Mesečne arhive: februar 2023

Tomić Srđan

24. februara 2023.

23 GODINA DODJELE POMOĆI OPŠTINE PRNJAVOR BORAČKIM KATEGORIJAMA GRAĐANA

NASTAVAK DODJELE POMOĆI

Skupština je 24.2.2023. godine razmatrala izvještaj o realizaciji programa za rješavanje pitanja u oblasti boraćko-invalidske zaštite u opštini Prnjavor za prošlu godinu i usvojila programa za ovu godinu.[1]

Dodjela pomoći boračkim kategorijama otpočela je još u ratu kada opština kroz razne vidove pomoći omogućuje poboljšanje materijalnog i socijalnog stanja navedenih kategorija.

Poslije rata nastavljeno je sa pružanjem pomoći opštine boračkim kategorijama i od 24.4.2000. godine opština organizovano  pristupa dodjeli pomoći kroz normativno uređenje ove oblasti. Donosi se prvi program mjera za rješavanje pitanja u oblasti BIZ, koji je objavljen u Službenom glasniku opštine Prnjavor.

Kasnije, osnov za donošenje Programa je bio zaklјučak Narodne skupštine Republike Srpske od 2004. godine u kome  Narodna skupština Republike Srpske predlaže opštinama da u skladu sa svojim mogućnostima prošire obim prava[2] predviđenih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, da obezbjede sredstva za ostvarivanje tih prava iz budžeta i propišu postupak, uslove i način njihovog ostvarivanja. Nastavite sa čitanjem

Doboj Prsten 1994.

29 godina od operacije „Prsten“

1994. II str 6-7

Dolaskom sa Benkovačkog ratišta 1.lpbr Prnjavor je u odmaranju. 3.lpb organizuje smotru i druženje sa ručkom, uz prisustvo predstavnika brigade i nosilaca opštinske vlasti, u restoranu Automoto Prnjavor. Komandant bataljona k1k Tomić Srđan, bilo je ovo prvo okupljanje nakon formiranja bataljona u junu 1992. godine, u cilju pripreme bataljona za izvršavanje narednih zadataka u borbi za odbranu RS i jedinstvu sa svim snagama opštine Prnjavor do kraja rata. (, Naš zavičaj Prnjavor  i  Naš zavičaj Prnjavor

Dobojsko ratište (akcija „Prsten“)

Stanovi z/o lpbr

U operaciji „Prsten“ 1.lpbr Prnjavor razmješta se u širi rejon s. Stanova, a na osnovu zapovjesti str.pov.br. 01-152/94 od 7.2.1994. godine. Dolaskom u ovu zonu izvodi se neprekidno izviđanje na liniji dodira. Uočen je borbeni raspored i jačina neprijatelja, raspored borbenih sredstava i minskih polja. Utvrđen je pravac napada. Naš lijevokrilni je 3. lpbr Banja Luka, a desni naš susjed je Krnjinska lp brigada. Pravac napada brigade tt. 280 – Puračić – Svaline – Rajovača.

1994. izviđanje

Dio komande vrši Izviđanje na pravcu prema s.Sivši, gdje Vukovi, kao 2.pč sa dijelovima 3. i 2.lpb izvode značajni ispad u liniju odbrane neprijatelja u rejonu Bandere.

Prema odluci komandanta lpbr u noćnim satima gotovost za napad 18.2.1994. godine u 2.00 časova „Vukovi“ treba da probiju liniju odbrane u rejonu Bandere, a 2. i 3. bataljon treba da iskoriste početni uspjeh i krenu dalje  u dubinu neprijatelja, 1. bataljon dobija zadatak u brigadnoj rezervi. Nastavite sa čitanjem

Starješine VRS

Brojne starješine VRS sa područja opštine Prnjavor  u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata

Palačkovci, 2003.

I sam sam, kao mnogi drugi srpski patrioti, krenuo u ovaj rat da branim narod, porodicu, ognjište, punog srca i duše, da činim ono što predstavlja najveću obavezu i čast za svakog rodoljuba, a posebno za oficira. Otišao sam pun ideala za dobro srpskog naroda, a u ratu i poslije njega slobodan sam da istaknem da su mnogi te ideale zloupotrebili i kao „ljudi“, a da negovorimo koliko su prekršili Ustav i zakone. Zašto…?[1]

ispred Spomen crkve na Vučijaku

Riječi koje mogu u potpunosti da se odnose i na naše starješine sa područja opštine Prnjavor: vojnike, podoficire i oficire na komandnim dužnostima od komandira voda do komandanta brigade.

Inače, starješina VRS je  vojno lice koje komanduje ili rukovodi jedinicom-ustanovom. Dužnost vojnih starješina u VRS vrše vojna lica koja imaju odgovarajući čin, a u rati i vojno lice koje nema čin, a tada ima zvanje prema dužnosti koju obavlja (komandir, komandant, načelnik i dr)[2]

Nazivi osnovnih dužnosti oficira rodova:[3]

  • pješadije : komandir voda (streljačkog, minobacačkog, protivoklopnog, vod za podršku (prateći), izviđački vod i vod vojne policije) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31101, 31102, 31103, 31107, 31109.
  • artiljerija:  komandir voda (komandir voda za podršku,za protivoklopnu borbu, komandno-izviđačkog i računarskog voda) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31201, 31202, 31204, 31206, 31207, 31209, 31211, 31215 i 31220.
  • OMJ: komandir voda (komandir tenkovskog, mehanizovanog i izviđačćkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31401, 31402, 31403, 31404.
  • inžinjerija; komandir voda (komandir pionirskog, putnog, mostnog, maskirnog, inžinjerijskog, amfibijskog i izviđačkog voda ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31701, 31702.
  • avijacija: pilot: komandir avijacijskog odjeljenja; komandir čete za obradu podataka izviđanja iz vazduha. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31503, 31506, 31538 i 38503.
  • ARJ PVD: komandir odjeljanja, komandir voda (topovskog, raketnog i komandnog), komandir baterije, pomoćnik komandanta za logistiku, zamjenik komandanta. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31301, 31302, 31310, 31311, 31326, 31327.
  • veza: komandir voda (komandir voda veze, komandir SCV i SČV ) i komandir čete. Formacijski elementi- činovi: potporučnik, poručnik, kapetan, kapetan 1 klase. Vojnoevidencione specijalnosti (VES): 31801, 31805, 31828.

Prema dosad prikupljenim podacima sa područja opštine u proteklom Otadžbinsko- odbrambenom ratu RS od 1991. do 1996. godine, na raznim starješinskim dužnosti, od komandira samostalnog odjeljenja do komandanta brigade, prošlo je 2.051 starješina u 118 vojnih pošta JNA, TO , MUP, SOiO i VRS.

Komandne duznosti Svega 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996.
komandant brigade 6 1 4       1
zamjenik komandanta brigade-NŠ 3   2   1    
pomoćnik komandanta brigade 70 3 38 5 10 8 6
komandant bataljona 60 5 30 8 5 8 4
zamjenik komandanta bataljona 51 5 15 9 9 8 5
pomoćnik komandanta bataljona 136 8 61 17 18 19 13
komandir čete 285 20 147 31 35 33 19
zamjenik komandira čete 148 4 71 21 22 14 16
komandir voda 868 47 432 110 109 98 72
zamjenik komandira voda 80 2 40 10 16 6 6
referenti 174 7 97 18 22 14 16
četne/baterijske starješine 108 3 48 16 14 16 11
komandir samostalnog odjeljenja 62 7 29 4 10 6 6
Ukupno 2.051 112 1.014 249 271 230 175

U prvoj godini rata na starješniske dužnosti prošlo je 112 boraca. Stvaranjem VRS, najviše u 1992. godine 1.014 boraca prošlo kroz starješinske dužnosti.

1.015 boraca je bilo na starješinskim dužnostima u toku rata. U VRS 931, a prošli kroz starješinske dužnosti 1.653 borca.

Mobilizacijskom razrezu brojno stanje oficira sa područja opštine raspoređeni u OS JNA i TO 1991. godine popunjen je sa 82 i 120 podoficira.

Prema nekim podacima brojno stanje oficira na opštini Prnjavor iznosi 305 lica ili 4% u odnosu na broj rezervnih oficira u VRS krajem 1995. godine:

  • pukovnik 2
  • potpukovnik 5
  • major 31
  • kapetan 1 klase 15
  • kapetan 45
  • poručnik 136, i
  • potporučnik 40,
  • broj podoficira 670 ili  5% u odnosu na broj rezervnih podoficira u VRS, i još 51 sa neodgovarajućim VES-om. Odstalo do oko 8.000 boraca sa područja opštine bilo je raspoređeno u vojnike.

Uprava GŠ VRS za OMP da je  brojno stanje, krajem 1995. godine, rezervnih oficira iznosi 7. 556 i podoficira 14.487 u VRS. Ukupan broj mobilisanih u VRS iznosio je 206.187 ili 77% (Zbornik OSVRS , Banja Luka, 2018. str.89)

Prema rasporedu brojno stanje oficira sa područja opštine Prnjavor je bilo:

  • VRS 254
  • JNA 6
  • TO 16
  • MUP 3
  • PVL 17

Prema prikupljenim podacima iz ratnih jedinica veliki broj je odlikovanih oficira i podoficira, oko 153 i oko 72 nagrađenih. Poginulih starješina u činu oficira i podoficira bilo je oko 47. U VRS ostalo je oko 28 AVL. Neki podaci govore da oko 150 oficira i podoficira imaju status RVI. Ne raspolažemo sa podacima oko kategorizacije boraca za oficire i podoficire. Poslije rata neki podaci govore da je umrlo oko 144 podoficira i oficira.

Starješina u VRS je i lice koje ima čin u rasponu od vodnika do generala. Njih čine oficiri i podoficiri koji su bili pripadnici JNA ili su u vojnim školama u Saveznoj Republici Jugoslaviji i u JNA  i u Republici Srpskoj osposobljavani za starešinski kadar. Viši nivoi školovanja nisu praktikovani zbog toga „što je rat najbolja škola“.
U toku rata, bili su izloženi velikim opterećenjima, socijalnim problemima, pogibijama i neodgovarajućim tretmanom organa vlasti koji su ponekad slično delovali kao i u Sloveniji i Hrvatskoj.

Starešine VRS bili su neposredni učesnici borbenih dejstava i ličnim primerom pokušali da deluju na svoju vojsku.(Zbornik OSVRS, str.81) Nastavite sa čitanjem

BO

Dan borca u RS

14.2.2023.

Spomen hram na Vučijaku Prnjavor

Boračka organizacija opštine Prnjavor, tradicionalno i ove godine obilježava svoj dan borca Odbrambeno-otadžbinskog rata polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom ratu u Spomen-hramu na Vučijaku, na grobu komandanta Veljke Milankovića i gobovima poginulim i umrlim ratnim komandantima opštine,

Obilježen Dan boraca u Prnjavoru: 30 godina bez komandanta Veljka Milankovića (FOTO,VIDEO)- TVK3

Na današnji dan 1993. umro Veljko Milanković, komandant Vukova sa Vučijaka

Nastavite sa čitanjem

Stradanje pripadnika Odreda TO

Osnovne karakteristike Sanitetskog obezbjeđenja Odreda za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika

Mobilizacijom Odreda TO opštine Prnjavor u pogledu SnOb formirano je sanitetsko odjeljenje u pozadinskom vodu sa punom popunom po formaciji, a kao upravni organ i član komande odreda stalno se nalazio referent sanitetske službe u funkciji doktora medicine.

Značajna karakteristika za čitav tok rata je stalno angažovanje stručnih medicinskih radnika u ratne jedinice TO-brigade i to doktora medicine i medicinskih sestara,  a u pješadijskim jedinicama i raspoređeni vojnici sa vesom 12501 bolničara, nosioci povređenih i oboljelih i vozači sa motornim vozilima, jačine do 10 pripadnika što je činilo 30 posto angažovanih, odnosno 30% od ukupno angažovanih pripadnika odreda.

Ratni zadatak u sanitetskom obezbjeđenju odreda ogledao se u pružanju prve i medicinske pomoći od strane boraca i pripadnika sanitetskog odjeljenja Odreda.        Pružena prva pomoć na mjestu ranjavanja ili na bližem bezbjedonosnom mjestu bila je od vitalnog značaja kao i brza evakuacija do ratnih bolnica u Gradiškoj i Banja luci, što je skraćivalo vrijeme između ranjavanja i zbrinjavanja , kao i smanjivalo smrtnost kod ranjenih boraca.

Pregled ranjenih pripadnika Odreda

Grupa   Dogadjaj     Oblik     Svega    %
vojnici rana 1 4 6,35%
vojnici rana 2 4 6,35%
podoficiri rana 1 4 6,35%
oficiri rana 1 1 1,59%
ukupno 13 20,63%

13 ranjenih pripadnika Odreda ili 20,63% od ukupnog broja povrijeđenih i oboljelih, od kojih teže ranjenih 4 pripadnika iz kategorije podoficira.

Pregled povređenih i oboljeli po kategorijama povreda i oboljenja

10,91% u odnosu na brojno stanje Odreda.

Grupa   Dogadjaj     Kategorija Svega     %
3 rana Glava i vrat 2 3,39%
3 rana Grudni koš 1 1,69%
3 rana Ekstremiteti 5 8,47%
3 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
3 povreda Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
3 bolest Internističke bolesti 9 15,25%
3 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 4 6,78%
3 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 16 27,12%
4 rana Glava i vrat 1 1,69%
4 rana Ekstremiteti 3 5,08%
4 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
4 bolest Internističke bolesti 4 6,78%
4 bolest Zarazni bolesnici 1 1,69%
4 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 6 10,17%
5 rana Glava i vrat 1 1,69%
5 povreda Ekstremiteti 1 1,69%
5 bolest Neuropsihijatrijske bolesti 1 1,69%
5 bolest Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 1 1,69%
ukupno 59 100,00%

Ranjen jedan oficir, 4 podoficira i  8 vojnika

Upotreba naoružanja sa projektilima velike kinetičke energije prouzrokovala je obimna razaranja tkiva i organa, a ako su bili povređeni vitalni organi smrtnost je bila stalna.  Inače dolazilo je do ranjavanja sa većim defektima mekih tkiva, uključujući krvne sudove i živce.   Kod ranjavanja osnovna karakteristika jest da je ono nastalo dejstvom  minsko-eksplozivnih sredstava (mina, granata, PPM, ručnih bombi i dr.), a ređe dejstvom vatrenog (streljačkog ) oružja.11,6% u odnosu na brojno stanje odreda i 40,65%  od povriđenih sa područja opštine do 20.maja 1992. godine

U većem broju  slučajeva do povređivanja je dolazilo zbog dejstva eksplozivnog oružja. Ove povrede bile su mnogo teže od povreda izazvanih vatrenim  oružjem, zbog nepravilnosti projektile (gelera) kao i velike konetičke energije i proizrokovale su veoma teške rane. Ipak su bile češće izolovane povrede u odnosu na multipne i kombinovane,a povrede ekstremiteta bile su uvijek stalne.

Prema vrsti djestva oružja, najviše stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava, najčešće lakši oblici

Grupa    Dogadjaj     Dejstvo    Svega    %
3 rana MES-a 7 11,86%
3 rana streljačko 1 1,69%
3 povreda MES-a 2 3,39%
3 bolest MES-a 1 1,69%
3 bolest oboljenja 27 45,76%
3 bolest udes 1 1,69%
4 rana MES-a 4 6,78%
4 povreda udes 1 1,69%
4 bolest MES-a 1 1,69%
4 bolest oboljenja 10 16,95%
5 rana MES-a 1 1,69%
5 povreda MES-a 1 1,69%
5 bolest oboljenja 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

Prema starosti pripadnika najviše je povrijđenih u dobi 20 -29 godina,

Dogadjaj     Starost   Svega     %
rana 20 do 29 godina 9 1,66%
rana 30 do 39 godina 3 0,55%
rana 40 do 49 godina 1 0,18%
povreda 20 do 29 godina 2 0,37%
povreda 30 do 39 godina 1 0,18%
povreda 40 do 49 godina 1 0,18%
bolest 20 do 29 godina 25 4,62%
bolest 30 do 39 godina 12 2,22%
bolest 40 do 49 godina 5 0,92%
ukupno 59 10,91%

Prema obliku povređivanja, većinom lakše povređivanje

Grupa Dogadjaj    Oblik     Svega     %
3 rana 1 7 11,86%
3 rana 2 1 1,69%
3 povreda 1 2 3,39%
3 bolest 1 29 49,15%
4 rana 1 4 6,78%
4 povreda 1 1 1,69%
4 bolest 1 11 18,64%
5 rana 1 1 1,69%
5 povreda 1 1 1,69%
5 bolest 1 2 3,39%
ukupno 59 100,00%

lakši oblici sa malim procentima upućenih u ratne bolnicu i na dalja liječenje

Sanitetsko zbrinjavanje jedinica teritorijalne odbrane opštine regulisano je kroz sanitetsko zbrinjavanje 5.Korupusa VJ, kasnije 1.KK VRS.

Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

Članak Naš zavičaj Prnjavor, decembra 1992.str.7

U prnjavorskoj ratnoj bolnici spašeni su životi brojnih boraca

1992.XII str. 7

Sada, kada su frontovi malo dalje od prnjavorske ratne bolnice, ljudski je prozboriti o onima ko)i su proteklih pet mjseci danonoćno radili da bi spasili
živote boraca, koji su ratne rane vidali u toj zdravstvenoj ustanovi. Za doktoricu Bogdanu Vrhovac kažu borci daje neumorna,  da su na njenom licu čitali sate sreće kada ranjenik progovori i počne priču o svojim teškim momentima u ratovanju i ranjdvanju. Sastavljala je često dan i noć dežurajući na odjelu ili u hirurškoj sali u danima kada je dolazilo podosta ranjenih. Кao šef odjela za liječenje ranjenih boraca u dokumentaciju bolnice zavela je podatke u dosije 1000 onih koji su u toj ustanovi tražili spas za liječenje ratnih rana. Bili su to borci od Modriče, pa do Кnina, i svi su otišli sa riječima hvale za dr Bogdanu i njenu ekipu. Oni su nas i molili da pišemo o vrijednoj doktorici i njenim sestrama. koja je. kako reče najsretni, kada je sada borci zacijeljenih rana posjećuju sa riječima zahvalnosti.

Iz toliko teških i napornih radnih dana zamolili smo doktoricu Bogdanu da nam se na momenat priseti najtežeg dana.
„Jedan od tih teških dana ostaon i jeduboko urezan u dušu. Bio je to osmi juni kada su stizali ranjeni sa fronta i to u većem broju. Lik mladog borca iz Velike Sočanice  nikada neću zaboraviti. Imao je tešku povredu grudnog koša i donje vilice, bio je pri svjestiali nije mogao  da govori. Dokumenta nije imao kod sebe, a valjalo je sve evidentirati. Na moje pitanje , zna li da piše, odgovorio je treptanjem
očiju. Na svesci je napisao da se zove Đukić Stanimir. Pogled muje govorio sve-
sretan je što je živ”,
— Uspjesi su zajednički, a time i pohvale koje stižu na adrese zaposlenih na Vašem odelu?
— Za sve što je učinjeno na ovom odjelu za naše ranjenike, pored mene ljekara, iz vanredne hirurške ekipe iz Banje Luke, veliku ulogu imale su moje medicinske sestre, koje su neumorno danonoćno bdjele nad našim ranjenicima. Iz početka nadzorna sestra na odjelu bila je Brankica Pehar, da bi kasnije došla Nada Segić, a nakon povratka sa ratišta, u septembru mi je došla Gordana Preradović“. U smjenskom radu smenjivalo se 12 sestara: Ranka Mitrić, Drenka Raković. Ljubinka Cvijanović, Milica Bunić, Veselinka Кnežević, Verica Humanjuk, Snježena Panzalović, Slađana Božunović, Ljiljana Sarić,Radosava Кuzmanović, Borka Grumić i Milica Mitrović, a za nivo higijene na odjelu brinule su se naše pomoćne radnice,takođe, danonoćno: Gordana Lakić, Ivananka Ćetojević, Ljubinka Keser, Ljubica Radonjić, Gospa Deket i Petra Živković.

-Da se prisjetimo nekih od boraca  koji su u toj bolnici uspješno oporavljeni.

U ovoj ratnoj hiruškoj bolnici naši hirurzi radili su najsloženije operacije. Imali smo takav slučaj  da su kod jednog borca izvadili metak iz zida desne srčane komore  i sadase pacijent  uspješno oporavlja. Imam dragih likova  naših boraca doji su mi ostali u sjećanju: Milorad Radić iz Dervente; Petar Radanović iz M.Sočaniie,  Marinko Dumanić iz Drijena, Petar Cvjetković iz Modriče. Milutin Simić iz Prnjavora. Dušan Gavrić iz Teslića. Novak Nović iz Osinje, Aleksandar Sredojević iz Gradiške, Mara Milanković iz Osinje,  Goran Docić i Ljubiša Кljunić iz Mravice. Petar Кresojević iz Vijačana. Milorad Žunić iz Кremne, Slobodan Кovačević iz Dervente. Nebojša Branković iz Dubice, Nedeljko Pezerović iz Husrpovaca,  Vojko Vukajlović iz Кulaša ,Marko Novaković. iz V, Sočanice. Ljubomir Gvozdenović iz Кalenderovaca,  Zoran Miljević iz Gline, Milić Nenad iz Кnina i mnogi drugi.

Sada, svakodnevno u moju ordinaciju pristižu oporavljeni ranjenici da vide kako sam, kako su sestre. I na ulici susrećem svoje borce i to su mi veoma dragi susreti, kada ociećaš zahvalnost za pruženo – to je ipak najveća nagrada za čovjeka, „ističe doktorica Bogdana Vrhavac, šef odjela u prnjavorskoj bolnici.

Okupljanje boraca 1. bataljona

U Prnjavoru osnovano  deveto udruženje građana iz Odbrambeno-otadžbinskog rata RS u opštini.

OSNOVANO UDRUŽENJE PRVI BATALJON PRNJAVORSKE BRIGADE

video. klikni na sliku

Danas je u  Prnjavoru,  pored Boračke organizacije opštine, Opštinske organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalh civila, Udruženje RVI opštine, Udruženje „Vukovi sa Vučijaka“, Udruženje građana „Veterani RS“, Udruženje djece poginulih boraca VRS, Opštinski odbor starješina VRS, Udruženje građana “ Veterani Odbrambeno- otadžbinskog rata“,  osnovano i  Udruženje “ Prvi bataljon Prnjavorske brigade“, sa ciljem okupljanje boraca,  njegovanje tradicija i doprinosa u Odbrambeno-otadžbinskom ratu RS i sjećanje na ratni put bataljona i poginule borce.

Skupština Udruženja 1.lpb lpbr Prnjavor

Predsjednik udruženja Brane Tubak, istinski borac prve kategorije, pripadnik Prnjavorske brigade od formiranja do kraja rata i komandant prvog bataljona. Potpredsjednici su Siniša Modić i Branko Deket, isto borci prve kategorije.

Prvi bataljon ima najduži ratni put od ratišta u Zapadnoj Slavoniji, 1991. do kraja rata u Prnjavorskoj brigadi. Prema prikupljenim podacima,  ukupno je bilo 830 raspoređenih boraca u ratu,  što mobilizacijom i popunom boraca iz drugiih jedinica VRS.   Broj boraca koji su prošli kroz bataljon po raznim osnovama je preko 1000 boraca. 

U odnosu na broj raspoređenih boraca u bataljonu gubici u toku rata iznosili su 48% brojnog stanja raspoređenih: poginulih 55, nestalih 4, samoubistvo 3, zarobljavanje, živi razmijenjeni 3, bolest 46, samoranjavanje 8, povreda 55 i ranjenih 228 boraca.

Poslije rata umrlo je 63 boraca bataljona: kategorisanih u 1. kategoriju 22, u drugu 3, treću 5, četvrtu 3, petu 2, šestu 5 i sedmu 10 boraca, 11 boraca nije kategorisano. U kategoriji RVI : druge kategorije 1, četvrte 2, pete 1, šeste2, osme 1 i devete kategorije 4 umrla borca bataljona. Nastavite sa čitanjem

Brčko 1993.

31 godina od Brčanskog ratišta

Na Vozućko ratište 11.1.1993. godine odlazi kompletan 1. bataljon, gdje posjeda liniju odbrane iznad Stoga, Vozuća a na vijencu  Stolići, dok 2. pb i 3. pb i dalje u zoni odbrane na Dobojskom ratištu, širi rejon Stanovi – Gojakovac. Prema evidenciji, brigada u ovo vrijeme broji 1.150 boraca.

prikupljanje za Benkovac

video, 1993.

Krajem januara 1993. godine od komande 1. KK stiže novo naređenje – LPBR upućuje se na kraći odmor, a već 3.2.1993. godine brigada kreće na Brčansko ratište bez 1. bataljona, koji je na Vozućoj, Zavidovići. Zadatak brigade je operacija „Struja“.

Brčansko ratište

Kasarna

Na Brčansko ratište odlazi 591 borac, gdje u sadejstvu 1. i 2. posavske brigade kao i 16. kmtbr treba da obezbijedi struju za Krajinu.

Brigada, zajedno sa komandom, smještena je u kasarnu Brčko. Pripadali smo IBK-u od koga od 4.2.1993. godine dobijamo zapovijest za napad. Prnjavorska brigada sa pridodatim jedinicama za podršku, prelazi u napad pokreta sa linije tt.115 – tt.143 – Potočari. Opštim pravcem Potočari-Omerbegovača sa zadatkom – izbiti u rejon Vranjevače gdje se treba obezbijediti sa jugozapada iz pravca Boća, sa glavnim snagama ovladati s.Omerbregovača, stvoriti uslove za produžetak napada pracem s.Donja Brka-s.Palanka-s.Donji Zovik. Lijevo napada 2. semberska brigada, desno 1. posavska, a sjeverozapadno 16. kmt brigada. Nastavite sa čitanjem

Borbene aktivnosti 327.mtbr

Formiranje 327. motorizovane brigade

Formiranje ratne brigade izvršeno je u februaru 1992. godine u jako nepovolnim uslovima.

kasarna

Brojno stanje brigade na rasporedu bilo  je 792 pripadnika od prvih pozivanja 5.10.1991. godine sa područja opštine Prnjavor do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS[1] sa područja opštine. Nastavite sa čitanjem

Stradanje boraca 327.mtbr

Pregled stradalnih boraca  prema kategoriji stradanja

Brojno stanje raspoređenih boraca u 327.mtbrJA  je 1.109 pripadnika od pozivanja-mobilizacije 5.10.1991. godine  do preformacije (19.5.1992.) formiranjem 27.mtbr VRS sa područja opštine Prnjavor.

U tom periodu brigada ima gubitaka od 32 borca, ili 3% u odnosu na broj raspoređenih u brigadi. Prosječna starost 32 godine života. Najveći gubiti kod boraca je od rana od dejstva MES mina, granata i dr neprijatelja.

Dogadjaj svega     % vojnici podficiri    oficiri
bolest 1 3,13% 1
poginuo 7 21,88% 6 1
povreda 4 12,50% 4
rana 20 62,50% 17 2 1
Ukupno 32 100,00% 28 2 2

1.2.1992. godine nastradao prvi pripadnik 327.mtbr sa područja opštine Prnjavor na izvršenju zadatka u rejonu Ribnjaka Prnjavor. Najviše stradalih ima u kategoriji vojnika preko 50%.

Pregled strukture stradalih prema ratnoj jedinici

Događaj svega      % vojnici    podficiri   oficiri jedinica
bolest 1 3,13% 1 3.mtb
poginuo 5 15,63% 4 1 3.mtb
poginuo 1 3,13% 1 had
poginuo 1 3,13% 1 pozb
povreda 1 3,13% 1 1.mtb
povreda 1 3,13% 1 3.mtb
povreda 1 3,13% 1 ks
povreda 1 3,13% 1
rana 2 6,25% 2 1.mtb
rana 1 3,13% 1 2.mtb
rana 4 12,50% 4 3.mtb
rana 2 6,25% 2 4.mtč
rana 2 6,25% 2 čvp
rana 1 3,13% 1 inžb
rana 1 3,13% 1 larv
rana 7 21,88% 4 2 1 rjVV
Ukupno 32 100,00% 28 2 2

 

7 boraca poginulo a 20 boraca povrijeđeno, 2 oficira ostalo vojnici. Najviše stadalnika je u jedinici „Vukovi sa Vučijaka“

Gubici prema dejstvu b/s i kategoriji [1] povređivanja

Kategorija svega      % MES-a bolest strelj-  

udar

zaroblj
Glava i vrat 5 15,63% 3 2
Grudni koš 3 9,38% 1 2
Trbuh i karlica 2 6,25% 1 1
Kičma 1 3,13% 1
Ekstremiteti 16 50,00% 8 8
Ostala oboljenja (očni, ušni, kožni) 3 9,38% 1 2
Еkshumacija 2 6,25% 1 1
Ukupno 32 100,00%

Pet poginulih boraca u zoni b/d, od kojih jedan oficir

Povrijeđeni borci prema vrsti dejstava

Dogadjaj    svega    % MES-a streljačko udes/    oboljenja     zarobljen
bolest 1 3,13% 1
poginuo 7 21,88% 2 3 1 1
povreda 4 12,50% 1 2 1
rana 20 62,50% 11 9
ukupno 32 100,00% 14 12 3 2 1

3% u odnosu na brojno stanje jedinice, 11 % na broj povrijeđivanja boraca sa područja opštine do 20.maja 1992. godine.

Protivnik je neznatno više koristio dejstva artiljerije u odnosu na pješadijska dejstva.

Teška dva ranjavanja i povređivanje i jedno smrtno ranjavanje.

Prema strukturi starosti povrijeđenog borca, najviše od 30-39 godina života

godine života svega     % poginuo rana povreda bolest
15-19 godina 1 3,13% 1
20 do 29 godina 13 40,63% 2 9 2
30 do 39 godina 14 43,75% 3 9 1 1
40 do 49 godina 3 9,38% 1 1 1
preko 60 godina 1 3,13% 1
ukupno 32 100,00% 7 20 4 1

Pregled prema vremenu i mjestu stradanja

Dogadjaj Prezime Ime Rođen Datum Mjesto jedinica
poginuo NOVAKOVIĆ BOŽO 1957 1.2.1992. Ribnjak pozb
rana ANČIĆ ŽIVKO 1956 2.4.1992. Kostreš 3.mtb
rana LEBURIĆ BRANE 1954 3.4.1992. Kostreš 3.mtb
povreda ANIČIĆ ŽIVKO 1958 3.4.1992. Kostreš 1.mtb
poginuo VIDIĆ MILISAV 1955 4.4.1992. Kosterš 3.mtb
bolest AULIĆ MIROSLAV 1956 5.4.1992. Kostreš 3.mtb
rana SUVAJAC BRANIMIR 1971 7.4.1992. Derventa čvp
rana NJEŽIĆ DUŠKO 1960 9.4.1992. Derventa 1.mtb
rana ZERA SLAVKO 1954 12.4.1992. kasarna 1.mtb
poginuo ĐURAŠ RANKO 1922 23.4.1992. Čardak 3.mtb
rana KLJEČANIN NOVAK 1961 23.4.1992. Kasarna 3.mtb
rana ČAVIĆ ĐURO 1956 24.4.1992. Kulavice 2.mtb
rana ŠIKANIĆ ŽELJKO 1966 2.5.1992. Markovac rjVV
rana SIKIMIĆ ZORAN 1955 2.5.1992. Pavlovo brdo inžb
rana ŠIKARAC MIRO 1968 2.5.1992. Markovac rjVV
rana CVIJANOVIĆ BORKO 1969 2.5.1992. Bijelo brdo rjVV
rana DAMJANOVIĆ SLAVIŠA 1974 2.5.1992. Bijelo brdo rjVV
rana KONDIĆ MILORAD 1958 3.5.1992. Kuljenovci 3.mtb
povreda AKSENTIĆ NIKOLA 1971 4.5.1992. Ribnjak
rana DARADAN PREDRAG 1972 5.5.1992. kasarna 4.mtč
rana DARADAN PREDRAG 1972 5.5.1992. Derventa 4.mtč
rana ŠUŠKOVIĆ DRAGAN 1970 7.5.1992. Čajir rjVV
poginuo VIDIĆ DOBRIVOJE 1957 9.5.1992. Lužani had
poginuo TRIVIČEVIĆ MIROSLAV 1949 12.5.1992. Derventa 3.mtb
poginuo STOJČIĆ BRANISLAV 1962 12.5.1992. Derventa 3.mtb
rana MILANKOVIĆ RANKO 1952 12.5.1992. Derventa rjVV
rana JOVANIĆ NEBOJŠA 1967 12.5.1992. Derventa rjVV
poginuo SMILJANIĆ DRAGOLJUB 1962 13.5.1992. Kasarna 3.mtb
povreda GAVRIĆ ŽIVORAD 1946 13.5.1992. Rabić 3.mtb
rana PALIKUĆA LJUBIŠA 1960 17.5.1992. Pjevalovac larv
povreda MALEŠEVIĆ MLADEN 1965 18.5.1992. Bijelo brdo ks
rana MALEŠEVIĆ NEBOJŠA 1966 10.8.1992. Markovac čvp

 

[1]  Pregled povređenih je prema kategoriji prikazano u Novom glasniku Vj, broj 1/94 strana 102

Krajiški vojnik  od 6.6.1996. str.40-41 u rublici Priznanja  imena za pamćenje KOMANDANT TRIVO, pogibija komandanta 327. mtbr JA pukovnika Trivuna Vijića