Brojno stanje 1.lpbr tokom rata mobilisano 3.889 pripadnika brigade, a u brigadu je raspoređeno još 2.457 , ukupno 6.346 boraca
jedinica
Ukupno
% popune
mob
prekomanda
1.lpb
834
13,14%
547
287
2.lpb
1011
15,93%
731
280
3.lpb
859
13,54%
423
436
4.lpb
1461
23,02%
1293
168
čmb120
89
1,40%
22
67
iv
105
1,65%
47
58
k-dabr
46
0,72%
24
22
ks
147
2,32%
53
94
lpav
71
1,12%
36
35
mbLRL
41
0,65%
6
35
mpov
39
0,61%
11
28
odredVV
203
3,20%
79
124
pionv
30
0,47%
24
6
pozč
247
3,89%
127
120
rb
534
8,41%
28
506
rjVV
439
6,92%
324
115
tv
38
0,60%
16
22
vv
52
0,82%
31
21
vvp
100
1,58%
67
33
Ukupno
6.346
100%
3.889
2.457
336 pripadnika 1.lpbr je izbačeno iz stroja i koji nisu više na vojnom spisku-brojnom stanju. Nestali vode se 19 pripadnika, 197 poginulih, 5 umrlih, 6 samoubistvo, 98 teško ranjenih i 11 bolesnih koji su upućeni na dalje liječenje (nepovratni gubici brigade).
Prema podacima Boračke organizacije opštine Prnjavor, 15.5.2012.godine, podaci ratnog komandanta 1.lpbr, brojno stanje 1.lpbr brojalo je 4.063 boraca.
24 godina od izgradnje spomenika. PARASTOS I POMEN POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE OKOLICA I DONJA MRAVICA
Otkrivanje spomenika izvršeno je 27.5.2001. godine.
Ugrađeno je 16 likova poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
Kod spomenka ispred Omladinskog doma na Ceru u 12.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Okolica i Donja Mravica, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Vijence i cvijeće položili su porodice poginulih boraca, delegacija grada , predstavnici boračkih udruženja grada i ostale delegacije. Organizovan je i ručak za PPB, zvanice i goste za oko 60 lica u Omladinskom domu Okolici.
U Bijeljini 17.5.2025. godine u porti Manastira Svete Petke, ispred spomenika sa imenima 1.246 poginulih sarajevskih sinova, obilježen Dan Ilijaške brigade i evocirane su uspomene na ovu herojsku jedinicu koja je utkala sebe u temelje Republike Srpske.
Sa područja grada Prnjavor u 1.ilidžansku pbr SRK VRS vojne pošte 7063 Lukavica bilo raspoređeno 30 boraca, 6 poginulih boraca i dva RVI.
Formiranje 3.pješadijski (Republika Srpska) puka da njeguju i baštine identitet i vojno nasleđe jedinica i konstitutivnih naroda iz kojih potiču-VRS, a usledilo je po donošenju Odluke Predsjedništva BiH o broju i strukturi jedinica OSBiH i sa radom počeli da oživljavaju od 1.3.2007. godine
11 godina od izgradnje spomenika u Prnjavoru. Polaganjem vijenaca i parastosom kod spomenika junacima grada u Prnjavoru obilježen je i 12.maj, Dan Vojske Republike Srpske
Spomenik junacima grada u Prnjavoru otkriven je 28. juna 2014. godine.
Ugrađeno je 71 likova poginulih pripadnika – boraca Vojske Republike Srpske.
Formiranjem Vojske Republik Srpske 12.maja 1992. godine omogućeno je da ostanemo slobodni na ovim prostorima. Vijence su položili porodice poginulih boraca, predstavnici boračkih organizacija i udruženja , prestavnici grada i policijske stanice Prnjavor.
Vijenci su položeni i na spomenik borcima NOR-a porodice poginulih boraca, delegacija grada i predstavnici boračkih udruženja opštine. Za porodice poginulih boraca, zvanice i goste, priređen je ručak u sali Parohinskog doma u Prnjavoru.
Spomenik junacima grada posvećen sahranjenim u gradskim groblјima Mjesne zajednice Prnjavor, dijela sela Ratkovac i Šarinci – 1 borac – izvod iz matične knjige umrlih upisano – sahranjen u PrnjavoruUgrađeno:
Civilne žrtve rata 1 lice
Umrli borci, pripadnici VRS 1 lice
Zaroblјeni – nestali borci VRS – tijelo razmijenjeno 8 lica
Poginuli borci VRS na borbenom položaju 39 lica
Zaroblјeni – nestali borci VRS 11 lica
(Porodice žive u MZ Prnjavor)
Borci VRS poginuli u saobraćaju 5 lica
Borci VRS – ubistva 3 lica
Borci VRS, poginuli od neprijatelјa pri povratku kući 1 lice
Otkrivanje spomenika izvršeno je 20.3.2005. godine.
Ugrađeno je 8 likova poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
I ove godine planirano je organizovanje, ali zbog renoviranja spomenika, otkazan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Babanovci, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Vijence i cvijeće položili su porodice poginulih boraca, delegacija grada i predstavnici boračkih udruženja opštine. Nakon dvije godine organizovan je i ručak za zvanice i goste za oko 50 lica u Omladinskom domu Babanovci.
Povodom 30 godina od mobilizacije i formiranja voda vojne policije 1.prnjavorske lake pješadijske brigade organizovano druženje 30.4.2022.godine u restoranu DM u Prnjavoru.
Prema prikupljenim podacima došlo se do 3.070 povređenih pripadnika vojske i policije sa područja grada Prnjavor u jugoslovenskom ratu 1991-1995. godine od preko 10 hiljada raspoređenih boraca u 129 vojne pošte.[1]
Dogadjaj
Svega
%
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
1999.
bolest
778
20,45%
92
151
86
142
252
55
nestao
31
0,81%
1
8
22
poginuo
596
15,67%
21
203
87
96
182
6
1
povreda
417
10,96%
7
131
42
64
168
5
rana
1819
47,82%
35
832
220
261
468
3
samopovreda
1
0,03%
1
samoranjavanje
64
1,68%
1
18
8
11
26
samoubistvo
17
0,45%
4
1
4
7
1
umro
31
0,81%
3
7
9
7
5
zarobljavanje
50
1,31%
1
8
1
10
30
Ukupno
3804
100%
158
1359
452
597
1162
75
U pregledu gubitaka procenat na ranjavanje boraca VRS i MUP-a je 49%, povreda 11%, samoranjavanje 2%, bolest 20%. od preko 10.000 pripadnika VRS i MUP-a RS sa područja grada Prnjavora. Najviše ima ranjenih boraca oko 46% i to u drugoj godini rata 1992.
Prema obliku događaja 2647 je (1) lakši, a 433 je (2) teži oblik, 49 je bilo u (3) zoni brbenih dejstva a jedan za vrijeme služenja vojnog roka:
događaj
Svega
%
1
2
3
ranjavanje
1819
58,13%
1510
309
povrede
417
13,33%
401
16
samoranjavanje
65
2,08%
59
6
bolest
778
24,86%
676
102
zarobljavanje
50
1,60%
1
49
ukupno
3129
100%
2647
433
49
Boračka organizacija grada Prnjavor i grad Prnjavor kod obilježavanja značajnih datuma opštine organizuje služenje parastosa i pologanja vijenca za 626 poginulih boraca sa područja opštine Prnjavor, kao i sjećanje na sve ranjene, povređene i bolesne borce sa područja opštine.
Otkrivanje spomenika izvršeno je 24.3.2004. godine.
Ugrađeno je 15 likova poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.
I ove godine ispred Spomen-kompleksa u blizini osnovne škole u Šibovskoj u 13.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje godišnjice od otkrivanja spomenika poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz sela Šibovska, Donja Ilova i Šereg Ilova mjesne zajednice Šibovska, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.
Novosadski dokumentacioni centar „Polet pres“ izdao je 2005. godine monografiju pod nazivom „ Za krst časni i slobodu zlatnu“ posvećena poginulim borcima Vojske Republike Srpske, u kojoj se nalaze imena oko 22.477 poginulih, nestalih, umrlih i tragično nastradalih boraca VRS po opštinama u minulom Odbrambeno-otadžbinskom ratu sa preko 585 poginulih, nestalih i umrlih pripadnika Vojske Republike Srpske sa područja opštine Prnjavor i 22 fotografije spomenika po mjesnim zajednicama naše opštine, grada Prnjavor.
Značaj monografije, da imena poginulih heroja zauvijek ostanu u sjećanju, kao svojevrstan spomenik svim borcima koji su svoje živote dali u odbrani Republike Srpske.
Gradska boračka organizacija Prnjavor, izradila je spiskove poginulin, nestalih i umrlih, dok kratak uvodni prikaz ratnih događaja i fotografije svih spomenika je moj skromni doprinos monografiji.
Spiskovi poginulih boraca uklesani su i u Spomen sobu svim poginulim borcima VRS u kasarni „Kozara“ Banja luka.
U izradi monografije učestvolale su 64 opštine, odnosno opštinske boračke organizacije u prikupljanju dokumentacije četri godine. Monografija sadrži 1.550 strana i fotografije spomenika minulog rata širom Republike Srpske.
Monografiju je blagoslovio i predgovor napisao mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj.
Ево једне тешке књиге, драги читаоци, која носи наслов За Крст Часни и слободу златну, али и потврду да грех ником добра не доноси. У њој су исписана само имена и презимена, с врло кратким подацима, али и ти кратки подаци, као целина много говоре. То су имена српских бораца, погинулих у овом нашем недавном заједничком несретлуку који је своју игру играо пуне четири године. Тужно је све ово, па и сама књига, али је она и писани споменик свима који се у њој налазе.
Brojne starješine VRS sa područja Grada Prnjavor u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata
Palačkovci, 2003.
Uz Dan borca RS sjetimo se i na borce vojne starješne koji sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]
ispred Spomen crkve na Vučijaku
Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja Grada Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.
Inače, starješina VRS je vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]
pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
artiljerija: komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.
Prema dosad prikupljenim podacima iz arhive OMO Prnjavor sa područja grada u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 4180 starješina u vojnih pošta JNA, TO , MUP, OiO i VRS.
RR
svega
%
1991.
1992.
1993.
1994.
1995.
1996.
VRS
3904
93,44%
550
1711
399
448
464
332
JNA
29
0,69%
26
3
TO
59
1,41%
48
11
OiO
10
0,24%
3
4
3
MUP
131
3,14%
27
57
14
16
17
RO
2
0,05%
1
1
PVL
43
1,03%
3
15
3
10
6
6
ukupno
4178
100%
658
1802
416
477
487
338
U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 658 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.802 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.
1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.
Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.
Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 308 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine: domicili 269, raseljeni 31 i izbjegli 8
pukovnik 2
potpukovnik 5
major 31
kapetan 1 klase 15
kapetan 45
poručnik 136, i
potporučnik 40,
broj podoficira 670 ili 5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.
Uprava GŠ VRS za OMP da je brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)
Prema rasporedu brojno stanje oficira na kraju rata sa područja Grada Prnjavor bilo je 308 oficira VRS:
VRS 235
JNA 4
TO 12
MUP 6
PVL 21
radna obaveza 3
bez rasporeda 26
Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 48. U VRS ostalo je oko 26 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 159 podoficira i oficira.
Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“. U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.
Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81)