Arhive kategorija: Godišnjice

2.kpbr

Obilježavanje 32 godina od formiranja Druge krajiške brigade

Prema podacima opštinskog organa evidentirano je 41 lice sa učešćem u 2.krajiškoj pješadijskoj brigadi VRS

Druga Krajiška brigada, jedna od slavnih jedinica VRS, formirana je 18. septembra 1991. godine.

Na ratnom putu dugom 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.

Druga krajiška brigada imala je 1.600 ranjenih boraca, od kojih 750 ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, dok se šest boraca ove brigade vode kao nestali.

Prema istraživanju šest ranjenih pripadnika vojne pošte 7322 Banja Luka, 2.krajiška pješadijska brigada 1.KK VRS sa područja opštine.

18.9.2020.

Obilježavanje 29 godina od formiranja Druge krajiške brigade

U Memorijalnom centru na Rakovačkim barama kod Banjaluke obilježeno 29 godina od formiranja Druge krajiške brigade, jedne od slavnih jedinica Vojske Republike Srpske.

Druga krajiška brigada - Foto: RTRS

Druga krajiška brigadaFoto: RTRS

Na Memorijalnom centru biće služen parastos poginulim borcima, položeno cvijeće i zapaljene svijeće.

Druga Krajiška brigada je formirana 18.09.1991. godine. Na njenom ratnom putu dugom oko 3.500 kilometara od Zapadne Slavonije, Koridora života, gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače, kroz brigadu je prošlo više od 23.000 boraca.

Njih 228 je svoje živote utkalo u temelje Republike Srpske, a još šest boraca se vode kao nestali. U brigadi je bilo više od 1.500 ranjenih i povrijeđenih od kojih je više od 750 ratnih vojnih invalida.

Nastavite sa čitanjem

Sjećanje na 26 godina od formiranja brigade

Pismo komandanta 1.lpbr povodom Četvrte godišnjice formiranja 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, 18.9.1995. godine

OBILJEŽENA I ČETVRTA GODIŠNJICA FORMIRANJA

Glas borca 1.lpbr broj 5. str 3

Pune četri godine od formiranja i ratovanja  Prva  prnjavorska  laka  pješadijska  brigada  obilježila  je  tiše  l  skromnije  nego  ikada. Ovim  povodom  borci  i  komandant  brigade potpukovnik  Vlado  Živković,  držali  su  položaje  kod  Novog  Grada.

U  crkvi u  Prnjavoru svim  poginulih borcima  slu žen  parastos, a u  hotelu  „Nacional“  upriličen  kraći  susret  dijela  komande  brigade  sa  rodbinom  poginulih  boraca. Rodbini  šestorice  poginulihu  ime  komandanta  brigade Medalje  majora  Milana  Tepića uručio  Boro  Mitrić, pomoćnik  komandanta  brigade  za  moral. pravne  poslove  i  vjerska  pitanja.

I četvrtu  godišnjicu  komanda  i  borci  Prve  prnjavorske  lake  lješadijske  brigade. obilježili  su  na  borbenoj  liniji, i  dalje  od  Prnjavora. Bilo  je  razmišljanja  da  18.9.1991. godine,  kao  dan  formiranja brigade,  među  borcima  buda  ozvaničen  skromnijim  i „neuniformisani“   ručkom. ali  je  i  ova  „kombinacija“  zaobiđena. Jer  su  tako  diktirali  bezbjednosni  uslovi. Na  zajedničkom  parastosu,  služenom  za  duše  svih  poginulih  boraca  Prve  prnjavorske  lake  pješadijske  brigade, pojavili  su  se  komandanti  bataljona  i  jedan  broj  starješina, članova  Štaba  brigade. Uz  njihovo, i  prisustvo  rodbine  poginulih, i  vjernike  prnjavorske  parohije u   crkvi  Svetog  velikomučenika  Georgija  u  Prnjavoru, parastos  je  služio  protojerej  Rade  Savičić.

Po završetku  parastosa. a  kako  je  i  predviđeno  zvaničnim  protokolom  obilježavanja  četvrte  godišnjice  formiranja  brigade,  prisutna  rodbina  poginulih  i  na  Ozrenu  nestalih  boraca, zajedno  sa  predstavnicima  Prve  prnjavorske  i  predstavnicima  opštinske  vlasti. preselila  se  u  hotel  „Nacional“. gdje  je  ovim  povodom  organizovana  solidna  trpeza  i  neobavezan  razgovor.

Sporečen zbivanjima  u  neposrednoj  blizini  ratne  zone  odgovornosti  Prve  prnjavorske , njen komandant, potpukovnik  Vlado Živković, se porodicama obratio pismom koje je pročitao Boro Mitrić, njegov  pomoćnik  za moral, pravne poslove i vjerska  pitanja:

Poštovane porodice,  poštovani  gosti!

komandant brigade

 

 

 

 

 

 

Kao komandant  Prve  prnjavorske  lake  pješadijske  brigade, u ime svoje  i u  ime  starješina  i  boraca. osjećam  potrebu  da  vas  pozdravim  i  da  vam  uputim  nekoliko  ljudskih  riječi.

Sutra će  četiri  godine  kako  smo  odlukom  pretpostavljene  vojne  komande  i  uz  podršku  organa  vlasti  formirali  našu  ratnu  jedinicu. Bila  je  to  naša  i  muška  i  patriotska  obaveza. Bilo  je  to  u  vrijeme  na  koje  mislim  da  nije  potrebno  da  vas  podsjećai.

Međutim,  bilo  je  to  u  vrijeme  kada  nas  je  bilo  više  i  kada  smo  se  nadali  da  be  ratnih  godišnjica  biti  manje, a  naših  boraca  –  vaših  sinova. muževa,  braće  i  očeva,  među  živim  mnogo  više. da  smo  se  danas  u  crkvi  i  na  ovom  mijestu, u  ovakvom  broju  našuli  bilo  kojim  drugim  povodom  –  kao  domaćin,  trebalo  bi  da  vam  kažem  „Hvala  na  odzivu“.Zajedno sa  vama, i  ja  sam  sada  tužan  zato  što  ste  u  ovom  broju,  jer  znam  da  je  svako  od  vas, u  proteklih  četiri  godine  izgubio  nekog  u  koga  je  polagao  najveću  nadu  i  prema  kome  je  osjećao  najveću  ljubav. I  ja  i  borci  iz  sastava  Prve  prnjavorske  brigade,  žalimo zajedno  sa  vama  i  ako  vam  to  nešto  znači,  sutra  nećemo  slaviti  godišnjicu  našeg  formiranja  i  četvorogodišnjicu  borbe  koja  i  dalje  traje  i  odnosi  nove  mlade  živote. 

Oprostite mi  što  se  usuđujei  da  vam  kažem  da  znam  težinu  vašeg  bola  i  veličinu  vaše  žrtve  u  ovom  nesrećnom  vremenu. Svi  mi  imamo  svoje  porodice  i  dobro  znamo  sa  kakvom  strepnjom  nas  ispraćaju  i  radošću  dočekuju. I  upravo  zbog  toga,  znam  i  znamo  u  brigadi,  kako  je  vama  koji  se  više  ne  nadate.         Vi ste  svjedoci  da  i  pored  tolikih  grobova  i  žrtava,  naš  narod  nikako  da  dočeka  mirnu  noć  i  vedriji  dan. Vaši  sinovi,  muževi. braca  i  očeni borili  su  se  i  živote  dali  za mrniji  život  onih  koji  imaju  pravo  na  takav  život. Nepravedno  je,  ali  takvo  pravo  uživati  i  oni  koji  ništa  ne  učiniše  da  se  zaustave  nesreća  i  stradanje. I  zbog  toga  već  sada  žalimo,  ali  o  takvima  neka  sude  nadležni. Za  borbu  koju  vodimo,  mi  nismo  završavali  škole. S  obziro i  na  snagu  onih  protiv  kojih  se  borimo, u  ovom  višegodišnjem  ratu,  sačuvali  smo  čast  i u  odlučnim momentima  pokazali  potrebnu  sposobnost  i  hrabrost.

Često nam  je  bilo  teško,  sada  je  najteže  i  znamo  da  se  strah  i  među  vas  uvukao. Izdržaćemo  i  ovo! Naši  saborci, a  vaši  najdraži  zbog  kojih  i  jesmo  danas  zajedno,  nisu  i  neće  biti  uzaludne  žrtve. Ova  borba  mora  biti  završena  stvaranjem  države  u  kojoj  će  biti  poštovanja  i  prema  poginulim i  prema  njihovim  porodicama. U  to  ime, ispred  boraca  i  starješina  brigade,  hvala  vam  na  razumijevanju  i  živjeli!

Riječi pozdrava, podrške  i  razumijevanja  porodicama  poginuih  i  boraca, ovom prilikom uputio je, i zatim i Nemanja  Vasić, predsjednik  Opštine, odnosno Ratnog predsjedništva  Opštine  Prnjavor. Pri  kraju  ovog  kraćeg  susreta. a  nakon  što  je  Tane  Peulić, pomoćnik  komandanta  za  garnizone  poslove  u  brigadi, pročitao  ukaz  predsjednika  Karadžića, rodbini  šestorice  poginulih  boraca  uručene  su  medalje  za  hrabrost  i  vojničke  vrline.

Medalje majora  Milana  Tepića  uručene  su  rodbini  posmrtno  odlikovanih. To  su: VLADO  Petra  Radonjić,  LJUBO  Slavka  Blagojević,  DUŠKO Milana Šljivić, i DUŠKO  Ljube  Smiljanić. Zlatatnom  medaljom za  hrabrost  odlikovan  je  BORISLAV  Save  Gligorić, a  medaljom  za  vojničke  vrline  PERO  Miloša  Kerezović.  Kako  stoji  u  obrazloženju  za  ova  odlikovanja,  dobili  su  borci  koji  su  se  istakli  junačkim   podvizima  u  oružanoj  borbi, prestavljaju  posoban  primjer  junaštva  i  upravo  su  medalje, kao  odlikovanja, znaci  za  djela  koja  zaslužuju  poštovamanje  i  isticanje.

Odbrana zapadnih granica RS i BiH od agresije HV

OBILJEŽENE 28 GODINE OD ODBRANE ZAPADNIH GRANICA REPUBLIKE SRPSKE OD HRVATSKE AGRESIJE

18.9.2022. Kozarska Dubica

U Novom Gradu, u naselju Tunjice  obilježena  je  godišnjica odbrane zapadnih granica Republike Srpske od hrvatske agresije, u kojoj je sa područja Kozarske Dubice, Novog Grada i Kostajnice ubijeno 138 lica, a materijalna šteta u naseljenim mjestima se procjenjuje na oko 180 miliona KM. Nastavite sa čitanjem

16.kmtbr

32 godina od osnivanja 16. krajiške motorizovane brigade 1.KK Vojske Republike Srpske.

Obilježen dan 16.kmtbr u s. Mašići, Gradiška

Sa područja opštine Prnjavor u ovu ratnu jedinicu, po evidenciji jedinice,  mobilisano je 1.158 pripadnika VRS.

Naši podaci da je evidentirano u nadležnom opštinskom organu 100 lica, onih koji su regulisali učešće u ratu.

novembar 1994.

Nastavite sa čitanjem

18.9.2019.

VRS

I ove godine sjećamo se dana 18.9.1991. godine, kada je izvršena mobilizacija jedinica teritorijalne odbrane opštine Prnjavor, 13.10.1991.godine, prva borbena dejstva i formiranje 1.prnjavorske lake pješadijske brigade, 28.5.1992.godine.

Opet, je trebalo ponovo braniti slobodu srpskog  naroda, ali i stvaranje Republike Srpske.

I sada djeca  rastu slobodno u RS.

(foto VRS iz 18.9.2018. godine)

1.bvp 1.KK VRS

Obilježen Dan formiranja Prvog bataljona vojne policije 1.KK VRS

11.9.2018.

Postrojavanjem boraca, odavanjem počasti poginulim saborcima i svečanom akademijom 11.9.2018. godine u Banjaluci obilježeno 25 godina od formiranja Prvog bataljona vojne policije Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).

Ratni komandant Prvog bataljona vojne policije general Dragomir Keserović rekao je da je ova jedinica imala veoma uspješne rezultate i da nije izgubila ni najmanji dio teritorije Republike Srpske.

„Bili smo angažovani na borbenim zadacima od najzapadnijeg dijela Srpske do sarajevsko-romanijskog platoa“, istakao je Keserović.

On je naveo da je iz ovog bataljona poginulo 69 boraca, dok ih je više od 400 ranjeno.

U sastavu bataljona vojne policije bila je pridodata i četa „Vukova sa Vučijaka“ Kremna, Prnjavor u periodu od 12.7.1993. do 11.10.1993. godine jačine 19 pripadnika i 16 pripadnika mobilisano iz opštine u bvp.

Prema podacima 2 ranjena, bolest 1, 1 zarobljen,1 umro, 1 samoubistvo i 6 poginulo pripadnika vojne pošte 7007 Banja luka, 1.bataljon vojne policije 1.KK VRS sa područja opštine.

spisak poginulih i umrlih pripadnika 1.bvp 1.kk vrs
BARAN (Josip) IVAN iz Ratkovac, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 8.12.1992, Novalići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.5.1992.godine. Sahranjen u opštini.Ratkovac
Ćupeljić (Milenko) Miladin iz Gajevi, rođ. 1959. vojnik četa vojne policije, umro 21.7.1994, Bolnica, Banja luka. stupio u jedinicu 3.9.1993.godine. Umro u bolnici.Sahranjen u opštini.Crkvena.
GUNJIĆ (Konstatin) SINIŠA iz Brezik, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 21.8.1993, Filipovići, Tešanj. stupio u jedinicu 3.10.1992.godine. Sahranjen u opštini.Brezik.
KRAJIŠNIK (Ranko) SINIŠA iz Gornja Mravica, rođ. 1973. vojnik četa vojne policije, poginuo 9.10.1992, Okanovići, Gradačac. stupio u jedinicu 7.4.1992.godine. Sahranjen u opštini.Gornja Mravica.
KUSIĆ (Čedomir) DUŠKO iz Kremna, rođ. 1963. stariji vodnik 1 klase vodnik čete vojne pol., samoubistvo 23.9.1994, Kremna, Prnjavor. stupio u jedinicu 12.7.1993.godine. Sahranjen u opštini.Kremna
MILANKOVIĆ (Dragutin) RANKO iz Kremna, rođ. 1952. vojnik pozadinski vod, poginuo 28.8.1993, Donja Ilova, Prnjavor. stupio u jedinicu 16.8.1993.godine. Poginuo u saobraćajnoj nesreći. Sahranjen u opštini.Kremna
Preradović (Mirko) Velibor iz Vršani, rođ. 1974. vojnik četa vojne policije, poginuo 12.9.1994, Ripač-Sip, Cazin. stupio u jedinicu 18.1.1993.godine. Sahranjen u opštini.Vršani.

Amblem BO

Pomen na Ozrenu i Vozući

16. marš s.Tumare – Stog

Polazak, Tumare – Stog u 8.00 časova.

Obilježavanje 10. septembra,  28 godine egzodusa stanovnika ozrensko-vozućkog područja 1995. godine. Obilježava se i 16. po redu marš. Maršutom, i to po položajima prnjavorske brigade: Tumare- Brijesnica Gornja – Kvrga – Malčići – Borovci- Lozna – Kamenica – Stog. 22 km. Nastavite sa čitanjem

Autoput Prnjavor – Doboj

11.9.2016.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio novoizgrađenu dionicu auto-puta „9. januar“, na pravcu između Prnjavora i Doboja.

 

9.9.2012.

Počinju radovi na deonici Prnjavor – Doboj

Sledeće nedelje kreću radovi na delu auto-puta Prnjavor – Doboj, tvrdi ministar Čubrilović.

„Integral inženjering“ iz Laktaša i „Granit“ iz Skoplja spremni da izvedu posao

TOKOM iduće nedelje počinju radovi na trasi deonice Prnjavor – Doboj koja je deo auto-puta Banjaluka – Doboj, potvrdio je „Novostima“ ministar saobraćaja i veza Republike Srspke Nedeljko Čubrilović.

Ministar očekuje da će radovi početi na najkvalitetniji mogući način, da će biti obezbeđeno dovoljno mehanizacije, tehničke službe i sredstava.

– Nalazimo se pred važnim zadatkom i obavezom. Firme koje su dobile posao, a to su „Integral inženjering“ iz Laktaša i „Granit“ iz Skoplja dostavile su bankarske garancije, na osnovu čega smo nedavno potpisali ugovor za izvođenje radova. Smatramo da su ove firme sposobne i spremne za izgradnju auto-puta, a imamo i druge naše firme iz oblasti niskogradnje koje su spremne da budu partneri, odnosno podizvođači onima koji će nositi posao – rekao je Čubrilović.

On je dodao da će radovi biti izvođeni kad god vremenski uslovi to budu dozvoljavali.

– S obzirom na varljive zime kakve su kod nas, radovi bi mogli da se izvode i tokom jednog dela zimskog perioda. Očekujem da se ispoštuje rok za završetak posla, a ugovorom je precizirano da je to tri godine – naglasio je ministar.

Govoreći o trenutnoj situaciji kad je u pitanju izgradnja druge deonice auto-puta, od Banjaluke, odnosno od Mahovljanske petlje do Prnjavora, Čubrilović je ponovio da je za tu deonicu Evropska investiciona banka izrazila spremnost da kreditno podrži projekat.

– Projekat je dobio kod, što znači da je ušao u ozbiljno razmatranje za dodelu tih sredstava. Iza 20. septembra očekujemo razgovore sa predstavnicima EIB, posle čega bi mogli da se pripremimo za tender za izvođenje radova i da ga objavimo možda još i u ovoj godini. Ukoliko sve bude išlo po planu i ukoliko sve prođe bez žalbi, kao što je prošao i tender za izgradnju deonice od Prnjavora do Doboja, radovi na ovoj deonici mogli bi početi do maja 2013. godine – istakao je Čubrilović.

On je izrazio nadu da će tako i biti, s obzirom na stepen postignute saglasnosti oko finansiranja ovog projekta u ovoj fazi.

– Dakle, sve nije definitivno do razgovora iza 20. septembra, nakon tog razgovora sa EIB imaćemo jasniju situaciju – rekao je Čubrilović.

Izgradnjom auto-puta Banjaluka – Doboj (Mahovljani – Prnjavor – Johovac) omogućiće se poprečno povezivanje evropskog E pravca E – 661 (Gradiška – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Livno – Split) i koridora 5C (Šamac – Doboj – Zenica -Sarajevo – Mostar – Ploče) čime će se Republika Srpska uključiti u razvoj putne infrastrukture BiH, ističu u „Autoputevima RS“.

Ukupna trasa autoputa je 71,9 kilometara, a dve deonice su otprilike podjednake dužine, od Prnjavora do Doboja (odnosno do čvora Johovac) 36,6 kilometara, dok deonica od Mahovljanske petlje do Prnjavora iznosi 35,3 kilometra.

Na deonici Banjaluka – Prnjavor biće izgrađeno 65, dok će na deonici od čvora Prnjavor do čvora Johovac biti izgrađena 64 objekta. U objekte se ubrajaju podvožnjaci, nadvožnjaci, vijadukti, mostovi, prolazi i tuneli.

MOSTOVI POSEBAN izazov za izvođače radova biće izgradnja tri mosta, preko reka Vrbas, Ukrina i Bosna.

MILIONI IZ EVROPE UGOVOR za prvu deonicu auto-puta od Prnjavora do Doboja vredan je 180 miliona evra, a projekat se najvećim delom (150 miliona evra) finansira kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj. Sa Evropskom investicionom bankom vode se pregovori oko dobijanja kredita od 200 miliona evra za izgradnju deonice od Banjaluke do Prnjavora.

Večernje novosti

Prnjavor i njegova okolina

14 godina od objave knjige,

Zdravko Nedović, profesor istoričar, Prnjavor i njegova okolina,

Grafičar Doboj, 1999. godina,

Doboj 1999. godine

Prva knjiga o istoriji Prnjavora. Kratak prikaz Otadžbinskog rata od 1991. do 1995. godine,

i imena 321 poginulih boraca sa opštine Prnjavor. Za stvaranje Republike Srpske patriotski živote položiše 378 boraca, nestalo 41, a 1.098 ranjenih Prnjavorčana. Kratak pregled sastavio Tomić Srđan, 16.6.1999. godine.

Druga knjiga.  Momčilo Prodanović Selo Štrpci Nastavite sa čitanjem