Dobrovoljačka

31 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici Sarajevo

U Istočnom Sarajevu i Sarajevu danas obilježeno 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Sarajevu.

Dobrovoljačka

Sa područja opštine Prnjavor u koloni JNA zarobljen je  3.5.1992. godine i Milinčić Zdeno ,1973. godište, iz Gornjih Smrtića, pripadnik komande stana 2. VO Sarajevo, razmijenjen živ.

Banja Luka 2022.

Iz atlasa zločina – Zločin u Dobrovoljačkoj

OBILJEŽENO STRADANJE VOJNIKA JNA

Nakon pet godina pauze, 3.5.2022. godine, u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu obilježeno stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj.

3.5.2022.

3.5.2022.

Zvaničnici Srpske: Istina o Dobrovoljačkoj kad-tad izaći će na vidjelo

Jake policijske snage u centru Sarajeva zbog obilježavanja godišnjice u Dobrovoljačkoj

4.5.2021.

novosti 4.maj 2021str.10-11 UN, KUKANJAC I ALIJA ZNALI DA VOJSKA IDE NA KLANICU!

Dobovoljačka, ulica u Sarajevu

Obilježavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Dobrovoljačka 2011.

Prisluživanjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na početku bivše Dobrovolјačke ulice u Sarajevu, danas je obilјeženo 19 godina od ubistva 42 pripadnika nekadašnje JNA koje su počinili pripadnici tzv. Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i muslimanskih paravojnih jedinica.

Skup je protekao bez incidenata, a policija Sarajevskog kantona ni ove godine nije dozvolila prolazak tročlane srpske delegacije na samo mjesto zločina u Dobrovolјačkoj ulici, što je objasnila bezbjednosnim razlozima, javlјa izvještač Srne.

Obilјežavanju 19 godina od zločina nad vojnicima JNA u federalnom Sarajevu prisustvovalo je više od 100 lјudi, među kojima su bili članova porodica žrtava i predstavnika vlasti Republike Srpske, a događaj su pratili brojni novinari.

Za razliku od prošle godine, u Sarajevu nije bilo okuplјanja pripadnika Zelenih beretki. Skup su obezbjeđivale jake policijske snage.

Tri autobusa koja su došla iz Istočnog Sarajeva zaustavila su se ispred zgrade Fakulteta političkih nauka u federalnom Sarajevu, odakle su učesnici sa zapalјenim svijećama i bijelim ružama pješke došli do nekadašnje Dobrovolјačke ulice koja sada nosi naziv Hamdije Kreševlјakovića.

ĐOKIĆ: NAPAD NA VOJNIKE JNA – PUCANј U MIR!

3.maj 2016.

Mučki napad na kolonu JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu bio je nesporni ratni zločin i pucanj u mir u BiH, ocijenio je Petar Đokić, predsjednik Odbora Vlade RS za obilјežavanje ove godišnjice.

„Nesporna je činjenica, potkrijeplјena nepobitnim materijalnim dokazima, da je 2. i 3. maja u Dobrovolјačkoj ulici nad pripadnicima JNA izvršen težak zločin koji su počinile Armija RBiH, Teritorijalna odbrana RBiH i paravojne muslimanske snage“, rekao je Đokić novinarima tokom obilјežavanja 19 godina od stradanja u Dobrovolјačkoj.

On je podsjetio da je tih dana napad izvršen na JNA, uprkos činjenici da je miran izlazak vojne kolone iz Sarajeva bio dogovoren na najvišem državnom i političkom nivou.

„Niko dobronamjeran ne bi smio naše današnje mirno i civilizovano okuplјanje da shvati kao bilo kakvu provokaciju, niti čin sa pozadinom koja nosi lošu namjeru. Naprotiv, ovo je manifestacija poštovanja prema žrtvama, poštovanja prema onima kojima to dugujemo“, poručio je Đokić.

Obilјežavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici biće nastavlјeno služenjem parastosa u Spomen-crkvi na Milјevićima, u Istočnom Sarajevu.

U zločinu u Dobrovolјačkoj ulici ubijena su 42 vojnika tadašnje JNA, ranjena su 73 vojnika, a 215 ih je zaroblјeno. Stradalo je deset oficira, 28 vojnika i četiri civila, a po nacionalnom sastavu 32 Srbina, šest Hrvata i četiri Bošnjaka.

V.D.

Porodice, rodbina i prijatelji vojnika JNA koji su prije 19 godina nastradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, konačno su zapalili svijeće i položili cvijeće na mjestu zločina.

General Kukanjac kaže da je poginulo 6 pripadnika komande 2.AO

 

SRPSKI BORAC 2009.

U Istočnom  Sarajevu  obilježena  sedamnaestogodišnjica  stradanja  pripadnika  JNA u  Dobrovoljačkoj  ulici

ZLOČINAČKA KLOPKA

maj/juni 2009.

Po već  isprobanom  receptu  iz  Hrvatske  i  Slovenije, u  aprilu  i  maju  1992. godine, u  Sarajevu  je  izvedena  serija  napada  na  kasarne  i  objekte  Jugoslovenske  narodne  armije,  iako  je  po  tadašnjem  Ustavu  BiH  ona  bila  jedina  legitimna  i  regularna  vojna  sila. Tako  je  1. maja  1992. godine  izveden  opšti  napad  na  sve  kasarne, a 2. maja, u  Ulici  Vojvode  Stepe  u  Sarajevu,  muslimanske  formacije  napale  su  kolonu  sanitetskih  vozila  JNA. Najteži  zločin  počinjen  je  3.maja u  Dobrovoljačkoj  ulici  kada  su  po  naredbi  Ejupa  Ganića  i  Stjepana  Kljujića  pripadnici  tzv. Patriotske  lige  i  Zelenih  beretki  pod  komandom  kriminalca  Juke  Prazine  masakrirali  vojnu  kolonu  i  ubili  42, a  ranili  73  pripadnika  JNA.

Organizovani  zločini   u  Sarajevu, u  režiji   i  pod   komandom   tadašnjeg   državnog   vrha   na   čelu   sa   Alijom   Izetbegovićem,  tadašnjim   predsjednikom   Predsjedništva   BiH,  započeli   su   22. aprila   kada   je   u  Velikom   parku   strijeljano   osam   pripadnika   JNA. Organizovani   zločini   nastavljeni   su   prvog   majskog   dana   napadom   na   kasarne   i  objekte   JNA. Već   sutradan   napadnuta   je   kolona   sanitetskih   vozila. Zločinu   je   prethodio   pravi   filmski   scenario   kao   iz   najgorih   krimi   filmova.Pod   punim   naponom   povukli   su   tramvajsku   mrežu   na   vozila   čime   je   usmrćeno   nekoliko   pripadnika   saniteta,  dok   su   preživjele   brutalno   likvidirali   kriminalci   iz   reda   tzv. „Zelenih   beretki“ i „Patriotske   lige“. To   je   bio   signal   da   se   vojska   povuče   iz   grada   na   teritoriju   Lukavice   koja   je   bila   pod   kontrolom   srpskih   teritorijalaca.Uz   posredovanje   generala   Luisa   Mekenzija   i  Boba   Dola,  vlasti   u  Sarajevu   i  komandant   Druge   armijske   oblasti   general   Milutin   Kukanjac   3. maja   1992. godine   sklopili   su   sporazum   o  mirnom   povlačenju   iz   kasarne   na   Bistriku   u  kasarnu   u  Lukavici, u  zamjenu   da   se   pusti   tadašnji   predsjednik   Predsjedništva   BiH   Alija   Izetbegović,  koji   je   po   dolasku   na   aerodrom   Butmir   doveden   u  vojnu   komandu. Međutim,  kada   je   oko   13  časova   počela   evakuacija,  naoružani   pripadnici   „Zelenih   beretki“  blokirali   su   i  Dom   JNA  na   desnoj   obali   Miljacke   i  otpočeli   napad   na   vojnu   kolonu. Na   čelu   kolone   od   25  teretnih,  sanitetskih   i  putničkih   vozila   bila   su   vozila   generala   Kukanjca   i  Mekenzija   u  kojima   se   nalazio   i  Izetbegović.U trenutku   kada   je   posljednje   vozilo   izašlo   iz   kruga   Komande   kolona   je   presječena,  blokirana   i  napadnuta   unakrsnom   vatrom   u  Dobrovoljačkoj   ulici   u  centru   Sarajeva. Prvih   šest   vozila, u  kojima   se   nalazio   i  Izetbegović,  napadači   su   propustili   i  on   je   prema   ranijem   dogovoru   prebačen   u  zgradu   Predsjedništva   BiH. Na   odsječenu   kolonu   je   iz   svih   pravaca   i  sa   prozora   obližnjih   kuća   osuta   paljba   iz   automatskog   oružja   i  protivoklopnih   projektila. Vojnici   nisu   pružali   otpor   već   su   odlagali   oružje. Potom   je   uslijedio   masakr. Većina   zarobljenih   vojnika   je   sprovedena   u  zgradu   DTV „Partizan“,  Centar   službi   bezbjednosti,  Centralni   zatvor   i  druge   kazamate. Tragičan   bilans   napada   na   kolonu   JNA  je   42  ubijena, 73  ranjena   i 215  zarobljenih,  koji   su   prije   razmjene   ponižavani   i  svirepo   premlaćivani. Sedamnaest   godina   poslije,  zločin   u  Dobrovoljačkoj   ulici   još   nije   stigla   ruka   pravde   i  pored   toga   što   je   obimna   dokumentacija   dostavljena   Haškom   tribunalu   i  Tužilaštvu   BiH. Na   to   su   upozorili   i  učesnici   okruglog   stola   koji   je   održan   3. maja   u  Istočnom   Sarajevu. Istog   dana,  za   sve   stradale   u  Dobrovoljačkoj   ulici   služen   je   parastos   u  crkvi   Svetog   Đorđa. Položeni   su   vijenci   i  prislužene   svijeće   na   Centralnom   krstu   na   vojničkom   groblju   u  Miljevićima. Osim   članova   njihovih   porodica,  nevinih   žrtava   su   se   prisjetili   zvaničnici   Republike   Srpske,  Grada   Istočno   Sarajevo   i  predstavnici   lokalne   vlasti.

Maj 18/Jun 2009

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite

Obilјeženo stradanje pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici

3.5.2011

U organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske, 03. maja, u Sarajevu, u bivšoj Dobrovolјačkoj ulici i Istočnom Novom Sarajevu-Milјevićima, obilјeženo je 19 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.

Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić rekao je, tom prilikom, da je mučki napad na kolonu JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu bio nesporni ratni zločin i pucanj u mir u BiH.

– Nesporna je činjenica, potkrijeplјena nepobitnim materijalnim dokazima, da je 2. i 3. maja u Dobrovolјačkoj ulici nad pripadnicima JNA izvršen težak zločin koji su počinile Armija RBiH, Teritorijalna odbrana RBiH i paravojne muslimanske snage, rekao je Đokić.

Ministar je podsjetio da je tih dana napad izvršen na JNA uprkos činjenici da je miran izlazak vojne kolone iz Sarajeva bio dogovoren na najvišem državnom i političkom nivou.

-To je tada bio težak pucanj u mir u BiH, jer se u to vrijeme još nisu bile razvile oružane borbe širom BiH, mada je svakako bilo nekoliko oružanih incidenata. To je bila prilika da se manifestuje zajedničko povjerenje, koje je nažalost, na primjeru izigravanja dogovora za izlazak kolone JNA izgublјeno u Sarajevu – istakao je Đokić.

Posebno je istakao da okuplјanje članova porodica stradalih pripadnika JNA i predstavnika svih nivoa vlasti u RS u Dobrovolјačkoj ulici, gdje su položene bijele ruže i upalјene svijeće, predstavlјa dostojanstven čin sjećanja i odavanja počasti žrtvama.

-Niko dobronamjeran ne bi smio naše današnje mirno i civilizovano okuplјanje da shvati kao bilo kakvu provokaciju niti čin sa pozadinom koja nosi lošu namjeru. Naprotiv, ovo je manifestacija poštopvanja prema žrtvama, poštovanja prema onima kojima to dugujemo’ – poručio je Đokić.

Rekao je da smatra da bi dobra poruka bila da se neko od predstavnika federalnih vlasti i uprave grada Sarajeva pridružio mirnoj šetnji i ceremoniji obilјežavanja stradanja pripadnika JNA u Dobrovolјačkoj, ali to se, nežalost, nije dogodilo ni ove godine.

Đokić je naglasio da vjeruje da će pravosudne institucije u BiH konačno procesuirati i primjereno kazniti sve one koji su učestvovali u pripremi i činjenju zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu.

Nakon mirne šetnje sa upalјenim svijećama i cvijećem u bivšoj Dobrovolјačkoj ulici u Sarajevu, služen je parastos u Spomen crkvi- Milјevićima, te položeno cvijeće na Spomen krstu u Vojničkom groblјu.

U knjizi Istine i zablude o ratu u Bosni i Hercegovini (1992-1995. godine), generala Manojlo Milovanović, Banja Luka, aprila 2005. godine, opisuje napade pripadnika TO BIH na preostali deo komande 2.vojne oblasti i dom JNA u Sarajevu, str.14-24dobrovoljačka