32 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici Sarajevo
Dobrovoljačka
Sa područja opštine Prnjavor u koloni JNA zarobljen je 3.5.1992. godine i Milinčić Zdeno ,1973. godište, iz Gornjih Smrtića, pripadnik komande stana 2. VO Sarajevo, razmijenjen živ. Još tri vojnika vozača bili su u koloni JNA
Iz atlasa zločina – Zločin u Dobrovoljačko
Dodik: Nevini ljudi u Dobrovoljačkoj ulici ubijeni ponovo
Obilježavanje 32 godine od zločina u Dobrovoljačkoj: Na istinu o zločinu uvijek treba podsjećati
U Banjaluci je 26.4.2023. godine promovisana publikacija Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica – „Rekonstrukcija zločina, dekonstrukcija mita“ o stradanju pripadnika JNA u Sarajevu u prvoj polovini 1992. godine, sa primarnim fokusom na 2. i 3. maj u Dobrovoljačkoj ulici.
Neizbrisiva bol koja traje 32 godine: Nema kazne za zločin u Dobrovoljačkoj
OBILJEŽENO STRADANJE VOJNIKA JNA
Nakon pet godina pauze, 3.5.2022. godine, u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu obilježeno stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj.
Zvaničnici Srpske: Istina o Dobrovoljačkoj kad-tad izaći će na vidjelo
Jake policijske snage u centru Sarajeva zbog obilježavanja godišnjice u Dobrovoljačkoj
4.5.2021.
novosti 4.maj 2021str.10-11 UN, KUKANJAC I ALIJA ZNALI DA VOJSKA IDE NA KLANICU!
Obilježavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu
Prisluživanjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na početku bivše Dobrovolјačke ulice u Sarajevu, danas je obilјeženo 19 godina od ubistva 42 pripadnika nekadašnje JNA koje su počinili pripadnici tzv. Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i muslimanskih paravojnih jedinica.
Skup je protekao bez incidenata, a policija Sarajevskog kantona ni ove godine nije dozvolila prolazak tročlane srpske delegacije na samo mjesto zločina u Dobrovolјačkoj ulici, što je objasnila bezbjednosnim razlozima, javlјa izvještač Srne.
Obilјežavanju 19 godina od zločina nad vojnicima JNA u federalnom Sarajevu prisustvovalo je više od 100 lјudi, među kojima su bili članova porodica žrtava i predstavnika vlasti Republike Srpske, a događaj su pratili brojni novinari.
Za razliku od prošle godine, u Sarajevu nije bilo okuplјanja pripadnika Zelenih beretki. Skup su obezbjeđivale jake policijske snage.
Tri autobusa koja su došla iz Istočnog Sarajeva zaustavila su se ispred zgrade Fakulteta političkih nauka u federalnom Sarajevu, odakle su učesnici sa zapalјenim svijećama i bijelim ružama pješke došli do nekadašnje Dobrovolјačke ulice koja sada nosi naziv Hamdije Kreševlјakovića.
ĐOKIĆ: NAPAD NA VOJNIKE JNA – PUCANј U MIR!
3.maj 2016.
Mučki napad na kolonu JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu bio je nesporni ratni zločin i pucanj u mir u BiH, ocijenio je Petar Đokić, predsjednik Odbora Vlade RS za obilјežavanje ove godišnjice.
„Nesporna je činjenica, potkrijeplјena nepobitnim materijalnim dokazima, da je 2. i 3. maja u Dobrovolјačkoj ulici nad pripadnicima JNA izvršen težak zločin koji su počinile Armija RBiH, Teritorijalna odbrana RBiH i paravojne muslimanske snage“, rekao je Đokić novinarima tokom obilјežavanja 19 godina od stradanja u Dobrovolјačkoj.
On je podsjetio da je tih dana napad izvršen na JNA, uprkos činjenici da je miran izlazak vojne kolone iz Sarajeva bio dogovoren na najvišem državnom i političkom nivou.
„Niko dobronamjeran ne bi smio naše današnje mirno i civilizovano okuplјanje da shvati kao bilo kakvu provokaciju, niti čin sa pozadinom koja nosi lošu namjeru. Naprotiv, ovo je manifestacija poštovanja prema žrtvama, poštovanja prema onima kojima to dugujemo“, poručio je Đokić.
Obilјežavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici biće nastavlјeno služenjem parastosa u Spomen-crkvi na Milјevićima, u Istočnom Sarajevu.
U zločinu u Dobrovolјačkoj ulici ubijena su 42 vojnika tadašnje JNA, ranjena su 73 vojnika, a 215 ih je zaroblјeno. Stradalo je deset oficira, 28 vojnika i četiri civila, a po nacionalnom sastavu 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.
V.D.
Porodice, rodbina i prijatelji vojnika JNA koji su prije 19 godina nastradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, konačno su zapalili svijeće i položili cvijeće na mjestu zločina.
General Kukanjac kaže da je poginulo 6 pripadnika komande 2.AO
SRPSKI BORAC 2009.
U Istočnom Sarajevu obilježena sedamnaestogodišnjica stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici
ZLOČINAČKA KLOPKA
maj/juni 2009.
Po već isprobanom receptu iz Hrvatske i Slovenije, u aprilu i maju 1992. godine, u Sarajevu je izvedena serija napada na kasarne i objekte Jugoslovenske narodne armije, iako je po tadašnjem Ustavu BiH ona bila jedina legitimna i regularna vojna sila. Tako je 1. maja 1992. godine izveden opšti napad na sve kasarne, a 2. maja, u Ulici Vojvode Stepe u Sarajevu, muslimanske formacije napale su kolonu sanitetskih vozila JNA. Najteži zločin počinjen je 3.maja u Dobrovoljačkoj ulici kada su po naredbi Ejupa Ganića i Stjepana Kljujića pripadnici tzv. Patriotske lige i Zelenih beretki pod komandom kriminalca Juke Prazine masakrirali vojnu kolonu i ubili 42, a ranili 73 pripadnika JNA.
Organizovani zločini u Sarajevu, u režiji i pod komandom tadašnjeg državnog vrha na čelu sa Alijom Izetbegovićem, tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH, započeli su 22. aprila kada je u Velikom parku strijeljano osam pripadnika JNA. Organizovani zločini nastavljeni su prvog majskog dana napadom na kasarne i objekte JNA. Već sutradan napadnuta je kolona sanitetskih vozila. Zločinu je prethodio pravi filmski scenario kao iz najgorih krimi filmova.Pod punim naponom povukli su tramvajsku mrežu na vozila čime je usmrćeno nekoliko pripadnika saniteta, dok su preživjele brutalno likvidirali kriminalci iz reda tzv. „Zelenih beretki“ i „Patriotske lige“. To je bio signal da se vojska povuče iz grada na teritoriju Lukavice koja je bila pod kontrolom srpskih teritorijalaca.Uz posredovanje generala Luisa Mekenzija i Boba Dola, vlasti u Sarajevu i komandant Druge armijske oblasti general Milutin Kukanjac 3. maja 1992. godine sklopili su sporazum o mirnom povlačenju iz kasarne na Bistriku u kasarnu u Lukavici, u zamjenu da se pusti tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, koji je po dolasku na aerodrom Butmir doveden u vojnu komandu. Međutim, kada je oko 13 časova počela evakuacija, naoružani pripadnici „Zelenih beretki“ blokirali su i Dom JNA na desnoj obali Miljacke i otpočeli napad na vojnu kolonu. Na čelu kolone od 25 teretnih, sanitetskih i putničkih vozila bila su vozila generala Kukanjca i Mekenzija u kojima se nalazio i Izetbegović.U trenutku kada je posljednje vozilo izašlo iz kruga Komande kolona je presječena, blokirana i napadnuta unakrsnom vatrom u Dobrovoljačkoj ulici u centru Sarajeva. Prvih šest vozila, u kojima se nalazio i Izetbegović, napadači su propustili i on je prema ranijem dogovoru prebačen u zgradu Predsjedništva BiH. Na odsječenu kolonu je iz svih pravaca i sa prozora obližnjih kuća osuta paljba iz automatskog oružja i protivoklopnih projektila. Vojnici nisu pružali otpor već su odlagali oružje. Potom je uslijedio masakr. Većina zarobljenih vojnika je sprovedena u zgradu DTV „Partizan“, Centar službi bezbjednosti, Centralni zatvor i druge kazamate. Tragičan bilans napada na kolonu JNA je 42 ubijena, 73 ranjena i 215 zarobljenih, koji su prije razmjene ponižavani i svirepo premlaćivani. Sedamnaest godina poslije, zločin u Dobrovoljačkoj ulici još nije stigla ruka pravde i pored toga što je obimna dokumentacija dostavljena Haškom tribunalu i Tužilaštvu BiH. Na to su upozorili i učesnici okruglog stola koji je održan 3. maja u Istočnom Sarajevu. Istog dana, za sve stradale u Dobrovoljačkoj ulici služen je parastos u crkvi Svetog Đorđa. Položeni su vijenci i prislužene svijeće na Centralnom krstu na vojničkom groblju u Miljevićima. Osim članova njihovih porodica, nevinih žrtava su se prisjetili zvaničnici Republike Srpske, Grada Istočno Sarajevo i predstavnici lokalne vlasti.
Maj 18/Jun 2009
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite
Obilјeženo stradanje pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici
3.5.2011
U organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske, 03. maja, u Sarajevu, u bivšoj Dobrovolјačkoj ulici i Istočnom Novom Sarajevu-Milјevićima, obilјeženo je 19 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.
Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić rekao je, tom prilikom, da je mučki napad na kolonu JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu bio nesporni ratni zločin i pucanj u mir u BiH.
– Nesporna je činjenica, potkrijeplјena nepobitnim materijalnim dokazima, da je 2. i 3. maja u Dobrovolјačkoj ulici nad pripadnicima JNA izvršen težak zločin koji su počinile Armija RBiH, Teritorijalna odbrana RBiH i paravojne muslimanske snage, rekao je Đokić.
Ministar je podsjetio da je tih dana napad izvršen na JNA uprkos činjenici da je miran izlazak vojne kolone iz Sarajeva bio dogovoren na najvišem državnom i političkom nivou.
-To je tada bio težak pucanj u mir u BiH, jer se u to vrijeme još nisu bile razvile oružane borbe širom BiH, mada je svakako bilo nekoliko oružanih incidenata. To je bila prilika da se manifestuje zajedničko povjerenje, koje je nažalost, na primjeru izigravanja dogovora za izlazak kolone JNA izgublјeno u Sarajevu – istakao je Đokić.
Posebno je istakao da okuplјanje članova porodica stradalih pripadnika JNA i predstavnika svih nivoa vlasti u RS u Dobrovolјačkoj ulici, gdje su položene bijele ruže i upalјene svijeće, predstavlјa dostojanstven čin sjećanja i odavanja počasti žrtvama.
-Niko dobronamjeran ne bi smio naše današnje mirno i civilizovano okuplјanje da shvati kao bilo kakvu provokaciju niti čin sa pozadinom koja nosi lošu namjeru. Naprotiv, ovo je manifestacija poštopvanja prema žrtvama, poštovanja prema onima kojima to dugujemo’ – poručio je Đokić.
Rekao je da smatra da bi dobra poruka bila da se neko od predstavnika federalnih vlasti i uprave grada Sarajeva pridružio mirnoj šetnji i ceremoniji obilјežavanja stradanja pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj, ali to se, nežalost, nije dogodilo ni ove godine.
Đokić je naglasio da vjeruje da će pravosudne institucije u BiH konačno procesuirati i primjereno kazniti sve one koji su učestvovali u pripremi i činjenju zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu.
Nakon mirne šetnje sa upalјenim svijećama i cvijećem u bivšoj Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu, služen je parastos u Spomen crkvi- Milјevićima, te položeno cvijeće na Spomen krstu u Vojničkom groblјu.