Događaji

Prnjavor: Obilježavanje Međunarodni dan invalida

Amblem BOOdbor ratnih vojnih invalida pri Boračkoj organizaciji grada Prnjavor 3.12.2023. obilježava svečanom sjednicom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom ratu u Spomen-hramu na Vučijaku 3. decembar – Međunarodni dan invalida.[1]

16. ribolovni kup RVI RS i Srbije  u Drenovi,

Drenova

Sportsko ribolovno društvo “Ukrinski cvijet” – RVI BO Prnjavor – pobjednici su 16. ribolovnog kupa ratnih vojnih invalida Republike Srpske i Srbije, koje je  održano 29.7.2023. godine na Akumulacionom jezeru Drenova. Na takmičenju je učestvovalo 11 ekipa.

30.7.2022.

Održan 15. ribolovni kup RVI RS i Srbije  u Drenovi, događaj od opštinskog značaja

BOSportsko ribolovno društvo “Ukrinski cvijet” – RVI BO Prnjavor – pobjednici su 15. ribolovnog kupa ratnih vojnih invalida Republike Srpske i Srbije, koje je  održano 30.7.2022. godine na Akumulacionom jezeru Drenova. Na takmičenju je učestvovalo 12 ekipa, odnosno 48 takmičara.

Prnjavor: ”Ukrinski cvijet” pobjednik ribolovnog kupa RVI

 

28.6.2021.

Obilježen Vidovdan u Spomen hramu na Vučijaku

Svetom liturgijom, pomenom poginulim borcima sa područja opštine Prnjavor u proteklom ratu i parastosom za sve poginule od Kosova do danas, u Spomen hramu Svetom velikomučeniku knezu Lazar na Vučijaku danas je obilježen jedan od najvećih datuma u srpskoj istoriji – Vidovdan.(K3)

Predsjednica Republike Srpske

Predsjednik Republike Srbije

KOLUMNA; Tihi rat prije rata u BiH

Đorđe Radanović 
Od početka rata u BiH prošlo je 29 godina.
Srpski krajevi u BiH koji su nosili borbu protiv fašizma (Drvar Petrovac, Krupa, Sanski Most, Ključ) sistemski su držani nerazvijeni. Nijedan objekat namjenske industrije nije tu napravljen, vojna industrija je pravljena u mjestima gdje su Bošnjaci i Hrvati bili većina (Novi Travnik, Vitez, Bugojno, Konjic).
Ekonomska zapostavljenost Srbe iz BiH tjera i u ekonomsku migraciju, za poslom odlaze u druge republike SFRJ. To sve smanjuje broj i procenat Srba u BiH.
U BiH, najviše u Sarajevo, se doseljavaju muslimani iz Raške oblasti i sjevernih dijelova Crne Gore. To povećava broj muslimana u BiH. Najveći problem za srpski narod u SFRJ i u BiH nastaje sa amandmanima na Ustav SRFJ. Decentralizacija države se završava donošenjem novog Ustava SFRJ 1974. godine, a to je posljedica veoma snažne aktivnosti vodstva SR Hrvatske, na čelu sa Savkom Dabčević Kučar i velikog broja hrvatskih komunista koji su tražili veća prava za republike u sastavu SFRJ. Vođe Hrvatskog proljeća – Maspoka su kažnjene, ali je Tito nakon tri godine ispunio sve ono što je Maspok tražio – decentralizovanu SFRJ i presumpciju nadležnosti u korist republika. Tim Ustavom iz 1974. godine SFRJ od unitarne države prelazi faktički u labavu federaciju, gdje je sve zavisilo od republika koje čine tu federaciju. SR Srbija ne može donijeti nijednu odluku bez saglasnosti autonomskih pokrajina. SR Srbija ne može donijeti odluku ni za teritoriju uže Srbije samostalno, čak i za to treba saglasnost AP.
Srbi u republikama gdje su manjina dolaze u situaciju da im drugi većinski narod može određivati sudbinu, jer je federacija SFRJ izgubila nadležnost za većinu funkcija države. Faktička vlast nad institucijama sada je u Sarajevu, Zagrebu, Podgorici, a u Srbiji čak faktička vlast je u Novom Sadu i Prištini. Ustav iz 1974. rasparčava SRFJ. U tom momentu srpski komunisti se ne bune protiv donošenja novog Ustava.
Zbog genocida u Drugom svjetskom ratu migracija Srba, a i dolaska muslimana iz Sandžaka, imamo promjenu strukture stanovništva u BiH, što završava sa popisom 1991. godine, kada Srbi čine samo 31 odsto stanovništva, od prijeratnih gotovo 45 odsto.
Srbi u BiH, a i cijeloj SFRJ, imaju negativnu ustavnu strukturu koja znači da mogu biti preglasani sistemom jedan čovjek jedan glas.
U takvoj ustavnoj strukturi SFRJ počinje raspad Varšavskog pakta, raspad SSSR, a 1990. godine u BiH i ostalim republikama su sprovedeni prvi demokratski izbori. Na vlast su došle SDA SDS i HDZ. Bilo je potpuno jasno da je rat na pragu. Slovenija je krenula u otcjepljenje, Hrvatska kupuje oružje u Mađarskoj i DDR. Hrvatska donosi novi Ustav, Srbi postaju nacionalna manjina. Srbi u Hrvatskoj u strahu od genocida dižu pobunu. Strah Srba iz Hrvatske se prenosi preko Save i Une na Srbe u banjalučkom i bihaćkom kraju. U BiH, SDA i HDZ zajedno imaju većine i u vijeću opština i vijeću građana. Mogu donijeti odluke bez srpskih poslanika.
Već krajem 1990. godine, u krajevima gdje su bili apsolutna većina, Bošnjaci kreću u vojno organizovanje.
Sredinom 1991. godine rukovodstvo SDA počinje sa formiranjem paravojnih formacija Patriotske lige BiH i Zelenih beretki, kao vojnog krila SDA. U organizaciji oružanih snaga SDA prednjačio je Sefer Halilović, školovani oficir JNA, sa službom u Đakovu.
U Đakovu, Osijeku i Vinkovcima je uspostavio dobre odnose sa lokalnim HDZ-om, preko njih stupa u kontakt sa vrhom HDZ-a u Zagrebu. U dogovoru sa HDZ-om Hrvatske prelazi u BiH da bi u Patriotsku ligu okupio muslimane spremne da zajedno sa Hrvatima krenu u rat protiv Srba.
Preko Safeta Hadžića, predsjednika SDA Novi Grad i Mirsada Čauševića stupa u vezu sa Alijom Izetbegovićem i spajaju se različite grupe koje su stvorile kostur Patriotske lige BiH. Različiti ljudi su bili zaduženi za različite zadatke. U centrali SDA Meho Karišik i Sulejman Vranj. Enver Švrakić formira patriotsku ligu za Skenderiju Širokaču i dio opštine Stari Grad, koji se nalazi na lijevoj obali Miljacke. Švrakić formira patriotsku ligu i u Travniku i Konjicu. Kerim Lončarević formira najbrojniju grupu u Sarajevu, patriotsku ligu za centralni dio Sarajeva, formira regionalne štabove i u Zvorniku i Rogatici.
Naoružanje dobijaju iz Hrvatske, a jedan dio nabavljaju u Mađarskoj i Istočnoj Njemačkoj. Sefer Halilović u serijalu “Generali” navodi: “Hrvatska je dala jedan dio oružja, jer je namjera hrvatskog rukovodstva bila da na svaki način što je moguće više prebaci rat u Bosnu i Hercegovinu”.
Halilović dalje govori: “Mi smo u rekordno kratkom roku u oktobru i novembru 1991. gotovo završili posao organizacije regionalnog štaba, opštinskih štabova, formiranje jedinica, započeli sa obukom diverzantskih i protivdiverzantskih jedinica, razvili sistem mobilizacije.
Do kraja 1991. godine je stvoreno devet regionalnih štabova i 98 opštinskih štabova patriotske lige, rađa se ilegalna jaka muslimanska vojna formacija.
Sa druge strane HDZ Hrvatske masovno naoružava Hrvate u BiH, a najekstremniji dio Hrvata u BiH, već iskusni i prekaljeni aktivisti ustaškog pokreta, je došao iz emigracije. Organizuju HVO, blokiraju kasarne u BiH, Srbe protjeruju iz Hercegovine gdje su oni većina.
Srpska strana pred rat u BiH se putem rođačkih prijateljskih i drugih veza naoružavala iz skladišta JNA. Sve je to rađeno bez ozbiljne vojne organizacije, jer je srpska strana smatrala da će ih JNA zaštititi da se ne desi 1941.
Aleksandar Vasiljević u emisiji “Nekad Bilo” RTRS-a kaže: “Postoji jedan narod koji je odlično vojnički organizovan, a relativno slabo naoružan. To su muslimani. Postoji jedan narod koji je dobro organizovan i dobro naoružan. To su Hrvati. I postoji jedan narod koji je odlično naoružan, a nikako vojnički organizovan, a to su Srbi. Oni nemaju ni svoja dokumenta ni svoje štabove. Muslimani su u 18 regija uspostavili organizaciju Patriotske lige. Nema nijedne sredine gde se Patriotska liga nije organizovala”.
u selu Mehurići kod Travnika 6. i 7. februara 1992. godine održava se savjetovanje patriotske lige, nakon tog savjetovanja Halilović piše akt “Direktiva za odbranu suvereniteta BiH”. Izjavljuje da samo na teritoriji Tuzle imaju 700 naoružanih i vojno organizovanih muslimana.
Srpski poslanici 9. januara 1992. godine, zbog očigledne namjere muslimana i Hrvata da preglasaju Srbe, proglašavaju Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, kasnije Republiku Srpsku.
Nikad nije definisano kada je tačno i gdje počeo rat u BiH. Alija Izetbegović je rekao da se mora ići na referendum i da se ne može ostati u Jugoslaviji. Preko Muhameda Filipovića kod Slobodana Miloševića je kupovao vrijeme, kupovao vrijeme koje mu je trebalo da bi se potpuno spremi za rat. Već tada je svima bilo jasno da je samo pitanje kada će početi oružani sukobi.
Tihi rat je trajao od 1945. Formalni oružani sukobi u BiH su počeli – onda kad su počeli. To je već stvar koja je dalje tekla pod kamerama i sve se uglavnom zna. Izvori problema u BiH su mnogo dublji i ne treba ih sagledavati samo od prvih višestranačkih izbora 1990. godine i rata od 1992. do 1995. Poslije tri i po godine rata i borbi, raznih pregovora pokušaja sporazuma i primirja, desio se Opšti okvirni sporazum za mir u BiH (Dejtonski sporazum). Desilo se međunarodno verifikovanje Republike Srpske.
Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu Srba u FBiH
Godišnjica mudžahedinskog i ABiH zločina nad pripadnicima Prnjavorske brigade

21.7.2020.

Novosti 10.9.2020. godina

11.10.2019.

SAHRANA GENERALA VRS Reka ljudi ispratila Milovanovića na večni počinak

Bivši načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanović sahranjen je na rebrovačkom groblju u Banjaluci.

Vijenac ispred opštine položio načelnik OBICZ.

General Milovanović ostaće u sjećanju pripadnika lpbr Prnjavor na susrete prilikom obilaska generala Milovnovića sa članovima Glavnog štaba VRS (puk. Gvero, puk Tolmin i dr.) komandu 2. ozrenske lake pješadijske brigade u Vozući, 1993. godine. Kojom prilikom je razgovarao sa komandantom 3.pb lpbr Prnjavor. Drugi susret održan je u maju 1995. godine na IKM 1.KK na ratištu u Orašju sa komandantom i NŠ lpbr Prnjavor.

21.9.2019.

PARASTOS I POMEN POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE GORNJI SRĐEVIĆI, SRBAC

g,Srđevići 21.9.2019.

Kod  spomenika u blizini osnovne škole u Gornji Srđevićima 21.9.2019. godine u 12.00 časova , organizovan je pomen, parastos i obilježavanje  godišnjice od otkrivanja spomenika  poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Gornji Srđevići, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.

Velika Ilova, kapela

Prastosu su prisutvovali načelnik OBICZ , predsjednik Boračke organizacije opštine Prnjavor predstaviici  mjesne boračke organizacije Velika Ilova.

13.9.2019.

Akademija povodom obilježavanja stradanja srba u Zapadnokrajiškim opštinama

Dani sjećanja, u pomen svim srpskim žrtvama stradalim u ratovima tokom 20. vijeka, koji su ove godine posvećeni stradanju Srba u zapadnokrajiškim opštinama 1995. godine,  održani su u Drvaru u petak, 13. septembra,plato ispred Radničkog domna u 19.00 časova, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srpske.

Više od 120.000 ljudi protjerano iz zapadno-krajiških opština nakon hrvatske vojne operacije „Oluja“ u Kninskoj Krajini u operacijama „Maestral“, „Јužni potez“ i „Sana“ 1995. godine.

U ovim operacijama na Republiku Srpsku ubijeno 1.660 ljudi, od kojih 571 civil, starci, žene i djeca, a još se za većinom traga. Najveća srpska masovna grobnica pronađena je u Mrkonjić Gradu sa 181 tijelom

U delegaciji opštine bili su načelnik OBICZ i predsjednik, stari i novi Boračke organizacije opštine Prnjavor.

20.7.2019.

Sahranjen Dobrinko Dvorančić poginuli pripadnik VRS 27.maja 1995. godine

Danas je na mjesnom groblju u Orašju, uz vojne počasti,  sahranjen Dobrinko Dvorančić, pripadnik 1.čete 2. pješadijskog bataljona, Lake prnjavorske pješadijske brigade, nestao u vrijeme velike neprijateljske ofanzive na Ozrenu, mjesto Podcijelovu u rejonu kote Hunke na pravcu Livada ,27.5.1995. godine, opština Zavidovići.

Od oca Radivoja i majke Perse, trerće najmlađe muško dijete, rođen 26.septembra 1967. godine.

U VRS otišao je sa samo 25 godina života.

Kao borac VRS u borbenim dejstvima učestvovao je i njegov brat Veselko

Ostala je majka Persa, brat Milanko i Veselko i sestra Dobrila.

Iz obraćanja u ime opštine Prnjavor i Boračke organizacije opštine Prnjavor.

Ostalo je još 30 nestali pripadnik VRS  sa područja opštine Prnjavor i 19 pripadnika prnjavorske lake pješadijske brigade,.

22.6.2019.

Sahranjen Nenad Đurić poginuli pripadnik VRS 27.maja 1995. godine

22.6.2019.

Danas je na mjesnom groblju u Kokorima, uz vojne počasti,  sahranjen Đurić Nenad, pripadnik 1.čete 2. pješadijskog bataljona, Lake prnjavorske pješadijske brigade, nestao u vrijeme velike neprijateljske ofanzive na Ozrenu, mjesto Podcijelovu u rejonu kote Hunke na pravcu Livada ,27.5.1995. godine, opština Zavidovići.

Od oca Milovana i majke Dese, kao četvrto najmlađe dijete, rođen 20.marta 1975. godine.

U VRS otišao je sa samo 17 godina i tri mjeseca.

Kao borac VRS u borbenim dejstvima na derventskom ratištu 20. avgusta 1992. godine poginuo mu je brat Pero, a brat Nebojša kao demobilisani borac od posljedica srčanog udara umro je 25. aprila 2011. godine.

Ostala je majka Desa i sestra Mira, heroji Republike Srpske.

Iz obraćanja u ime opštine Prnjavor i Boračke organizacije opštine Prnjavor.Nenad Đurić 20.3.1975.-27.5.1995.

Ostalo je još 31 nestali pripadnik VRS  sa područja opštine Prnjavor i 20 pripadnika prnjavorske lake pješadijske brigade,.

9.6.2019.

Otkrivena spomen obilježje za četiri borca u Donjim Vijačanima

TV K3

Donji Vijačani

Spomen česna poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske u Mitovića groblju, Donji Vijačani

groblje Mitrovića 10.6.2019.

Cvijeće i vijence položili su porodice poginulih boraca i predstavnik opštine i boračke organizacije opštine Prnjavor.
Ovo je 39 spomen-obilježje poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske na području opštine Prnjavor.

 

3.12.2018.

Prnjavor: Obilježen Međunarodni dan invalida (VIDEO)

Odbor ratnih vojnih invalida pri Boračkoj organizaciji opštine Prnjavor danas je svečanom sjednicom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim borcima u proteklom ratu u Spomen-hramu na Vučijaku obilježio 3. decembar – Međunarodni dan invalida.[1]

Predsjednik ovog odbora Velibor Trivičević rekao je da je ovo jedan od dana kada ratni vojni invalidi sa područja opštine Prnjavor odaju počast onima koji su dali svoje živote za stvaranje Republike Srpske.

“Polaganjem vijenaca čuvamo sjećanje na naše poginule saborce, koje dok smo mi živi, sigurno neće izblijediti. Mi smo donekle imali sreće, iako ranjeni i sa oštećenjima – ostali smo živi”, izjavio je Trivičević.

Polaganju vijenaca na Vučijaku prisustvovala je i delegacija opštine Prnjavor.

Načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš rekao je da podrška lokalne zajednice boračkim kategorijama, pa tako i ratnim vojnim invalidima, nikada neće izostati.

“U Prnjavoru su ratni vojni invalidi brojniji od civilnih, a mi sa naše strane nastojimo pomoći gdje god je to moguće” , istakao je Tomaš.

SRNA

1.10.2018.

IZGRAĐEN SPOMENIK POGINULIM PRIPADNICIMA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE IZ MJESNE ZAJEDNICE OTPOČIVALJKA-MRAČAJ

Otpočivaljka 2018.

U crkvenom dvorištu u blizini osnovne škole u Otpočivaljci izgrađen je spomenik poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske iz mjesne Otpočivaljka-Mračaj, koji svoje živote položiše za Republiku Srpsku, za slobodu svojih porodica, za našu slobodu i slobodu ovih prostora.

Ugrađeno je 5  likova  poginulih pripadnika Vojske Republike Srpske.

Izgradnjom ovog spomenika završen je projekat izgradnje spomenika poginulim pripadnicima VRS u otadžbinskom ratu 1991-1995. godine u svim mjesnim zajednicama opštine Prnjavor. Ostaje otkrivanje i osvešćenje spomenika u narednomn periodu.

Spomen ploča NOR-a

Na zidu stare osnovne škole u Otpočivaljci nalazi se spomen ploča palim borcima NOR-a sa Narodnim herojom Stankom Vukašinovićem. Osnovnu školu pohađa samo četri učenika.

Vojna pošta Jedinica poginuli borci VRS iz MZ otpočivaljka
7127 Derventa 27. mtbr 1.Korpus VRS MAGLIĆ (Ćetoje) MILENKO iz Otpočivaljka, rođ. 1938. vojnik 1.čete, 3.bataljona, poginuo 16.8.1992, Markovac, Derventa. stupio u jedinicu 30.6.1992.godine. Sahranjen u opštini.Otpočivaljka.
7001/45 Prnjavor Prnjavorska laka brigada 1.KK POPOVIĆ (Dragoljub) NEĐELJKO iz Otpočivaljka, rođ. 1951. vojnik 1.čete, 2.bataljona,, poginuo 29.8.1992, Bosanski Lužani, Derventa. stupio u jedinicu 8.8.1992.godine. Preminuo u bolnici. Sahranjen u opštini.Otpočivaljka.
7001/45 Prnjavor Prnjavorska laka brigada KEREZOVIĆ (Miloš) PERO iz Prnjavor, rođ. 1956. Stariji vodnik komandir intendantskog voda, poginuo 5.9.1993, Ulice, Brčko. stupio u jedinicu 31.8.1993.godine. Sahranjen u opštini.Gradsko groblje.
7001/45 Prnjavor Prnjavorska laka brigada Garić (Milivoje) Nevenko iz Otpočivaljka, rođ. 1954. vojnik 1.čete, 1.bataljona, poginuo 10.11.1993, Magareća Draga, Benkovac. stupio u jedinicu 16.7.1993.godine. Sahranjen u opštini.Otpočivaljka.
7519 Prnjavor Prnjavorska laka brigada KRAJIŠNIK (Milorad) Stanimir iz Otpočivaljka, rođ. 1952. vojnik 3.čete, 3.bataljona, poginuo 21.7.1995, Podsijelovo, Zavidovići. stupio u jedinicu 13.6.1995.godine. Sahranjen u opštini.Otpšočivaljka.
25.7.2011.

Glamoč: Obilježen dan ekshumacije iz masovne grobnice „Kamen“

Glamoč 25.7.2011.

U Glamoču je  služen parastos, prislužene svijeće i položeno cvijeće na spomen-ploču na lokaciji masovne grobnice „Kamen“, iz koje su u julu 1996. godine ekshumirani posmrtni ostaci 108 srpskih boraca i civila.

Sjećanje na ŽRTVE „Oluje“ u napadu hrvatskih snaga u ljeto 1995. godine na područje Glamoča kada je ubijeno veliki broj vojnika i civila srba. Zločine su počinili pripadnici 7.gardijske brigade HV pod komandom Ivana Korade. Za ove zloćine niko nije odgovarao.
Obilježavanju ovog događaja prisustvovala je i delegacije opštine- načelnik OBIZ i predstavnici Opštinske oragnizacije porodica poginulih i nestalih boraca i Udruženje RVI opštine.
3.5.2011.

OBILjEŽAVANjE 19 GODINA „DOBROVOLjAČKE“

U Sarajevu se danas obilježava 19 godina od stradanja pripadnika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici, još neprocesuiranog zločina koji su 2. i 3. maja 1992. godine počinili pripadnici tzv. Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i muslimanskih paravojnih jedinica.

Dobrovoljačka 3.5.2011.

Obilježavanju ovog događaja prisustvovala je i delegacije opštine- načelnik OBIZ i predstavnici Opštinske oragnizacije porodica poginulih i nestalih boraca i Udruženje RVI opštine.

27.3.2003.

KOMANDANTSKO DRUŽENJE SA STARJEŠINAMA KOMANDE 1.KORPUSA VRS

Palačkovci, 2003.

U Prnjavoru 27.3.2003. godine organizovano je druženje starješina komande 1. korpusa VRS iz Banja Luke.

Prijemu kod načelnika opštine prisustvovali su pored starješina 1KVRS i predsjednik Boračke organizacije opštine Prnjavor g. Nedeljko Suvajac i načelnik OBIZ Tomić Srđan.

Protokolom je predviđeno:

  • polaganje vijenaca u Spomen crkvi na Vučijaku Kremna,
  • polaganje cvijeća na grob Veljka Milankovića, prvog komandanta RJ „Vukovi sa Vučijaka“
  • posjeta crkve Brvnare iz 1843. godine u Palačkovcima,
  • ručak u restoranu „Ljubić“
[1] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 60 od 25.6.2020. godine i broj 89 od 10.9.202. godine,