Spomenik palim borcima NOR-a iz mjesne zajednice Lišnja
Spomen obilježje nalazi u selu Lišnja, kod kancelarije M.Z.
PALIM BORCIMA NOR-a (Narodnooslobodilačkog rata) I ŽRTVAMA FAŠISTIČKOG TERORA SA PODRUČJA MJESNE ZAJEDNICE LIŠNJA
Spomen obilježje nalazi u selu Lišnja, kod kancelarije M.Z.
PALIM BORCIMA NOR-a (Narodnooslobodilačkog rata) I ŽRTVAMA FAŠISTIČKOG TERORA SA PODRUČJA MJESNE ZAJEDNICE LIŠNJA
U Banjaluci parastos za stradale u hrvatskoj akciji „Oluja“
„Humanitarne i druge organizacije, kao i stanovnici naše opštine, u okvirima svojih mogućnosti, pružili pomoć protjeranom narodu iz zapadnih dijelova naše Republike.
Od 16. septembra do 1. oktobra u kolektivnom smještaju, koji se nalazio u učionicama i dvoranama Srednjoškolskog .centra „Rada Vranješević” i OŠ „Nikola Tesla“, registrovano je 4.816 prognani. Srba s područja opština Drvar i Petrovac. dok je kroz Prnjavor na putu za Derventu, Brod, Šamac. Modriču i druga mjesta, dnevno prolazilo i po 8 hiljada.
Ratna predsjedništva opština Drvar i Petrovac odredila su, od 1.118 porodica, koliko ih je pristiglo u Prnjavor, samo oko 400 porodica koje su dobile smeštaj u našoj opštini.
U prioritetu smještaj bile su porodice poginulih boraca i invalida ovog srpskog odbrambenog rata. Preostali su, nakon petnaestodnevnog okrepljenja u Prnjavoru, sa svojom imovinom, koja se nalazila u konjskim zapregama, traktorskim prikolicama i automobilima, najčešće s jednim zavežljajem, nastavili u druge opštine naše Republike.
Valja istaći da su prosvjetni i drugi radnici, predvođeni profesorom Milanom Hrgićem, uložili izuzetne napore na organizaciji kolektivnog smještaja. Oni su velikom broju unesrećenih petnaestak dana bili domaćini , vodeći brigu ne samo oko ishrane, nego oko svega što je trebalo djeci, ali i starim i iznemoglim licima.
U organizaciji Opštinskog štabacivilne zaštite Prnjavor, koji je koordinirao sve poslove u ovoj humanitarnoj akciji , u pripremanju hrane, što je obezbijedio Opštinski odbor Crvenog krsta, nadljudske napore uložili su i zaposleni u, Hotelu „Nacional“, a predvodila ih je Nada Vuković, upravnica objekta i članice Kola srpskih sestara, sa predsjednicom Nadom Vejinović na čelu. Za cjelokupno zalaganje Opštinski štab Civilne zaštite uputio im je javnu pohvalu.
Prnjavorčani su se i ovaj put , baš kao i prilikom avgustovskog egzodusa srpskog naroda iz okupirane Srpske Krajine, pokazali svoju plemenitost i stalnu spremnost da drugima u nevolji pomognu“.(N.Sančanin)
Inače, prnjavorski borci iz 1.lpbr i drugih ratnih jedinica, su u više navrata pomagali srpski narod na Zapadno Slavonskpom ratištu 1991. godine (tri poginula iz 1.lpbr i 10 iz drugih brigada JA) i Benkovačkom ratištu 1993/94. godine (tri poginula iz 1.lpbr i sedam „Vukova sa Vučijaka“). Pomoć je pružila i opština Prnjavor i pozadinska baza 1.lpbr u pozadinskom obezbjeđenju izbjeglog naroda.
Zakonom o opštenarodnoj odbrani, opština Prnjavor je imala obavezu i dužnost da organizuje i formira jedinice teritorijalne odbrane i štab na svom području u skladu sa koncepcijom ONO, kao najširi oblik organizovanog oružanog opštenarodnog otpora i kao sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ[1]
Počelo se u drugoj polovini marta 1979. godine, kada dolazi do preformiranja štaba i jedinica TO na osnovu (Mob-1-I-sto ) mobilizacijkog plana RJ TO, formacijske knjige starješina, naređenja za pripremu i izvršenje mobilizacije TO, plana popune sa MS, formacije (lićne i materijalne) sastava TO.(mob8-štabTO)
Prefomirana je teritorijalna odbrana opštine u Opštinski štab teritorijalne odbrane, odred TO i protivdiverzantski odred TO kao manevarske jedinice TO, pozadinska baza TO i kasnije se formiraju regionalni štabovi TO i prostortne jedinice TO u mjesnim zajednicama i većim radnim organizacijama, (plan PoOb mobRJ8450 ).
U avgustu mjesecu 1991. godine izvršeno je ažuriranje mobilizacijskog plana TO prema aktuelnoj političko-bezbjedonosne situacije na teritoriji opštine i morala TO opštine za prvu polovinu 1991. godinu i promjenama koji su nastali kod raspoređenih vojnih obveznika u ratnim jedinicama TO, tako da vojna evidencija bude tačna i potpuna.
Kod spomenika u blizini osnovne škole u Donjim Palačkovcima u 13.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Palačkovci, sela Donji i Gornji Palačkovci, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 07.07.1997. godine.
Ugrađeno je 21 lik poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Kod spomenika pored Društvenog doma, u dvorištu crkve u Donjim Galjipovcima u 10.30 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja i osveštenja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Donji Galjipovci, sela Gornji i Donji Galjipovci, i dijela sela Ratkovac i Lišnja, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 25.7.1999. godine.
Kod spomenika u blizini osnovne škole Kunara u Vršanima u 12.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Vršanii, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 17.7.1999. godine,
Ugrađeno je 14 likova poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Kod spomenika u blizini osnovne škole u Velikoj Ilovi u 11.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Velika ilova, sela Gornja i Velika Ilova, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 21.10.2007. godine.
Ugrađeno je 20 lik poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Kod spomenika u blizini osnovne škole u Gornjim Smrtićima u 8,30 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Smrtići, selo Gornji Smrtići, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 21.7.2001. godine.
Ugrađeno je 20 lik poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Na Podsijelovu svakodnevne borbe, muslimani tuku liniju odbrane brigade artiljerijom, a sa manjim grupama pokušavaju prodor kroz našu odbranu. Brigada je dobro opterećena. Jedan broj naših boraca nalazi se na odmoru sa Ozrena.
l/o Nikolino brdo – s.Čevaljuša posjeda 2.pb , 1. pb posjeda od s.Čevaljuše – tt685. IKM, Gorjani- Gaj – k. 551 (isklj.), a 3. pb zauzima položaje na k.551 – Vis – i 6 rovova na Malovanu bPJP MUP CJB Doboj Nastavite sa čitanjem
29.4.2022.
Operacija Trećeg kurpusa, odnosno 35. divizije pod tajnim nazivom„Proljeće-95“, sa ciljem osvajanja grede Podsjelova („kapija Ozrena“) i odsijecanja Vozuće, među inostranim mudžahedinima šifrovanog naziva «Fethul-mubin» – «jasna pobjeda» počela je u zoru 27. 5.1995. godine, na Spasovdan, i trajala do 30. maja. U njoj je učešće uzelo 1. 500 muslimanskih vojnika. [1]
Operaciji je prethodilo višemjesečno izviđanje i snimanje srpskih položaja i minskih polja, te fiktivni napad u rejonu Medića izveden sedmicu ranije. Nastavite sa čitanjem