31 godina od Brčanskog ratišta

Na Vozućko ratište 11.1.1993. godine odlazi kompletan 1. bataljon, gdje posjeda liniju odbrane iznad Stoga, Vozuća, a na vijencu  Stolići, dok 2. pb i 3. pb i dalje u zoni odbrane 1.lpbr na Dobojskom ratištu, širi rejon Stanovi – Gojakovac. Prema evidenciji, brigada u ovo vrijeme broji 1.150 boraca.

Krajem januara 1993. godine od komande 1. KK stiže novo naređenje – LPBR upućuje se na kraći odmor, a već 3.2.1993. godine brigada kreće na Brčansko ratište bez 1. bataljona, koji je na Vozućoj, Zavidovići. Zadatak brigade je operacija „Struja“.

Brčansko ratište

Na Brčansko ratište odlazi 591 borac, gdje u sadejstvu 1. i 2. posavske pješadijske brigade kao i 16. kmtbr treba da obezbijedi struju za Krajinu.

Brigada, zajedno sa komandom, smještena je u kasarnu Brčko. Pripadali smo IBK-u od koga od 4.2.1993. godine dobijamo zapovijest za napad. Prnjavorska brigada sa pridodatim jedinicama za podršku, prelazi u napad pokreta sa linije tt.115 – tt.143 – Potočari. Opštim pravcem Potočari-Omerbegovača sa zadatkom – izbiti u rejon Vranjevače gdje se treba obezbijediti sa jugozapada iz pravca Boća, sa glavnim snagama ovladati s.Omerbregovača, stvoriti uslove za produžetak napada pracem s.Donja Brka-s.Palanka-s.Donji Zovik. Lijevo napada 2. semberska brigada, desno 1. posavska, a sjeverozapadno 16. kmt brigada.

Poslije obavljenih priprema i aktivno izviđanog terena, napad smo izveli  9.2.1993. godine, jedinice 3.pb aktivno izvode izviđanje prednjeg kraja neprijatelja sa izviđačima i komandantom brigade,  i izvodi napad u sadejstvu sa vodom policije i izviđača brigade i sa susjedima, naš 2.lpb, u rejonu s. Šumari u dubini oko 2km. Organizovana je polukružna odbrana i u toku napada neprijatelja došlo je do samoinicijativnog povlačenja četa na nove položaje po dubini. Nakon izvlačenja poginulog pripadnika 3. čete i po naredbi komandanta i komanda se povukla. U borbama gine jedan pripadnik  bataljona, a u toku noći, zbog nepreciznog navođenja mb vatre imamo gubitaka u poginulim i ranjenim[1].

Neprijateljska jedinica se uporno branila. Nismo mogli naprijed. Napad je ponovljen 11.2.1993. godine takođe bez uspjeha. U ovim borbama imali smo gubitaka: trojicu poginulih i 6 ranjenih boraca. U međuvremenu sa Ozrena stiže 2. četa 1. bataljona, dok i dalje na Ozrenu ostaje 1. četa.

Novi napad na objekat Vranjevaču izvodi 1. bataljon sa 3.pb 23.2.1993. godine, izveli smo žestok napad, upali smo u prve rovove, nanijeli neprijatelju gubitke, ali nismo mogli dalje, dostignute položaje nismo mogli zadržati zbog žestoke neprijateljske vatre, povukli smo se na polazni položaj, kada smo pretrpjeli gubitke. Ranjen je komandir 1/1.pb zastavnik Jeremić

Zbog promjena koje su nastale na ratištu, a u cilju pravovrijemenog posjedanja položaja i izvršenja novog zadatka k-da IBK izdaje naređenja str.pov.br. 915-1/44 od 25.2.1993. godine na osnovu koga lpbr dobija zadatak da se izmjesti u rejon Ulica, na desnoj obali rijeke Tinje. Na lijevom krilu brigade je 16. kmtbr a na desnom – 2. posavska brigada. Brigada posjeda liniju odbrane: 1. bataljon je u s.Purići, 2. bataljon u rejonu s. Lukića, a 3. bataljon u s.Rogozani.

3.pb više puta izviđa  p/k ispred s. Rogozana i izvodi napad na zadanom pravcu prema pruzi, ali zbog nesihonizovanih dejstava sa vodom vojne policije i 2.pb napad se obustavlja.

Na dostignutoj liniji odbrane borbe su bile svakodnevne, Muslimani i Hrvati zajedno nisu kretali u žešće napade, uglavnom su nas tukli artiljerijom, a pokušavali su i sa DTG, ali bez uspjeha.

Značajnijih borbenih dejstava na liniji odbrane nema, povremene provokacije neprijatelja shvatamo samo kao upozorenja da moramo biti spremni da odbijemo svaki napad. Linija odbrane solidno organizovana, dobro smo ukopani, a imamo dovoljno boraca da se može organizovati i odmor.

Nastavak dejstava na Brčanskom ratištu

Na dostignutoj liniji brigada je dobro organizovana, a neprijatelj ne kreće u ofanzivna dejstva, već čestim granatiranjem prednjeg kraja i po dubini nastoji nam nanijeto što veće gubitke. Ispred nas se nalazi 108. brigada HVO i ABiH, koncentracija snaga im je u rejonu s.Brod, s.Brka i s.Omerbregovača kao i na pravcu selo Bukvik i Lipovac. Artiljerijska oruđa razmještena su im u rejonu sela Brod i sela Vitanovići Donji.

U Krajini ima dosta problema oko obezbjeđenja električne energije, Srbija bi nam obezbijedila električnu energiju, ali u selu Brod nalaze se trafostanice koje su pod kontrolom muslimana. Trebalo je obezbijediti nesmetan dovod struje.

Na našem pravcu u akciji „Struja“ učestvuje 16. kmtbr, 5. klpbr, 2. posavska i naša 1. lpbr. Naš zadatak je izbiti na liniju s. Poljani – S.Gajevi. A u daljim aktivnostima u sadejstvu sa 2. posavskom brigadom, ovladati selima Vitanovići Donji i Gornji i izbiti na put u rejonu sela Bukvik Donji. Gotovost za napad 21.7.1993. godine u 1,00 časova.

Borba je počela 21.7.1993. godine u ranim jutarnjim časovima. Naš 1. bataljon dobro napreduje, 2. bataljon kreće u borbu, uzeti su prvi rovovi i čekalo se na uvođenje tenkova koji bi omogućili nastavak ofanzivnih dejstava. Nažalost, neiskusna posada tenka otvara vatru po našim borcima, poginuo je Mikić Savo, a teško ranjeni Knežević Neđo, Dakić Radoje i Veselinović Slaviša. Za taj dan završene su borbene aktivnosti, teška psihološka situacija u brigadi. Borbeno ofanzivna dejstva nastavljena su sutradan, žestok otpor neprijatelja, brojni su, dobro ukopani, a artiljerijom nas poklapaju da glavu ne možemo dignuti. Ponovo imamo ranjenih i poginulih boraca. Teže je ranjen komandir voda iz 2.lpb vod Tripić. Vodimo žestoku borbu i za sebe vezujemo velike neprijateljske snage, kako bi rasteretili naše lijevo krilo na kome napada 16. kmtbr i 5. klpbr sa dosta uspjeha, jer su potisnuli neprijatelja iz dobro utvrđenih rovova.

Borbe neprekidno traju do 29.7.1993. godine, cilj je ostvaren, oslobođen je Brod i stvoreni su uslovi za obezbjeđenje struje za Krajinu. U ovim borbama za struju imali smo tri poginula i  teže ranjeni borac iz 2.lpb.

O težini bitke za „Strujni koridor“ govori reportaža u Krajiškom vojniku, juni 1996. godine, str.96 i borbe 16.mtbr. U članku se ne spominje 1.lpbr Prnjavor.

Kada je pukovnik Simić NŠ 1.okbr  javio da je Brod pao (oko13.40 časova) naši borci su dobili još veću snagu, moral i odlučnost. Pojačali su tempo napada i oko 14.20 časova ovladali u potpunosti s.Lučići i ušli s desnog boka u rejon Turskih kuća

Aktivna borbena dejstva se prekidaju naredbom IBK, str.pov.br. 915-1/149 od 30.7.1993. godine, i prelazimo u aktivnu odbranu, zaposjedamo dostignutu liniju, utvrđujemo položaje, uspostavljamo čvrstu vezu sa lijevokrilnim – 5. kozarskom lpbr i desnokrilnim – 2. posavskom brigadom. Z/o brigade desno rijeka Tinja (kota 96), lijevo s.Purići (kota 108,8).

Na osnovu naređenja GŠVRS – str.pov.br. 02/2-585 od 29.7.1993. godine, a u vezi mirovnih pregovora u Ženevi obezbjediti  prekid b/d na svim linijama dodira. Naređenje o prekidu b/d stupa na snagu 30.7.1993. godine u 12.00 časova.

Na novoposjednutoj liniji odbrane brigada se dobro organizovala, utvrđeni su položaji, b/d uglavnom nema izuzev sporadične vatre iz pješadijskog naoružanja. Prekid vatre – b/d, slobodno možemo reći, slabo se poštuje, rijetko ali ipak sa MB 60 i 82mm neprijatelj nas tuče, nastojeći nam nanijeti gubitke. Ponekad i mi odgovaramo minobacačima na neprijateljske provokacije. Na brčanskom ratištu proveli smo nepunih devet mjeseci.

U ovim borbama imali smo gubitke: 44 lakše ranjena, 26 teže ranjenih, umrlo jedan, i 10 poginulih pripadnika brigade.[3]

Na osnovu naređenja GŠ VRS, str.pov.br. 02/2-849 od 28.10.1993. godine i zapovijesti za marš k-da 1. KK, str.pov.br. 523-1/93 od 29.10.1993. godine, LPBR (sa pridodatim jedinicama hab122 и  inžinjerijski .vod) upućuje se na benkovačko ratište, RSK  gdje će biti u gotovosti za prijem zadataka 4.11.1993. godine.

Sa položaja u Vozućoj u rejonu Stalići početkom novembra 1993. godine predaje položaje Krnjinskoj brigadi i izvlači se i kompletan 3. bataljon koji ulazi u sastav brigade, radi odlaska na novo ratište u Benkovac.

Bataljon je ostvario vema dobru saradnju sa 4.lpbr Vozuća i lokalnim organima vlasti.

Poslije rata u rejonu centra Stoga, Vozuća, srušena je osnovna škola, društveni dom i popova porodična kuća.

Posjeta prnjavorčana parastosu poginulim borcima Prnjavorske i Srbačke brigade, u crkvi u Stogu postavljena spomen ploča.

GLAS BORCA U 1. BATALJONU

GLAS BORCA U 3.BATALJONU

[1] Teže ranjen zamjenik komandira 1. pješadijske čete, sv Peulić S., 2 ranjena borca i 2 poginula.

[2] Izvršena zamjena položaja sa pješadijskom četom iz sastava 1. Krnjinske lake pješadijske brigade.

1.6.1994. godine u napadu muslimaskih snaga na položaje Stalići – Visić i Podvolujak izgubljeni su položaji 1.mtb 27.mtbr iz Dervente sa 8 poginulih i 6 ranjenih i povređenih pripadnika 1.mtb iz Smrtića.

[3] Isto, str,19-20, Gubici brigade na Brčanskom ratištu:

Dogadjaj	Datum	Mjesto	Opština	Prezime	Ime	Rođen	НЈ
poginuo	9.2.1993.	Šumari	Brčko	BLAGOJEVIĆ	SLAVKO	1951	3.lpb
poginuo	11.2.1993.	Šumari	Brčko	SIBINČIĆ	ŽELJKO	1964	3.lpb
poginuo	11.2.1993.	Šumari	Brčko	DUJAKOVIĆ	OSTOJA	1965	3.lpb
rana	11.2.1993.	Šumari	Brčko	PEULIĆ	SLOBODAN	1955	3.lpb
rana	7.3.1993.	Vranjevača	Brčko	MIRKOVIĆ	DRAGAN	1973	3.lpb
bolest	22.3.1993.	Ulice	Brčko	BOŽIĆ	PERO	1948	2.lpb
poginuo	16.5.1993.	Lukići	Brčko	KRAJIŠNIK	ŽELJKO	1954	2.lpb
poginuo	26.5.1993.	Prnjavor	Prnjavor	MARJANOVIĆ	STEVICA	1959	2.lpb
poginuo	1.6.1993.	Srpovci	Prnjavor	ĆETOJEVIĆ	VELIMIR	1947	3.lpb
samoranj	18.6.1993.	Kulaši	Prnjavor	KUZMANOVIĆ	MILIVOJ	1974	rjVV
poginuo	21.7.1993.	Rogozan	Brčko	MIKIĆ	SAVO	1969	iv
rana	21.7.1993.	Rogozan	Brčko	KNEŽEVIĆ	NEĐO	1966	1.lpb
rana	22.7.1993.	Rogozan	Brčko	TRIPIĆ	RANKO	1963	2.lpb
poginuo	25.7.1993.	Ulice	Brčko	MANDIĆ	VELJKO	1970	2.lpb
rana	26.7.1993.	Puraći	Brčko	KNEŽEVIĆ	SLOBODAN	1968	2.lpb
poginuo	26.7.1993.	Ulice	Brčko	STANIĆ	VIDOMIR	1955	4.lpb
poginuo	28.7.1993.	Rogozan	Brčko	ŠLJIVIĆ	DUŠKO	1962	1.lpb
rana	5.8.1993.	Purići	Brčko	MARINKOVIĆ	BRANISLAV	1961	2.lpb
poginuo	16.8.1993.	Koljani	Laktaši	ŠUMAN	MILAN	1967	2.lpb
rana	24.8.1993.	Ulice	Brčko	BIBER	VUKAŠIN	1956	1.lpb
poginuo	5.9.1993.	Ulice	Brčko	POPADIĆ	OGNJEN	1962	pozč
poginuo	5.9.1993.	Ulice	Brčko	KEREZOVIĆ	PERO	1956	pozč
poginuo	7.9.1993.	Ulice	Brčko	USORAC	PETAR	1948	pozč
poginuo	11.9.1993.	Stog	Zavidovići	MILANOVIĆ	RADIVOJE	1951	3.lpb
poginuo	15.9.1993.	Orašje	Prnjavor	LUKENIĆ	VIDOSLAV	1954	1.lpb
poginuo	19.9.1993.	Ulice	Brčko	PRERADOVIĆ	SLOBODAN	1952	2.lpb
samoub	16.10.1993.	Prnjavor	Prnjavor	BUDAK	LJUBIŠA	1969	1.lpb
poginuo	17.10.1993.	D.Vijačani	Prnjavor	ĐURĐEVIĆ	BRANE	1968	2.lpb