politički informator, broj 4 od 1992. godine, str.148)
Pregled ukupnih gubitaka od 343 pripadnika JNA i TO po opštinama do 20.5.1992. godine
Najviše ima poginulih u opštini Nova Gradiška u Hrvatskoj sa 161 poginula i od posljedica ranjavanja preminulo boraca. Poginulih 54, nestalih 2 , ranjeni 107 i sa povredama 30 boraca. Ostali gubici se odnose na bolesne , samoranjavanje, zarobljavanje .
Opština
Svega
%
poginuli
nestali
ranjeni
povrede
Banja Luka
1
0,29%
Benkovac
1
0,29%
1
Bihać
4
1,17%
2
2
Borovo
1
0,29%
1
Bosanska Krupa
1
0,29%
1
Brač
1
0,29%
1
Brod
1
0,29%
1
Derventa
72
20,99%
12
55
4
Doboj
2
0,58%
1
Dubrovnik
1
0,29%
1
Glamoč
2
0,58%
1
1
Glina
1
0,29%
1
Gradiška
2
0,58%
Grahovo
1
0,29%
Han Pijesak
1
0,29%
1
Jasenovac
3
0,87%
3
Karlovac
2
0,58%
Kneževo
1
0,29%
Kupres
14
4,08%
12
Lipik
3
0,87%
1
2
Lipovac
1
0,29%
1
Ljubiško
1
0,29%
Mostar
1
0,29%
Nova Gradiška
161
46,94%
5
19
17
Novska
4
1,17%
3
1
Okučani
8
2,33%
4
1
3
Otočac
1
0,29%
Pakrac
4
1,17%
2
2
Petrovac
1
0,29%
1
Prnjavor
21
6,12%
3
2
4
Psunj
1
0,29%
1
Sarajevo
4
1,17%
3
Šibenik
1
0,29%
1
Sisak
2
0,58%
1
1
Sombor
1
0,29%
Tenj
2
0,58%
2
Teslić
1
0,29%
Tuzla
2
0,58%
1
1
Vukovar
7
2,04%
2
4
1
Zavidovići
4
1,17%
1
2
Ukupno
343
100,00%
54
2
107
Prema vojnoj pošti JNA i TO:
Najviše gubitaka od 167 ima vojna pošta 8840 Banja Luka – 329. okbr JA u čijem sastavu je bio i odred TO opštine Prnjavor
Vojna pošta
Svega
%
poginuli
nestali
ranjeni
povrede
1318/6 Knin
1
0,29%
1
1455 Banja Luka
1
0,29%
1
1524 Han Pijesak
1
0,29%
1
1552 Beograd
1
0,29%
1
1709 Svilajnac
1
0,29%
1
2460/11 Banja Luka
1
0,29%
1
2875/38 Vršac
1
0,29%
1
3164 Derventa
32
9,33%
8
19
4
3193 Prnjavor
2
0,58%
1
1
3326 Mrkonjić Grad
1
0,29%
1
3363 Banja Luka
2
0,58%
3422 Banja Luka
2
0,58%
2
4022 Banja Luka
2
0,58%
2
4352 Banja Luka
1
0,29%
1
4470 Drvar
1
0,29%
1
4795 Beograd
4
1,17%
4
4795 Sombor
1
0,29%
6372 Banja Luka
1
0,29%
1
6817 Banja Luka
2
0,58%
2
7001/34 Srbac
1
0,29%
1
7015 Banja Luka
1
0,29%
1
7029 Petrovo
1
0,29%
1
7039 Banja Luka
2
0,58%
7057 Doboj
1
0,29%
7161 Bileća
1
0,29%
1
7312 Petrovo
1
0,29%
1
7322 Banja Luka
2
0,58%
1
7327 Sarajevo
1
0,29%
1
7404 Kneževo
1
0,29%
7421 Sanski Most
2
0,58%
2
7440 Drvar
1
0,29%
1
7446 Drvar
2
0,58%
2
7454-1 Mostar
1
0,29%
1
7463 Petrovac
2
0,58%
2
7484 Banja Luka
1
0,29%
7500 Glamoč
1
0,29%
1
7512 Lukavica
1
0,29%
1
7529 Kupres
1
0,29%
1
7531 Grahovo
1
0,29%
7577 Sarajevo
1
0,29%
1
7954 Tuzla
2
0,58%
1
1
8164 Maribor
1
0,29%
1
8304 Banja Luka
1
0,29%
1
8840 Banja Luka
167
48,69%
5
20
18
8860 Sarajevo
1
0,29%
9062 Pakrac
1
0,29%
1
9162 Prijedor
2
0,58%
1
9162 TO Okučani
5
1,46%
3
1
1
9227/7 Glina
1
0,29%
1
T-22206 Prnjavor
56
16,33%
7
36
3
TO Borovo
1
0,29%
1
TO Knin
1
0,29%
1
TO Kostajnica
1
0,29%
1
TO Kupres
13
3,79%
10
TO Novska
1
0,29%
1
TO Okučani
4
1,17%
4
TO Sisak
1
0,29%
1
Ukupno
343
100,00%
54
2
107
30
[2] Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102
[3] Prema podacima Ministarstva odbrane Republike Srpske iz 1996. godine u Vojsku RS mobilisano oko 300.000, u ratu poginulo 18.392 i ranjena 36.543 vojnika. Tvrđava, maj 1997. godina
Brojčano TO opštine (uključujući i odred TO u sastavu 329. okbr JA na ZSR), brojalo je preko 4.000 boraca i činilo je oko 2 odsto Vojske Republike Srpske sa 215.671 boraca u momentu formiranja 12.5.1992. godine, poginulo je 23.184 borca ili 11 odsto od brojnog stanja VRS. (Podaci iz interviju ministra RBIZ RS, „Srpskom borcu“, januar/jul 2017. godine).
Dolaskom sa benkovačkog ratišta, 1. laka pješadijska prnjavorska brigada se odmarala. 3. brigada organizuje smotru i druženje uz ručak u restoranu Automoto Prnjavor, uz prisustvo predstavnika brigade i opštinskih organa,
Komandant bataljona K1K Tomić Srđan ističe da je ovo bio prvi skup nakon formiranja bataljona u junu 1992. godine, s ciljem pripreme bataljona za izvršavanje kasnijih zadataka u borbi za odbranu RS, kao i jedinstvo sa svim snagama ratne opštine Prnjavor do kraja rata. (, Naš zavičaj Prnjavor i naš zavičaj Prnjavor)
Dobojsko ratište (operacija „Prsten“)
Stanovi za iznajmljivanje 1. kat
U operaciji „Prsten“ 1. pješadijska prnjavorska brigada raspoređena je na šire područje Stanova na osnovu naredbe strogo pov. 01-152/94 od 7.2.1994. godine. Po dolasku u ovu zonu vrši se kontinuirano izviđanje na kontaktnoj liniji. Uočen je borbeni raspored i snaga neprijatelja, raspored borbenih sredstava i minskih polja. Određen je pravac napada. Lijevo krilo nam je 3.banjalučka laka pješadijska brigada, a desno komšija 1.krnjinska laka pješadijska brigada. Pravac napada brigade tt. 280 – Puračić – Svaline – Rajovača.
Dio komande vrši izviđanje u pravcu sela Sivši, gdje „Vukovi“, kao 2. pješadijska četa sa dijelovima 3. i 2. pješadijskog bataljona, izvode značajan ispad napada na liniju odbrane neprijatelja u rejonu Bandere.
Prema odluci komandanta 1. pješadijske brigade, pripravnost za napad u noći 18.2.1994. U 2:00 sata „Vukovi“ su trebali da probiju liniju odbrane u rejonu Bandere, a 2. i 3. bataljon da iskoriste početni uspeh i krenu dalje u dubinu neprijatelja. Prvi bataljon je raspoređen u rezervni brigade.Nastavite sa čitanjem →
Formiranje ratne brigade izvršeno je u februaru 1992. godine u jako nepovolnim uslovima.
kasarna
Brojno stanje brigade na rasporedu bilo je 792 pripadnika od prvih pozivanja 5.10.1991. godine sa područja opštine Prnjavor do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine.
Obilježavanje formiranja 4. pješadijskog bataljona 1. pješadijske lake brigade Prnjavor
Početkom građanskog rata u Bosni i Hercegovini, od preostalih jedinica TO M3 na području grada Prnjavor, 7.9.1992. godine, naredbom komandanta 1. lake pješadijske brigade Prnjavor, uz saglasnost komande 1. KK VRS, formiran je 4. laki pješadijski bataljon 1. lake pješadijske brigade Prnjavor, koji se sastoji od 7 pješadijskih četa i 15 mjesnih streljačkih vodova.
Za komandanta bataljona postavljen je kapetan I klase Ranko Gnjatović.
Novoformirani 4. bataljon sastavljen je uglavnom od starijih vojnika, tako da bataljon ostaje na teritoriji opštine Prnjavor kao rezerva brigade, sa primarnim zadatkom borbene kontrole teritorije opštine Prnjavor i čuvanja važnih objekata u mjesnim zajednicama, tzv. „seoske straže“
Formacija pješadijskog bataljona je brojala 422 pripadnika (16 oficira, 17 podoficira i drugih vojnika), ali sa ojačanjima 7 pješadijskih četa po 100 ljudi i 15 streljačkih vodova po 23 lica, formacija je brojala sa komandom bataljona i prištabskim jedinicama preko 1.065 pripadnika, što je procenat popune mobilizacijom jedinice 37% više od ojačane formacije bataljona.
U bataljon su mobilisana 1.463 pripadnika, uz prvu popunu još 115 novih boraca, tako da je snaga bataljona iznosila preko 1.570 pripadnika, bez ikakvog dupliranja boraca. Dok je u jedinice mjesne zajednice raspoređeno 1.852 pripadnika. Kroz bataljon je prošlo preko 3.000 pripadnika. U aktivnoj zoni brigade za izvođenje borbenih dejstava na ratištima u Brodu, Brčkom, Benkovcu i Ozrenu bilo je 177 boraca ove jedinice, kao zamjena i pojačanje za pješadijske bataljone brigade na ratištima u Bosni i Hercegovini.
Gubici bataljona: 3 poginula, 3 ranjena, 1 ranjen i 10 bolesnih pripadnika bataljona.
Pregled raspoređenih pripadnika 4. pješadijskog bataljona po osnovnim jedinicama četa i vodova u mjesnim zajednicama grada Prnjavora.
RJ
jedinica
Ukupno
%popune
3
4
5
1
k-da 4.lpb sa vezom i poz.
9
0,49%
2
1
6
2
1. četa MZ Prnjavor
359
19,38%
307
38
14
3
2. četa MZ Štrpci
148
7,99%
138
9
1
4
3. četa MZ Velika Ilova
190
10,26%
184
5
1
5
4. četa MZ Potočani
156
8,42%
141
12
3
6
5. četa MZ Donji Vijačani
171
9,23%
158
13
22
6. četa MZ Naseobina Lišnja
63
3,40%
63
23
7. četa MZ Smrtići
94
5,07%
90
4
7
Vod mesne zajednice Kremna
66
3,56%
60
6
8
Vod mjesne zajednice Šibovska
56
3,02%
53
3
9
vod mjesne zajednice Smrtići
90
4,86%
86
4
10
Vod Mjesne zajednice Palačkovci
40
2,16%
38
2
11
Vod MZ Pečeneg Ilove
17
0,92%
17
12
vod mjesne zajednice Hrvaćani
51
2,75%
46
5
13
Vod Mjesne zajednice Lišnja
7
0,38%
7
14
Mjesna zajednica N.Lišnja
59
3,19%
53
5
1
15
Vod Mjesne zajednice Donji Galjipovci
35
1,89%
33
2
16
vod mesne zajednice Gornja Mravica
60
3,24%
57
3
17
Vod Mjesne zajednice Drenova
38
2,05%
34
4
19
Vod Mjesne zajednice Kulaši
80
4,32%
75
5
21
Vod mesne zajednice Kokori
12
0,65%
12
18
vod mesne zajednice Gornji Vijačani
53
2,86%
52
1
ukupno
1853
100%
1705
122
26
U odnosu na formiranje 422 pripadnika bataljona, izvršeno je pojačanje sa preko 1800 boraca raspoređenih u osnovnim jedinicama bataljona: u sedam četa u MZ (po 100) i 15 streljačkih vodova od po 23 pripadnika, što je više od 300% pripadnika bataljona.Nastavite sa čitanjem →
Nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma između zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine, a krajem marta 1996. godine došlo je do masovne demobilizacije vojnika ratnih jedinica VRS-a, među kojima i vojnika Prnjavorske brigade i jedinicama 27. mtbr VRS sa područja grada Prnjavora, nakon čega je komanda Prvog korpusa VRS naredila spajanje ove dvije brigade u jednu, koja je dobila formacijski naziv 107. pješadijska brigada sa vojnom poštom broj 2210 Srbac.
Ratni put Prnjavorske 1. pješadijske brigade 1996. godine – 83 dana
ratište
opština
jedinica
Zadatak
1996.
%
Vitkovci
Teslić
brigade
odbrana
82
98,80%
Prnjavor
Prnjavor
brigade
demobilizacija
1
1,20%
Ukupno dana
83
100,00%
Rezime ratnog puta 1. pješadijske brigade „Vukovi“ i Motajičkog bataljona u ratu 1992-1996 – 3.917 dana